Ova je godina već bila... previše. Cijeli narativ umjetne inteligencije koji je pokretao američku burzu doveden je u pitanje. Prilično je neizvjesno na koji će način druga administracija Donalda Trumpa utjecati na financije prosječnih Amerikanaca i hoćemo li doživjeti ponovni rast inflacije koja će opteretiti dionice, obveznice, a i naše novčanike. Kako bismo lakše prebrodili ova mračna vremena, zatražili smo investicijske stručnjake da nam daju odgovore na važna pitanja s kojima se ulagači suočavaju u godini koja bi, iako je prepuna rizika, uz prave strategije mogla donijeti i nagrade.
Kakvi su izgledi za velik pad burzovnog indeksa S&P 500 ove godine i kako se trebam pripremiti?
Indeks S&P 500 narastao je više od 20 posto dvije godine zaredom – što je nešto što se dogodilo samo deset puta od 1871., kaže Michael Cembalest, predsjednik odjela za tržišnu i investicijsku strategiju u J.P. Morgan Asset Managementu. Iako Cembalest očekuje da će burza završiti godinu u plusu, također kaže da bi usput mogla pasti za čak 15 posto – što je, napominje, manje neobično. Indeks je pao deset ili više posto u šezdeset od proteklih sto godina.
S obzirom na vjerojatnost tržišnih kolebanja, bolje je pitanje kada će vam trebati vaš novac. Nakon svakog pada uslijedio je novi rast, pa ako možete pričekati nekoliko godina prije isplate, vjerojatno ćete biti dobro. Također, dobro pogledajte svoju diverzifikaciju. Imati dionice na indeksu S&P 500 jednostavno nije dovoljno, budući da prvih deset dionica – uglavnom imena tehnoloških poduzeća – čine oko dvije petine tržišne vrijednosti indeksa, u usporedbi s nešto više od četvrtine u 2000. godini.
Jedan od načina diverzifikacije jest kupnja fonda čijim se udjelima trguje na burzi (ETF-a), a koji prati jednako ponderiranu verziju indeksa, gdje svaka tvrtka predstavlja oko 0,2 posto vrijednosti, kaže Ben Inker, suvoditelj raspodjele imovine u tvrtki GMO. „Dugoročno gledano, to je bio dobar način da ne podlegnete trenutačnom trendu, ma koji god on bio“, kaže.
Nadine Redlich za Bloomberg Businessweek
Ima li tradicionalni portfelj 60/40 i dalje smisla?
Financijski planeri dugo su savjetovali portfelj od 60 posto dionica i 40 posto obveznica, koji je desetljećima pružao pristojne prinose uz daleko manji rizik nego same dionice. Ali logika koja je u pozadini ove kombinacije – da će obveznice skočiti kad dionice padnu i obrnuto – slavno je propala 2022. Uz skok inflacije, američka središnja banka agresivno je podigla kamatne stope, a dionice i obveznice podjednako su pogođene. U posljednje vrijeme američke dionice i obveznice kretale su se otprilike usklađeno.
Više investicijskih menadžera zagovara ulaganje dijela kombinacije 60/40 u takozvanu alternativnu imovinu – privatne vrijednosne papire koji ne idu u korak sa svojim javnim ekvivalentima. Ulaganjem u vrijednosne papire moglo bi doći do novih rizika, ali bi se moglo povećati i dugoročne prinose. Tvrtke dulje ostaju privatne prije nego što budu uvrštene na burzu, što znači da ulagači na javnim tržištima gube više većih prinosa ostvarenih u prethodnim godinama tvrtke, kaže Sinead Colton Grant, glavna direktorica za investicije u BNY Wealthu. „Ako nemate privatni kapital i/ili rizični kapital, gubite“, govori. Da biste ponovili rezultate portfelja 60/40 iz kasnih 1990-ih, smatra, vaša bi privatna imovina trebala činiti čak četvrtinu vaših udjela.
Nisu svi uvjereni u tu ideju. Uvođenje privatnih sredstava u kombinaciju 60/40 „dodaje složenost i naknade, a način na koji se vrše procjene pomalo je upitan“, kaže Jason Kephart, direktor odjela za vrednovanje diverzificirane imovine u Morningstaru. Dobra stvar kod pristupa 60/40, kaže on, jest njegova jednostavnost, što „olakšava ulagačima razumjeti i držati se portfelja tijekom vremena“.
Imaju li trezorski vrijednosni papiri smisla ako nismo skloni riziku? Hoćemo li vidjeti povratak 'čuvara' obveznica?
„Čuvari“ obveznica veliki su ulagači koji zahtijevaju veće prinose na državni dug kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo onim što smatraju pretjeranom državnom potrošnjom. Iako su detalji planova potrošnje nove administracije i dalje nejasni, postoji bojazan da će se proračunski deficit SAD-a pogoršati u nadolazećim godinama, što bi moglo značiti vjerojatne veće prinose.
