Učestale nestašice vode sve više ugrožavaju različite vrste poslovanja.
„Ako klimatske promjene zamislimo kao morskoga psa, tada su zubi toga morskoga psa upravo voda.“ Ta usporedba, koju je osmislio stručnjak za klimatske promjene James P. Bruce, postaje sve prikladnija. Povišene temperature smanjuju dostupnost vode, a demografija i gospodarski rast istodobno povećavaju potražnju za njom. Predviđa se da će do 2030. godine između zaliha i potražnje za pitkom vodom doći do jaza od 40 posto. Ulagači moraju posebno obratiti pozornost na rizike koje takve nestašice prouzročuju društvima i industrijama u koje ulažu.
S obzirom na to da ulazimo u još jedno klimatski abnormalno ljeto, zalihe tog nama najznačajnijeg resursa već na nekim mjestima potiču oglašavanje alarma za uzbunu. U srijedu, prilikom pokretanja kampanje za očuvanje resursa, francuski je ministar okoliša Christophe Béchu naglasio kako je „iznimno zabrinut“ za zalihe vode u Francuskoj. Iako je ne smatramo suhom državom, u većini je Škotske objavljeno upozorenje o mogućoj nestašici vode, s obzirom na to da je u svibnju palo upola manje kiše nego što je to uobičajeno. Dijelovi vodotoka rijeke Derwent u jezerskom okrugu, poznatom kao najvlažnija regija u Engleskoj, gotovo su potpuno presušili. Španjolska se i dalje muči s dugom sušom, a iako je snažna kiša okončala najgore sušno razdoblje koje je pogodilo Tajvan posljednjih desetljeća, postoji zabrinutost da će se sušni uvjeti vratiti.
Pristup pitkoj vodi istodobno je i ljudsko pravo i poslovna potreba. Neke industrije, poput poljoprivrede i rudarstva, već desetljećima razmišljaju o problemima vezanim uz zalihe vode. Međutim, kako opasnosti od nestanka vode postaju sve naglašenije, i druga poslovanja dižu uzbunu.
Ovoga smo ožujka svjedočili prvoj konferenciji UN-a o vodama u gotovo 50 godina. Pojavila su se različita poduzeća, i to ne samo iz industrija usko vezanih za vodu već i financijske institucije i upravitelji fondova. To je dokaz porasta u shvaćanju vode kao poslovnog i financijskog rizika, rekao je Alex Money, voditelj programa Inovativnih infrastrukturnih ulaganja na fakultetu Smith Sveučilišta u Oxfordu i glavni izvršni direktor Oxford Earth Observationa, startupa usmjerenog na ugroženost izvora vode. „Kada govorimo o klimatskim promjenama i o tome na što sve one utječu, uglavnom govorimo o razdobljima bez padalina, o sušama i iznenadnim poplavama, a sve su te pojave vezane uz vodu“, rekao je.
Voda doslovno sve prožima; teško je sjetiti se industrije koja joj nije podložna. Diageo, vodeće svjetsko društvo za proizvodnju žestokih alkoholnih pića, nedavno je izjavilo da sigurnost vode vidi kao svoj najveći rizik povezan s klimatskim promjenama. Jedan par traperica marke Levi Strauss može „potrošiti“ 3800 litara vode, uključujući vodu upotrijebljenu za uzgoj pamuka za traper, tvorničku preradu za proizvodnju odjevnog predmeta, a zatim i pranje i održavanje traperica tijekom nošenja. Voda je neophodna u proizvodnji farmaceutskih proizvoda, a čak se 23 posto svjetskih zaliha vode upotrebljava za proizvodnju lijekova. Čak i oni najneopipljiviji čimbenici našeg života, proizvodi koje konzumiramo putem interneta, zahtijevaju vodu. Google, proizvod Alphabeta, potrošio je 17,4 milijardi litara vode 2021. godine, ponajviše za hlađenje podatkovnih centara, a Meta Platforms, poznatiji po Facebooku, potrošio je 2,56 milijardi litara vode.
I dok tehnološka društva čimbenike svojih poslovanja koji zahtijevaju puno vode mogu postaviti na mjesta gdje je ima dovoljno, društva poput Diagea, Levisa i ostalih nisu toliko fleksibilna jer ovise i o tome gdje im sirovine rastu i gdje mogu voditi proizvodnju uz jeftinu radnu snagu. Zbog toga pokušavaju poboljšati svoje djelovanje, među ostalim i ciljeve vezane za mjesto kako bi smanjili uporabu na mjestima slabije opskrbljenima vodom.
No ima i onih koji odugovlače – velika društva poput Applea, Tesle i Shella i dalje ne objavljuju podrobne informacije o potrošnji vode. Profesor Money sa Sveučilišta u Oxfordu objašnjava kako su ustupci u potrošnji vode dosad uglavnom bili potaknuti održavanjem ugleda, s obzirom na to da ne postoji mehanizam naplate koji bi društva odvratio od neučinkovite upotrebe vode. Ne govori se mnogo ni o vodi kao operativnom riziku. Ulagači koji proučavaju financijsku izvedbu društava neće moći otkriti kada je nestašica vode prouzročila smanjenje zarade ili izostanak prihoda.
No klimatski problemi sada utječu na portfelje ulagača, kaže Vicki Kalb, voditeljica istraživanja ekoloških i društvenih pitanja te aspekata korporativnog upravljanja u društvu UBS Group. Kaskadni učinci suše, primjerice, mogu značiti da se roba ne može prevesti, poslovni se objekti ne mogu rashladiti, a mogu i prekinuti proizvodnju energije.
Uoči konferencije UN-a o vodi, skupina od 30 investitora u organizaciji CDP-a, neprofitne organizacije koja vodi globalni sustav otkrivanja podataka o okolišu, potpisala je otvoreno pismo u kojemu od vlada traži više aktivnosti u vezi s vodom, ali korporativna ulaganja također su ključna za postizanje sigurnosti opskrbe vodom. Na temelju podataka iz 3909 tvrtki, izvješće CDP-a iz 2022. godine navodi potencijalni trošak rizika vezanih uz vodu u iznosu od 392 milijarde dolara (359 milijardi eura), troškove mitigacije od 79 milijardi dolara (72 milijardi eura), a financijske mogućnosti ranog djelovanja iznose 436 milijardi dolara (400 milijardi eura). Svi dionici društva imali bi koristi od ranog djelovanja koje bi spriječilo da i ostatak svijeta iskusi nestašice vode. Dakle, osim ako ne žele osjetiti kako klima uzvraća udarac, svi ulagači, a ne samo oni usmjereni na ekološka i društvena pitanja te aspekte korporativnog upravljanja, trebali bi uvrstiti važnost sigurne opskrbe vodom u svoje odluke i zahtijevati bolje podatke.
.webp){kind=icon}
