Navijači proslavljenog srpskog tenisača dosad su samo sporadično imali priliku uživo vidjeti neke od sadržaja koji su obilježili njegov život i uspješnu karijeru, a budući muzej posvećen sportskom velikanu mogao bi ponuditi daleko više i privući znatno veći broj posjetitelja.
Nedavno najavljena izgradnja muzeja Novaka Đokovića u Beogradu došla je kao šlag na tortu obožavateljima najboljeg srpskog tenisača, nakon što je osvojio dugo željenu zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Parizu. Razvoju muzejskog projekta raduju se i predstavnici turističkog sektora zemlje, koji u njemu vide priliku za doprinos afirmaciji Srbije kao atraktivne destinacije za posjetitelje.
Muzej posvećen Đokoviću bio bi rijedak primjer takvog iskazivanja poštovanja za života i, kako ocjenjuju za Bloomberg Businessweek Adriju iz Turističke organizacije Srbije (TOS), nosi ogroman turistički potencijal, „ne samo zbog njegove izuzetne sportske karijere već i zbog globalnog utjecaja i popularnosti koju uživa“.
Iz TOS-a na pitanje o mogućoj posjećenosti objekta navode da je teško dati precizne projekcije prije nego što bude razrađen, ali da je nesumnjivo da će muzej privući turiste različitih dobnih skupina i iz svih krajeva svijeta. Jer, kako kažu, Đoković je najveće ime u svijetu sporta i tenisa, a time je i najbolji ambasador Srbije, veoma važan za promociju zemlje u inozemstvu.
Sličnog stava su i u Turističkoj organizaciji Beograda (TOB).
Z"ahvaljujući njemu, mnogi su poželjeli doći u Srbiju i vidjeti Beograd u kojem je rođen i odrastao najbolji sportaš svih vremena. Novakov put bio je dio nekih tura jer su mnogi htjeli vidjeti gdje je bio čuveni “prazni bazen” (Sportski centar 11. april na Novom Beogradu) u kojem je Novak trenirao, a zatim su u njemu plivali vaterpolisti koji su osvojili zlato na Olimpijskim igrama", podsjeća direktor TOB-a Miodrag Popović.
Predsjednica Muzejskog društva Srbije (MDS) Gordana Pajić kaže da je izvjesno da novi sadržaji uvijek privuku pažnju publike, ali napominje da koliko će neki muzej biti posjećen ovisi i o angažiranosti menadžmenta i zaposlenih. „Muzeji su dio turističke ponude, posebno posljednjih desetljeća, pa bi sigurno i muzeji sporta bili posjećeni, pogotovo ako je riječ o istaknutim sportašima kao što je Novak Đoković.“
Ipak, sugovornica Bloomberg Businessweek Adrije naglašava da se ta institucija dosad nije bavila izradom statističkih podataka i da ne mogu detaljnije govoriti o posjećenosti, naročito kada je riječ o projektu za koji zasad ne postoji dovoljno podataka. Prema njezinim riječima, Muzejsko društvo Srbije nažalost nije prepoznato u zakonskoj regulativi (Zakonu o muzejskoj djelatnosti) kao društvo sa značajnijim nadležnostima u toj djelatnosti, pa se zato ne osjećaju pozvanima dati stručno mišljenje pri osnivanju nekog muzeja. "Za to su nadležni muzeji, lokalna zajednica (osnivač) i srbijansko Ministarstvo kulture", kaže Pajić.
Grad Beograd i srbijansko Ministarstvo kulture nisu odgovorili na pitanja o toj temi. Iz Udruženja turizmologa Srbije (UTS) ostali su suzdržani.
"U ovoj fazi, kada su osim određenih špekulacija o izgradnji muzeja Novaka Đokovića konkretne informacije o samom projektu i njegovoj široj društvenoj svrsi nedostupne, svaki naš komentar na takvu inicijativu bio bi krajnje neozbiljan", rekla je predsjednica UTS-a Aleksandra Terzić.
U međuvremenu, čini se da državni vrh najviše očekuje od budućih gostiju iz Kine. Kada je početkom kolovoza predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio da će se muzej uskoro početi graditi i da su već obavljeni prvi razgovori, istaknuo je Đokovićevu veliku popularnost u toj azijskoj zemlji. "Kada poklonite nekom kineskom dužnosniku reket Novaka Đokovića, on to ne smije prihvatiti jer bi se smatralo prevelikim i preskupim poklonom", izjavio je tom prilikom.