Desetogodišnji prinos iznosi oko 4,6 posto, što je blizu najviše razine u 18 godina. Dakle, trebaju li ulagači to zgrabiti? Sve donedavno, Leslie Falconio, voditeljica strategije oporezivih fiksnih prihoda u UBS Global Wealth Managementu, kaže da je tvrtka preferirala fiksiranje prinosa na petogodišnje državne obveznice. „Ali s obzirom na to da UBS očekuje da će gospodarski rast, iako spor, ostati iznad trenda, a da će se inflacija smanjiti, bilo bi privlačno zgrabiti desetogodišnji prinos dok se približava vrijednosti od 4,8 do pet posto“, kaže. Što se tiče tridesetogodišnjih državnih obveznica, „ne smatramo da će produljenje na trideset godina dovesti do razboritog odnosa rizika i nagrade na ovim razinama s obzirom na promjenjivost i nepoznanice politike“, kaže.
Doduše, 4,6 posto možda ne izgleda tako sjajno nekome tko ima štedni račun s visokim prinosom ili jednogodišnju potvrdu o depozitu, kojim može ostvariti približan iznos. Ali kamatne stope na štednom računu mogu se promijeniti u bilo kojem trenutku. A ta potvrda o depozitu? Nakon godinu dana, kada dođe vrijeme za obnovu, nitko vam ne jamči da ćete dobiti isti ugovor.
Kako mogu zaštititi svoju imovinu od rasta cijena?
Predsjednik Trump obećao je „pobijediti inflaciju“, ali istodobno se zalaže za veće carine i smanjenje poreza, što bi moglo imati inflacijske posljedice. Kad je riječ o ulagačima koji su u svojim dvadesetim i tridesetim, rastuće cijene možda neće predstavljati glavnu zabrinutost u pogledu portfelja, budući da bi plaće trebale pratiti rast cijena tijekom vremena, a vrijednosti dionica tradicionalno rastu brže od inflacije, kaže stručnjakinja za strategije portfelja Morningstara Amy Arnott. „Dionice su dugoročno jedna od najboljih zaštita od inflacije“, govori.
Nadine Redlich za Bloomberg Businessweek
Ljudi koji se žele umiroviti u sljedećih desetak godina mogli bi razmotriti namjensku zaštitu od inflacije kao što je roba, kaže Arnott. Dobro diverzificirani robni fondovi mogu uključivati naftu, plin, bakar, zlato, srebro, pšenicu i soju. Malo je takvih fondova koji su u posljednje vrijeme imali dobre rezultate, pa ako odaberete jedan, Arnott savjetuje usporedbu prinosa sličnih ulaganja korigiranih za rizik umjesto da se usredotočite na ukupnu uspješnost.
Za umirovljenike ili one koji se uskoro planiraju umiroviti (a neće dobiti povećanje plaće koje pomaže ublažiti inflaciju), Arnott predlaže trezorske zapise sa zaštitom od inflacije, državne obveznice vezane uz indeks potrošačkih cijena. Arnott preporučuje da se odlučite za trezorske zapise sa zaštitom od inflacije u trajanju od pet do deset godina umjesto tridesetogodišnje verzije, za koju kaže da je previše riskantna za one koji ih ne planiraju zadržati do dospijeća.
Trebam li dodati kriptovalutu u svoj portfelj?
S predsjednikom koji je lansirao mem kriptovalutu i ministrom financija, Scottom Bessentom, koji je objavio (i prodao) vlasništvo nad kriptofondom, digitalne valute postaju sve uvrježenije. Ulagači sada mogu kupiti kriptofondove čijim se udjelima trguje na burzi, a deseci milijardi eura uloženi su u godinu dana star iShares Bitcoin Trust (IBIT), čime je cijena bitcoina porasla za gotovo 60 posto u šest tjedana nakon izbora.
Ipak, dugoročni izgledi kad je riječ o kriptovaluti ostaju krajnje nejasni. Primjerice, bitcoin se nedavno povukao. Stoga neki savjetnici kažu da bi ulagači koji inzistiraju na dodavanju kriptovalute trebali istu držati ispod pet posto svojeg portfelja, ili manje ako su blizu mirovine. Matt Maley, glavni tržišni strateg za Miller Tabak + Co., kaže da bi mlađi ljudi mogli ići nešto dalje, ali samo ako će se to nadoknaditi ulaganjima „u stabilne, pouzdane tvrtke s dobrim novčanim tokovima. Ne želite imati 10 posto u bitcoinu i 90 posto u dionicama tehnološkog sektora.“
Je li se balon umjetne inteligencije upravo raspršio?
