.webp){kind=icon}
Prošle godine, premijer Republike Srpske Radovan Višković pokrenuo je razgovor o mogućnosti uvođenja narodnih obveznica u tom entitetu, uzimajući za uzor Hrvatsku, koja je uspješno emitovala narodne obveznice koje su građani aktivno kupovali na tržištu kapitala. Očekivano, iz Vlade Republike Srpske najavljene su nove uredbe i pravilnici s ciljem poticanja stanovništva da investira u obveznice i dionice.
Dok se ova inicijativa razvijala na entitetskom nivou, u Federaciji Bosne i Hercegovine, ideja o narodnim obveznicama nikada nije bila ozbiljno razmatrana. Pitanje koje se nameće jeste - zašto država spava na ovom polju, i zar ne bi bilo u interesu oživjeti finansijska tržišta, s obzirom na nedostatak ljudi vještih u ovom poslu?
O ovoj temi razgovarali smo s uglednim univerzitetskim profesorom ekonomije Željkom Šainom, koji je iznio zanimljive perspektive o ograničavajućim faktorima u implementaciji narodnih obveznica u Bosni i Hercegovini.
Bloomberg Adria
"Glavna kočnica je u svemu tome u politici, odnosno ljudima koji kreiraju, odnosno provode ili ne provode dovoljno ekonomske politike", ističe profesor Šain. "Podsjetit ću sve nas da je još 2005. godine, na nivou države Bosne i Hercegovine usvojen Zakon o zaduživanju, dugu i garancijama, koji nikada nije realiziran u praksi. Bitno je naglasiti da je za velike investicije, kao što je koridor 5C ili bilo koji drugi veliki državni investicijski poduhvat, najvažnije da se država zadužuje, a za to ima zakonsku mogućnost. Dakle, od 2005. godine do danas nikada se taj zakon nije sproveo u djelo, što predstavlja najveći ekonomski, ali i politički gubitak u Bosni i Hercegovini."
Ova izjava bacila je svjetlo na složenost političkog okvira koji često ograničava ekonomske inicijative. Dok država nije iskoristila zakonske alate za poticanje investicija putem zaduživanja, susjedne zemlje u Adria Regiji već su ostvarile značajan napredak u ovom smjeru. Hrvatska i Slovenija su, primjerice, uspjele implementirati slične financijske instrumente, stvarajući poticajan ambijent za razvoj kapitalnih tržišta.
Hoće li Bosna i Hercegovina slijediti njihov put ili će se suočiti s izazovima političke inertnosti, ostaje vidjeti. U svakom slučaju, oživljavanje finansijskih tržišta kroz narodne obveznice moglo bi biti ključno za poticanje ekonomske aktivnosti u zemlji.
