.webp){kind=icon}
U novom serijalu Bloomberg Adrije - Gems otkrivamo kompanije koje su skriveni dragulji u Adria regionu. Ove kompanije trče ususret budućnosti, kreirajući proizvode i usluge za druge biznise i na taj način pozicioniraju se čvrsto na evropskom ili globalnom tržištu. Jelisaveta Lazarević, autorka emisije koja je i doktorirala istražujući skrivene šampione, donosi priče o biznisima iz regiona i njihove formule za stvaranje globalnog poslovnog uspjeha.
Bloomberg Adria
U prvoj epizodi otkriva kompaniju iz Zagreba koja predvodi biotech revoluciju u svijetu. Predviđa se da će personalizovana medicina dostići tržišnu vrijednost od skoro milijardu dolara do 2030. godine. U novoj emisiji Gems upoznaćemo vas s kompanijama iz regiona koje su lideri u određenoj tržišnoj niši na svjetskom, evropskom ili regionalnom tržištu.
Personalizovana i precizna medicina ne bi bila moguća bez analize glikana kojom se bavi kompanija Genos iz Hrvatske. U pitanju je najveće svjetsko postrojenje za analizu glikana i koristi metode razvijene tokom 15 godina iskustva u akademskim krugovima i partnerstvima s kliijentima u biotech industriji.
Gordan Lauc, osnivač Genosa, navodi da su postali najbolji na svijetu zato što su prvi prepoznali potencijal tog područja.
"Mi smo lideri u području koje smo zapravo razvili i u posljednjih 15 godina Genos je generisao više od 80 odsto ukupnog globalnog outputa tog područja upravo zato što je prvi počeo da se bavi time. Veliki broj naših ljudi je s nama već 13 godina i zato imamo veliki kumulativ znanja. Mi smo danas najveća grupa u području analize glikana na svijetu, a ono što smatram da je temeljna stvar su ljudi. Naša čarobna formula za održanje liderske pozicije jeste: mladi pametni ljudi, sloboda i podrška da bi oni mogli da rade najbolje što mogu. Ono što je takođe veoma važno jeste od konkurenta napraviti saradnika", ističe Lauc.
Bloomberg Adria
Analiza glikana se i dalje nalazi na marginama savremene nauke, a naš sagovornik navodi da je razlog to što su glikani veoma komplikovani i do prije nešto više od decenije nije bilo tehnologije koja bi ih podržala, te su se naučnici fokusirali na gene.
"Geni sadrže samo mali dio informacija o zdravlju zato što su isti od rođenja do smrti. Glikani su veoma važni biomarkeri, jer na njih utiču geni, epigenetika, okolina i životni stil, a upravo životni stil određuje većinu bolesti. Međutim, kada govorimo o razumijevanju biologije, mi samo grebemo po površini čak i kada se radi o genetici, dok o glikanima ne znamo skoro ništa. Mi smo samo grebući po površini dosta naučili o glikanima. Naučili smo da kako ljudi stare, imaju sve više propalih glikana i onda ti glikani podstiču razvoj bolesti, a upravo ta dinamika dosta zavisi od životnog stila", kaže Lauc.
AI - ko trči najbrže
On navodi da je primjena AI tehnologija u preventivnoj medicini definitivno smjer u kojem se kreće zdravstveni sektor na globalnom nivou.
Bloomberg Adria
"Veliki problem medicine je što svi zaključci polaze od pretpostavke da postoji standardan čovjek, a svaki čovjek je drugačiji. Danas idemo ka tome da izmjerimo stotine hiljada parametara kako bismo mogli da predvidimo reakciju određenog pacijenta na terapiju ili intervenciju. Mi ne možemo sagledati sve te parametre i moramo koristiti alate da bismo ih interpretirali. AI je samo jedan alat i kao takav nam je definitivno potreban", kaže Lauc.
Kada je riječ o budućnosti medicine i zdravstva, Lauc navodi da to nije lako predvidjeti jer s jedne strane velikim farmaceutskim kompanijama ne ide u prilog da ljudi budu zdravi, a troškovi liječenja su s druge strane na ivicu bankrota doveli sve zdravstvene sisteme najbogatijih zemalja.
"Teško je predvidjeti čiji će interes prevladati, ali je bolest ogroman trošak ne samo zbog liječenja nego i izgubljenog rada i manje produktivnosti. Ako produžimo zdrav život za jednu godinu svakom čovjeku na planeti, globalni BDP bi bio uvećan za 380 hiljada triliona dolara", ističe naš sagovornik.
Cijelu emisiju pogledajte u videu.