Rast dionica umjetne inteligencije u posljednje dvije godine doživio je veliki udarac u siječnju jer je chatbot koji je razvio kineski startup DeepSeek prisilio ulagače da preispitaju osnovne pretpostavke. Umjesto da potroši milijarde eura na najsuvremenije poluvodiče, za koje startup kaže da ih nije mogao nabaviti, DeepSeek je upotrijebio jeftinije čipove za brz razvoj modela koji se po nekim mjerilima čini konkurentnim onima američkih predvodnika u području umjetne inteligencije. Dionice tvrtke Nvidia, koja je do sada dominirala naprednim čipovima za umjetnu inteligenciju, pale su 27. siječnja za 17 posto, što je dovelo do gubitka od 589 milijardi dolara (563 milijardi eura) tržišne vrijednosti, a to je najveći jednodnevni pad jedne dionice u povijesti američke burze.
Budućnost umjetne inteligencije za koju nisu potrebni skupi čipovi otvara važna pitanja o procjenama tvrtke Nvidia i američkih predvodnika u umjetnoj inteligenciji koji gutaju njezine proizvode. Analitičari su zaokupljeni proučavanjem DeepSeekova modela kako bi pokušali provjeriti njegove tvrdnje i saznati je li procvat umjetne inteligencije u SAD-u dosegao vrhunac. Jasno je da je Kina ostvarila veći napredak u tehnologiji nego što su mnogi mislili. Neki investicijski menadžeri vide razlog za optimizam u novostima DeepSeeka, budući da bi umjetna inteligencija mogla imati veći utjecaj ako si više tvrtki i potrošača može priuštiti tehnologiju. Ipak, zbog visoke vrijednosti vodećih dionica tehnološkog sektora neki portfeljni menadžeri imaju dvojbe o novom ulaganju u tehnologiju i umjesto toga daju prednost podcijenjenim područjima američkog tržišta kao što su zdravstvena skrb i proizvodi za učestalu potrošnju, ili ulaganjima u inozemstvu radi bolje vrijednosti.
Koliko klimatske promjene mogu utjecati na moj mirovinski plan?
Ukratko: mnogo. Za veliku većinu umirovljenika vlasnički kapital u njihovu privatnom domu daleko je najvrjednija imovina, pogotovo ako tamo žive desetljećima i otplatili su hipoteku. Vlasništvo nad svojim domom može povećati sigurnost po pitanju stambenih troškova, čime se izbjegava nesigurnost oko potencijalnih budućih nepredvidivih povećanja stanarine. Ali ta se logika sada čini klimavijom jer sve veći broj teških vremenskih nepogoda povećava troškove osiguranja domova građana.
Prema studiji koja je obuhvatila više od 47 milijuna kućanstava, prosječna premija za osiguranje kuće skočila je od 2020. do 2023. za 13 posto, korigirano prema inflaciji. Osim toga, mnoga velika osiguravajuća društva više neće niti izdavati nove police za vlasnike kuća ili će nuditi samo ograničeno pokriće, u visokorizičnim područjima – posebno u sunčanim obalnim općinama gdje Amerikanci često provode svoje zlatne godine. Na primjer, 2021. oko 13 posto svih polica dobrovoljnog osiguranja doma i osiguranja u slučaju požara u Kaliforniji nije obnovljeno.
Sve veći broj starijih osoba s nedovoljno gotovine očito smatra da nema drugog izbora nego odreći se osiguranja. Prema podacima instituta za osiguravajuća društva, od 2019. udio Amerikanaca bez osiguranja doma više se nego udvostručio i iznosi 12 posto. „To umirovljenike stavlja u težak položaj“, kaže Daryl Fairweather, glavni ekonomist u tvrtki za posredovanje nekretninama Redfin. „Oni moraju ili preuzeti visoke mjesečne troškove koji bi se mogli poprilično povećavati, ili ne ulaziti u troškove i uštedjeti novac – ali se time izlažu riziku gubitka svojeg doma.“
Nadine Redlich za Bloomberg Businessweek
Hoće li stanovanje uskoro postati pristupačno?
Sa stopom od oko sedam posto na tridesetogodišnju fiksnu hipoteku, mnogim su kupcima cijene previsoke. A sadašnji vlasnici kuća sa starijim kreditima od tri ili četiri posto kamata nisu pretjerano zainteresirani za prodaju ako to znači novu hipoteku s trenutačnim vrijednostima kamata. Također, mala je vjerojatnost da u skorije vrijeme kamatne stope na hipoteku budu bliže šest posto s obzirom na to da Trumpova administracija provodi niz potencijalno inflacijskih politika, kaže Mark Zandi, glavni ekonomist Moody's Analyticsa.
Otprilike je jedan posto slobodnih jeftinijih kuća, onih ispod 400 tisuća dolara (382 tisuće eura), što je gotovo najniža razina ikad zabilježena. To upućuje na daljnje visoke cijene prodaje i iznajmljivanja obiteljskih kuća, kaže Zandi. Ne očekujte da će novogradnja ići ukorak s potražnjom zato što imigranti (da, oni ljudi kojima prijeti deportacija pod Trumpovom vladavinom) čine gotovo trećinu građevinskih radnika, a oko polovica ih je bez dokumenata. „Pitanje stanovanja nesumnjivo će ostati neriješeno“, kaže Zandi, „ove godine i u doglednoj budućnosti.“
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...