Depositphotos
O izložbenom prostoru se već godinama razmišlja
Treba reći da to nije prvi put da je u javnosti pokrenuta tema izgradnje takvog objekta, kao i da je o Đokovićevim uspjesima već bila napravljena svojevrsna izložba u Trofejnoj sobi bivšeg Teniskog centra Novak u Beogradu. Srpski mediji su prošle godine izvijestili da je sportaš vratio taj centar Gradu Beogradu i predložio da se od njega napravi nacionalni teniski centar.
Otac velikana bijelog sporta Srđan Đoković prije pet godina najavio je da će 2020. biti otvoren muzej posvećen njegovu sinu, i to u centru grada, u Knez Mihailovoj ulici. I tada je naglasio velik potencijal kada je riječ o kineskim gostima, koji su prema službenoj statistici u lipnju 2024. bili drugi najbrojniji strani turisti u Srbiji, odmah nakon Turaka. „Otvaramo muzej sljedeće godine u centru grada, ogroman je interes domaćih i stranih turista, posebno Kineza. On je strašno popularan u Kini“, rekao je u srpnju 2019. za RTS.
Godinu dana kasnije, u emisiji Sportlight naveo je da je njegov sin osim u Kini obožavan i u Indiji, te da će, prema njegovu mišljenju, deseci tisuća gostiju posjetiti muzej, a da će se noću čekati u redovima za ulaz.
Ipak, realizacija projekta stala je, a sam Novak je u srpnju ove godine poručio da i dalje postoji ideja o izgradnji muzeja, ali nije potvrdio lokaciju.
"Što se tiče muzeja, to i dalje jest ideja. Za Knez Mihailovu, iskreno, prema onome što sam čuo od oca, sada se ne radi da se tamo pronađe prostor. Postoji ideja da se napravi muzej u kojem bih izložio pehare i stvari koje sam nosio na nekim važnim mečevima", rekao je tenisač.
Večernje novosti nedavno su objavile da bi objekt trebao niknuti u Beogradu na vodi. Prema neslužbenim saznanjima tog lista, država je Đokovićevoj obitelji ponudila lokaciju omeđenu ulicama Nikolaja Kravcova, Luke Ćelovića Trebinjca i Bulevara Woodrowa Wilsona te se ona ozbiljno razmatra.
"Muzej Novaka Đokovića će se, prema najavama, nalaziti na atraktivnom mjestu i pored klasičnih eksponata iz privatnog i sportskog života našeg tenisača, imat će i suvremene digitalne sadržaje. Mogućnost da se odigra virtualni set s Novakom i slični sadržaji privukli bi velik broj ne samo turista već i naših ljudi", kaže Popović za Bloomberg Businessweek Adriju.
Kada je riječ o sadržaju izložbenog prostora, u TOS-u dijele očekivanja da će muzej ponuditi bogatu kolekciju eksponata, uključujući Đokovićeve trofeje, rekete, opremu i druge osobne predmete, kao i da će uključiti interaktivne sadržaje, poput multimedijskih instalacija, virtualne stvarnosti i sličnih inovativnih prezentacija koje bi posjetiteljima omogućile jedinstveno iskustvo.
Srbija i dalje bez muzeja sporta
Sâm Novak Đoković izrazio je nadu da će zemlja jednog dana dobiti i sportski muzej. „Ne bih sada htio upirati prst u bilo koga, nego jednostavno smatram[EV1] da je Srbija postigla mnogo uspjeha u sportu i da je sport stvarno zadužio Srbiju. Teško mi je razumjeti kako još uvijek nemamo sportski muzej koji bi bio među prvih 10 destinacija koje svaki turist ili stranac koji uđe u Beograd ili Srbiju mora posjetiti. Nadam se da će i država nešto poduzeti, jer sport to stvarno zaslužuje. Vidjet ćemo što će biti s tim“, rekao je Đoković.
Predsjednica Muzejskog društva Srbije dijeli taj stav. „Sportski rezultati koji su postignuti tijekom desetljeća sigurno zaslužuju da se i u Srbiji osnuje muzej sporta“, smatra Pajić.
U Beogradu trenutačno postoji Olimpijski muzej, no nema stalan postav, već putujuću izložbu koja se izlaže u različitim muzejima u povodu važnih jubileja.
„Na primjer, Muzej povijesti Jugoslavije bio je domaćin te izložbe. Uz dječje radionice, posjetitelji su mogli vidjeti olimpijske manžete iz Montréala, kako je izgledao ispraćaj jugoslavenskih olimpijaca u Münchenu, odjeću za uručenje medalja, pokušaje da se 1980-ih godina Olimpijske igre organiziraju u Jugoslaviji, kao i osobne predmete naših olimpijaca“, kaže Popović.
