Dva mjeseca prije Crnog ponedjeljka, odnosno prije pada tržišta koji je doveo do Velike depresije, ekonomist iz Massachusettsa po imenu Roger Babson, zabrinut zbog vala malih investitora koji su posuđivali novac za kupnju dionica, u svom govoru je izjavio kako "prije ili poslije doći će do sloma koji će vjerojatno biti strašan". Nakon toga, tržište je potonulo za tri posto, pad poznat u to vrijeme kao "Babsonov slom". Međutim, kako piše Andrew Ross Sorkin u svojoj novoj zanimljivoj povijesnoj knjizi, "1929." o najvećem slomu u povijesti Wall Streeta i kako je uništio naciju, u tjednima koji su uslijedili, "tržište se oslobodilo Babsonove slutnje", dijelom zbog optimizma u vezi s pojavom novih proizvoda za masovno tržište poput radija i automobila. "'Inventivni' investitori ponovno su ostvarivali uspjeh."
Danas postoje mnoge Kasandre (trojanska proročica) poput Babsona koje upozoravaju na umjetnu inteligenciju, posebno na vrednovanje javnih i privatnih tehnoloških tvrtki koje nepromišljeno srljaju za nedostižnim ciljem opće umjetne inteligencije – sustavi koji mogu učiniti gotovo sve što i čovjek, ako ne i više. Prema podacima analitičara tvrtke Omdia, tehnološke tvrtke će do 2030. godine potrošiti nešto manje od 1,6 bilijuna dolara (1,4 bilijuna eura) godišnje na podatkovne centre. Razmjer pompe oko umjetne inteligencije, za koju pretpostavke kao generatora profita postoje isključivo samo u teoriji, zbunila je mnoge trezvene investitore.
Usprkos tome, sada kao i prije sto godina, mnoge tvrtke zanemaruju takva proročanstva o propasti upravo zbog načina razmišljanja kako se ne smije propustiti sljedeća velika prilika. "Svi oni kao de se igraju igre u kojoj proizvoljno biraju riječi u svrhu što zabavnije priče, pa misle da će ove nevjerojatno ambiciozne tehnologije riješiti svaki postojeći problem", kaže Advait Arun, financijski analitičar za projekte borbe protiv klimatskih promjena i energetske infrastrukture u Centru za javno poduzetništvo, koji je u svom nedavno objavljenom radu, u stilu Babsona, "Balon ili ništa" (engl. Bubble or Nothing), doveo u pitanje sheme financiranja projekata podatkovnih centara. "Definitivno smo još uvijek u fazi iracionalnog zanosa."
Bloomberg Businessweek Adria
Za novinare bi doista bilo mudro kada bi se suzdržali od rasprave o tome je li neki resurs ili tehnologija precijenjena. Nemam čvrsto mišljenje o tome jesmo li u AI balonu, međutim pitam se nije li pitanje možda preusko određeno. Ako spekulativni balon definirate kao bilo koji fenomen u kojem vrijednost određene imovine neodrživo raste iznad odredive temeljne vrijednosti, onda takve balone možete vidjeti manje-više posvuda te se čini da se usklađeno napuhuju i ispuhuju.
Prema mišljenju glavnog izvršnog direktora Svjetskog ekonomskog foruma, Børgea Brendea, koji je nedavno istaknuo da nacije kolektivno nisu poslovale s ovako velikim gubitcima od Drugog svjetskog rata, vjerojatan je cjenovni balon na tržištu zlata čija je cijena u prošloj godini do 12. prosinca porasla za gotovo 64 posto, kao i balon na tržištu državnog duga. Mnogi financijeri vjeruju kako postoji balon u sektoru "privatnih kredita" (krediti koje daju nebankarske institucije), tržištu od tri bilijuna dolara (2,56 bilijuna eura) kredita velikih investicijskih kuća, od kojih su mnogi odobreni u svrhu izgradnje podatkovnih centara umjetne inteligencije, jer je riječ o sektoru koji je izvan strogo reguliranog tradicionalnog bankarskog sustava. Tako je Jeffrey Gundlach, osnivač i izvršni direktor tvrtke za upravljanje novcem DoubleLine Capital, gostujući nedavno u Bloombergovu podcastu Odd Lots, nazvao ovu pojavu mutnim, nereguliranim samoposlužnim "smećem od kredita", a u nekoj drugoj prilici, Jamie Dimon, izvršni direktor JPMorgan Chase & Co. "receptom za financijsku krizu".
