EV-ovi svakako mogu odigrati ulogu u smanjenju emisija, ali globalno zatopljenje zahtijeva razrađeniju i ambiciozniju politiku od pukog trošenja novca na porezne olakšice.
Zaustavljanje klimatskih promjena zahtijeva promjene, pa tako, između ostalog, i sve češće korištenje električnih vozila (EV). No prelazak s klasičnih motora na električne neće biti lagan. Administracija Joea Bidena predložila je nova pravila koja bi oštro ograničila automobilske emisije, što bi autoindustriju trebalo prisiliti na to da dvije trećine prodanih vozila u idućih deset godina bude električno. Kako bi taj plan uspio, vlasti će morati usustaviti i mnogo drugih čimbenika.
Logika u temelju plana jednostavna je – kako bi Amerika do 2050. eliminirala emisije ugljika, treba srezati zagađenje od automobila i kamiona. Više električnih vozila na cesti svakako bi pomoglo realizaciji tog cilja. No bez kvalitetnih politika, EV-ovi će teško smanjiti emisije u onoj mjeri u kojoj to zakonodavci očekuju. Političari javnosti duguju iskrenu analizu troškova i koristi.
Diljem svijeta, EV-ovi čine 13 posto ukupne prodaje novih automobila, što je rast od 0,2 posto u odnosu na brojke otprije deset godina. Njihov tržišnih udio u SAD-u se u posljednjih nekoliko godina gotovo udvostručio na 5,8 posto, djelomično zahvaljujući i saveznim poreznim olakšicama od 7.500 dolara uključenim u Zakon o smanjenju inflacije. Bidenova nova regulativa cilja na ubrzavanje tranzicije smanjenjem granice ugljičnih emisija za nova vozila za 56 posto između 2026. i 2032. Kako bi proizvođači ispunili te stroge zahtjeve, 67 posto prodaje trebalo bi otpadati na automobile s nultom emisijom. Administracija prognozira da će to ugljični otisak do 2055. smanjiti za 7,3 milijarde tone, što je ekvivalentno vrijednosti ukupnih emisija prometnog sektora u četiri godine.
Takvi su ciljevi za svaku pohvalu, ali kako stvari sada stoje, nije izvjesno da će ih SAD ispuniti. Izdašne subvencije potaknule su potražnju za EV-ovima, ali njihovo održavanje na toj razini bit će vrlo skupo. Prosječna cijena EV-a i dalje je za 12 tisuća dolara viša od automobila s motorom na unutrašnje sagorijevanje. Stručnjaci predviđaju da bi se cijene ve ove godine mogle izjednačiti, ali čak će se i u tom slučaju Amerikanci teško odreći svojih auta s tradicionalnim pogonom ako infrastruktura za punjenje baterija ostane neadekvatna. Također valja spomenuti da kupci EV-ova ne prestaju odmah voziti svoje stare aute. Vlasnici EV-ova trenutačno u prosjeku imaju 2,7 vozila, u usporedbi s brojkom od 2,1 među svim kućanstvima, a dvije trećine njih češće koriste automobile s klasičnim motorima od električnih.
I drugi čimbenici kompliciraju proces tranzicije. Brzi prelazak autoindustrije na EV-ove nauštrb novijih i učinkovitijih vozila na fosilna goriva mogao bi neke kupce prisiliti da duže voze svoje zastarjele automobile. Električna vozila također imaju određeni ugljični otisak jer treba uzeti u obzir rudarenje minerala potrebnih za proizvodnju baterija i struje koja ih pokreće, a da i ne spominjemo izazove u opskrbnim lancima. Trenutačno je proizvodnja većine ključnih dijelova za EV-ove pod kontrolom Kine.
Uvođenje električnih vozila svakako treba poticati, ali uz mjere za ublažavanje spomenutih izazova i zaštitu od neželjenih posljedica. Zakonodavci moraju ubrzati izgradnju punionica i promovirati izvlačenje minerala unutar svojih granica. Jednako je važno osiguranje pravednog tržišnog natjecanja jeftinijim gorivima i alternativnim pogonima s nultim emisijama.
U idealnim uvjetima, uvođenje sveobuhvatnog poreza na ugljične emisije trebalo bi biti dio tranzicijske strategije. To bi diglo cijene benzina i potaknulo kupce da se okrenu automobilima na čistu energiju (bez obzira na tehnologiju koju koriste), odnosno da manje voze stara vozila koja više zagađuju. Ključno, ta bi promjena ubrzala generalnu tranziciju prema većoj energetskoj učinkovitosti i dekarbonizaciji proizvodnje električne energije. Činjenica je da će dobivanje političke potpore za uvođenje poreza na ugljik biti komplicirano. Dok se to ne promijeni, vlada mora učinkovitije poticati niskougljični prijevoz, primjerice, širenjem poreznih olakšica na hibridna vozila i uvođenjem naknada za problematična urbana čvorišta s velikim zagađenjem.
Borba protiv klimatskih promjena zahtijeva sveobuhvatnu i koherentnu strategiju. EV-ovi su samo dio cjelovitog rješenja. Još je mnogo posla pred nama.
Tekst preveo Miro Soldić.
.webp){kind=icon}