Tu je i Muzej FK Crvena zvezda, osnovan 1985. godine, koji godišnje posjeti više od 10 tisuća ljudi, među kojima je veliki broj stranih turista. Muzej FK Partizan je mlađi, ali, prema njegovoj ocjeni, podjednako zanimljiv i svjedoči o bogatoj sportskoj kulturi u Beogradu.
Na pitanje treba li glavnom gradu Srbije još sličnih sadržaja, Popović smatra da bi, umjesto stalnog fokusa na Beograd, bilo bolje priznati i druge gradove u Srbiji za popularizaciju sporta.
"Na primjer, Narodni muzej u Zrenjaninu ima Sobu povijesti sporta koja govori o bogatoj tradiciji sportaša u zrenjaninskoj regiji. Također, Čačak će u staroj Sokolani iz 1914. godine dobiti Muzej košarke, jer kao što su Dragan Kićanović i Željko Obradović dobro znali – tko ne pije vodu iz Zapadne Morave, ne može pogađati trice", ocjenjuje direktor TOB-a.
Ponuda u tom području je zasad skromna. Osim muzeja u Čačku koji je u pripremi, iz TOS-a podsjećaju na stalan postav Muzeja u Prijepolju, koja je posvećena karijeri renomiranog srpskog sportaša Vlade Divca. "Takvi muzeji sigurno doprinose bogatijoj turističkoj ponudi Srbije", navode u TOS-u, gdje vjeruju da bi turisti bili zainteresirani i za druge sportske sadržaje i turističke ponude povezane sa sportom.
Koliko sportaši doprinose srbijanskom turizmu?
Turizam i sport u Srbiji često idu ruku pod ruku i u najdirektnijem smislu – brojne sportske zvijezde otvorile su hotele u zemlji: bivši nogometaši Savo Milošević i Dragan Ćirić to su učinili na Kopaoniku, jugoslavenski rekorder u troskoku Milan Spasojević u Beogradu, košarkaš Miloš Teodosić i njegov brat Jovan sagradili su hotel na Divčibarama…
No i indirektno, popularnost domaćih sportaša, tvrde predstavnici turističkog sektora, bez sumnje ima pozitivan utjecaj na promicanje turizma u Srbiji. "Njihova dostignuća privlače pažnju ne samo sportskih entuzijasta već i šire publike, čime se povećava interes za našu zemlju kao turističku destinaciju", poručuju iz TOS-a.
To donekle i ne bi trebalo čuditi, s obzirom na to da je, kako kaže direktor TOB-a, sport i dalje najvažnija sporedna stvar na svijetu. "Ne treba zaboraviti da je i EXPO 2027 u velikoj mjeri promocija Beograda i sporta", dodaje.
Prema njegovim riječima, za promociju Beograda će također mnogo značiti ATP turnir Belgrade Open najavljen za studeni. "To je prilika da cijeli svijet vidi lijepe slike Beograda, a ljubitelji sporta, zadovoljni gostoprimstvom, donijet će nam dodatnu promociju", zaključuje Popović.
Depositphotos
Nadal samome sebi izgradio muzej
Inače, muzeji posvećeni jednom određenom tenisaču su rijetkost u svijetu, a najpoznatiji je objekt posvećen Rafaelu Nadalu, koji se nalazi u njegovu rodnom Manacoru na otoku Mallorci. Osim izložbenog dijela, posjeduje i interaktivni koji posjetiteljima omogućuje da testiraju svoje sportske vještine. Objekt sadrži mnoštvo artefakata, videoekrana, igara temeljenih na virtualnoj stvarnosti, te posvetu sportskim velikanima koji su inspirirali Španjolca.
Procjenjuje se da ga godišnje posjeti oko 100 tisuća gostiju. Muzej je izgradila neprofitna organizacija koju je Nadal osnovao sa svojom majkom – Rafa Nadal Foundation, kojoj ide pet posto prihoda od prodaje ulaznica.
Nije nepoznat ni mali muzej američke teniske zvijezde iz sredine prošlog stoljeća Bobbyja Riggsa u Kaliforniji. Osnovan je 1988. godine i čuva memorabilije i trofeje tog, ali i drugih šampiona bijelog sporta.
Tu su također muzeji sa širim, zbirnim izložbama koje nisu usmjerene na lik i djelo samo jednog igrača, uključujući Međunarodnu tenisku kuću slavnih u Rhode Islandu, Vintage muzej tenisa u Georgii i Muzej tenisa na travi u Wimbledonu, koji glasi za najveći teniski muzej na svijetu. Francuski turnir Roland-Garros otišao je korak dalje, prema digitalnoj budućnosti, pa je osim fizičkog izložbenog postava pokrenuo i online muzej, s 3D rekreacijom galerija i audioopisima.
Preveo Daniel Pavlović
.webp){kind=icon}