Gdje ne postoji jednostavan način za procjenu intrinzične vrijednosti imovine, materijaliziraju se najočitiji apsurdi. Primjerice, ukupna tržišna vrijednost bitcoina porasla je za 636 milijardi dolara (542 milijarde eura) od početka prošle godine do 6. listopada, prije nego što je doživio dramatičan pad za isti, ako ne i veći iznos od 12. prosinca. Nadalje, prema izvješću kripto medijske tvrtke Blockworks, volumen trgovanja meme tokenima, tim virtualnim izumima koji obilježavaju online trendove, u siječnju prošle godine je dosegao vrhunac od 170 milijardi dolara (145 milijardi eura), ali je do rujna pao na 19 milijardi dolara (16,2 milijarde eura). Konačno, pad su predvodili $TRUMP i $MELANIA tokeni, koje je "prva obitelj" lansirala dva dana prije inauguracije, a koji su od 19. siječnja izgubili 88 posto, odnosno 99 posto svoje vrijednosti.
OELHAN / Bloomberg
Mnogi investitori nisu sveobuhvatno procjenjivali spomenute kriptovalute u smislu njihova potencijala stvaranja temeljne vrijednosti za dioničare i svijet, kao što to primjerice čine u slučaju dionica konvencionalne tvrtke koja je obvezna podnositi financijska izvješća, već su procjene proveli u užem smislu, zbog prilike za brzu zaradu. Čini se da su situaciji pristupili više kao oni koji se prikradaju do stola za craps za prvog posjeta Las Vegasu.
Razlozi zbog kojih investitori, posebno oni zaintrigirani kriptovalutama, sportskim klađenjem i online tržištem predviđanja, pokušavaju manipulirati financijskim tržištima kao da su kockarnice, možda se mogu naći u demografiji. Naime, prema nedavnoj anketi Harrisa danas šest od deset Amerikanaca teži akumuliranju ekstremnog bogatstva. Sedamdeset posto ispitanika pripadnika generacije milenijalaca i generacije Z žele postati milijarderi, dok je takvih kod generacije baby boomera i generacije X 51 posto. Isto tako, iz prošlogodišnje studije financijske tvrtke Empower saznajemo kako pripadnici generacije Z vjeruju da "financijski uspjeh" zahtijeva godišnju plaću od gotovo 600.000 dolara (511.000 eura) i neto imovinu od 10 milijuna dolara (8,53 milijuna eura).
Zahvaljujući TikTok videozapisima, grupnim čavrljanjima (engl. chatovima), Reddit oglasnim pločama i internetu kao protočnom i neizbježnom mediju, danas svi ljudi na svijetu mogu istovremeno imati pristup informacijama o mogućnostima zarade. To u principu zvuči dobro, no dovelo je do ludila oponašanja, masovne kompetitivnosti i kolektivnog ponašanja što novu Apple TV emisiju Pluribus čini aktualnom. Tradicionalnu ekonomiju, sa svojim kompliciranim i beskonačno promjenjivim obilježjima, zamijenila je ekonomija pažnje – stvari kojima smo svi, posvuda, opsjednuti u bilo kojem trenutku.
OELHAN / Bloomberg
Poslovni svijet usmjeren je samo na umjetnu inteligenciju. U popularnoj kulturi svjedočili smo Sydney Sweeney balonu, koji je uslijedio nakon balona Pedro Pascal, i "6-7" balona – ako niste okruženi tinejdžerima, samo pretražite na Googleu. Tijekom 2024., zahvaljujući utjecaju slavnih osoba poput Lise iz K-pop benda Blackpink, imali smo i globalnu maniju za dražesnim, ali bezvrijednim zoomorfnim plišanim igračkama koje na tržište stavlja kineski proizvođač igračaka Pop Mart International Group. Nazovimo ga Labalon.
