Cijene u Bosni i Hercegovini nastavile su padati i u junu. Ovomjesečni pad potaknut je uglavnom pojeftinjenjem odjeće i obuće i prijevoza. Poredeći podatke s istim mjesecom prošle godine, hoteli i restorani i dalje bilježe snažan rast cijena. Ipak, godišnja inflacija je usporila na 1,6 posto.
Inflacija se stabilizirala ako gledamo opće brojeve, ali brojevi za uslužne djelatnosti i turizam su u ozbiljnom rastu. O tome da li i koliko turistička sezona može biti driver inflacije, za Bloomberg Adriju je govorio ekonomista Admir Čavalić.
"Teorijski je moguće da turizam bude driver inflacije i to je jedan sezonski utjecaj. Međutim, bio bih vrlo oprezan kada je riječ o precjenjivanju tog utjecaja u zemljama Adria regije, odnosno BiH. Tako da ne očekujem značajna inflatorna dejstva turizma.
Bloomberg Adria
Kada je riječ o uslužnim djelatnostima, mislim da će tu i dalje ostati visoke cijene, jer usluge se teže adaptiraju i na inflatorna kretanja i na stabilizaciju, u smislu da dolazi do pada cijena ili adekvatnije, odnosno bolje ponude.
"Dakle, usluge ne prate toliko brzo proizvode, a s druge strane ne mora značiti da će turizam imati značajan utjecaj tokom ove sezone."
Kada ovo sve znamo i sagledamo širu sliku, pa se pozabavimo i detaljnijom analizom, treba jasno sagledati najveće makroekonomske izazove u BiH danas, a to su, prema Čavalićevim riječima, prije svega problemi na tržištu rada.
"Postoje izuzetno veliki problemi na tržištu rada i ono nije spremno za ovo stoljeće. Počevši od problema, odnosno nesklada ponude i potražnje za radnicima, loših evidencija, nedostatka fiskalnih reformi kako bi se oslobodio rad u smislu fiskalnih nameta. Problem broj jedan svakako jeste disfunkcionalno tržište rada i mi svi to osjetimo svakodnevno."
Kao drugi izuzetno važan problem Čavalić je naveo nisku stopu ekonomskog rasta, jer puzajući rast od dva do tri posto je nedovoljan za zemlju poput Bosne i Hercegovine ili bilo koju drugu zemlju regije.
Treći problem odnosi se na funkcionalnost, stabilnost i perspektive velikih socijalnih sistema. Postavlja se pitanje kako zdravstveni ili penzioni sistemi mogu dugoročno funkcionisati na postojećem modelu međugeneracijske solidarnosti, tzv. Bizmarkovom modelu.
Ono što će se morati desiti, jesu značajnije reforme u narednim godinama, zaključio je Čavalić.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...