Kod prehrambenih proizvoda zasigurno postoji proteinski balon, gdje svi, od proizvođača kokica do žitarica za doručak, reklamiraju sadržaj proteina kako bi privukli potrošače koji brinu o zdravlju i korisnike GLP-1 lijekova, a u domeni medija balon bi mogao biti bilteni Substack platforme ili podcasti koje vode poznate osobe – Good Hang komičarke Amy Poehler i Confessions of a Female Founder Meghan Markle, ili dokumentarni biografski filmovi o poznatim osobama koje su sami odobrili, a gotovo svaki tjedan dostupni za streaming – najnoviji dokumentarci na Netflixu trenutačno su Being Eddie o Eddie Murphyju i Victoria Beckham. Ovaj fenomen pojašnjava autor knjige Prazan prostor – kulturna povijest dvadeset prvog stoljeća W. David Marx na sljedeći način: "Svačija referentna skupina je globalna i nadilazi sve ono što mogu vidjeti oko sebe i ono što određuje njihovu stvarnu klasu, odnosno položaj." Također, dodaje: "Možete imati globalno usklađene pokrete unutar tih tržišta koji bi u prošlosti bili nemogući."
Razumljivo, ulozi su veći za umjetnu inteligenciju nego za Labube. Nijedna tvrtka ne želi zaostati, pa svaki veliki igrač ide naprijed, gradeći računalnu infrastrukturu koristeći složene financijske aranžmane. U nekim slučajevima to uključuje stvaranje novog subjekta, društva posebne namjene (prisjetimo se onih iz financijske krize 2008.) opterećeno dugom za kupnju grafičkih procesora tvrtke Nvidia, AI čipova za koje neki promatrači smatraju da bi mogli deprecirati brže nego što se očekivalo.
Tehnološki divovi mogu prebroditi sve posljedice ovog stampeda izazvanog strahom od propuštanja, još poznat kao FoMO (engl. fear of missing out). Svoje podatkovne centre plaćaju uglavnom iz svojih robusnih bilanci i mogu se nositi s posljedicama ako, primjerice, svi uredski radnici odluče da je trenutačna verzija ChatGPT-ja dovoljno dobra za izradu njihove godišnje samoprocjene, no druge se tvrtke upuštaju u rizičnije ponašanje. Tako se Oracle, pružatelj kompleksnih softvera za baze podataka i neočekivani izazivač u naletu umjetne inteligencije, zadužuje 38 milijardi dolara (32,4 milijarde eura) za izgradnju podatkovnih centara u Teksasu i Wisconsinu.
Drugi takozvani neooblaci, relativno mlade tvrtke kao što su CoreWeave i Fluidstack koje grade specijalizirane podatkovne centre za umjetnu inteligenciju, rudarenje bitcoina i druge svrhe, također se naveliko zadužuju. Kumulativni utjecaj balona umjetne inteligencije odjednom počinje izgledati ozbiljnije. "Kada imamo subjekte koji grade podatkovne centre vrijedne desetke milijardi eura na temelju posuđenog novca, a bez stvarnih kupaca, tada se počinjem brinuti", kaže Gil Luria, generalni direktor investicijske tvrtke D.A. Davidson & Co., podsjećajući nas na prognoze Rogera Babsona od prije sto godina. "Posuđivanje novca za spekulativno ulaganje nikada nije bila dobra ideja."
Na isti način izražava zabrinutost i Carlota Perez, britansko-venezuelanska istraživačica koja desetljećima piše o ciklusima ekonomskog procvata i padova. Kaže da se inovacije u tehnologiji pretvaraju u spekulacije s visokim ulozima u kasino-ekonomiji koja je prezadužena, krhka i sklona balonima zrelima za pucanje dočim se počne širiti aktivna sumnja. "Ako bi umjetna inteligencija i kriptovalute doživjele propast, vjerojatno bi izazvale globalni kolaps nezamislivih razmjera", napisala je u e-poruci. "Povijesno gledano, istinski produktivno zlatno doba nastupa tek kada financijski sektor snosi posljedice vlastitog ponašanja, umjesto da bude opetovano spašavan, i kada ga društvo obuzda odgovarajućom regulativom." Do tada, čvrsto držite svoju Labubu.
.webp){kind=icon}
