.webp){kind=icon}
Nacrt novog zakona o nedjelji kao neradnom danu u Federaciji Bosne i Hercegovine stavljen je na razmatranje Parlamenta FBiH, a među različitim akterima i donosiocima odluka postoji zajednički interes za njegovo stupanje na snagu. Prema najavama, ovo rješenje moglo bi zaživjeti već u 2024. godini. O tome je govorio Igor Kalaba, strateški planer u Agenciji Aquarius.
Kalaba ističe kako je pitanje neradne nedjelje izuzetno kompleksno i zahtijeva analizu iz različitih perspektiva. "Ovo je pitanje iz više uglova. Prema mom mišljenju, tri su glavne zainteresirane strane: sami zaposleni, poslodavci i država. Iz ugla zaposlenih jasni su benefiti. Kao i kod nas, ljudi bi imali jedan dodatni dan za sebe, ali to može biti kontroverzan zaključak. Hoće li oni zaista shvatiti to kao benefit kada poslodavci budu prisiljeni smanjivati plaće ili broj zaposlenih? Potrebno je analizirati od slučaja do slučaja", naglašava Kalaba.
Bloomberg Adria
Iz ugla poslodavaca, situacija je kompleksna. "Primjeri variraju. Neki manji obrtnici, poput onih u Mostaru, možda su jedva dočekali promjene. No, trebamo spomenuti trgovce, posebno one u velikim trgovačkim lancima. Nedavno istraživanje analitičkog tima Bloomberga ukazuje na to da će većina građana u BiH preći na velike krupne nabavke u 2024. godini, koje se često obavljaju vikendom. Ako zakon o neradnoj nedjelji bude usvojen, poslodavci i trgovci suočit će se s izazovima u vezi s padom prihoda i zarada. Pitanje je hoće li otpuštati radnike ili tražiti druge načine štednje, objašnjava Kalaba.
Najmanje jasan je ugao države, ističe Kalaba. "Njihovi interesi često su obavijeni dnevnopolitičkim motivima koje teško razumijemo. Kako će država pristupiti ovom pitanju, ostaje nejasno, osim ako ne uzimamo u obzir kratkoročne političke ciljeve", zaključuje.
Predviđanja su da će usvajanje zakona o neradnoj nedjelji u FBiH dovesti do značajnih promjena u radnom ritmu i potrošačkim navikama. Očekuje se da će se trgovci prilagoditi novim uvjetima, dok bi zaposleni imali priliku uživati u dodatnom slobodnom danu. Sveukupno, ova promjena može imati dugoročne efekte na ekonomiju FBiH, s potrebom za prilagodbama kako bi se održala ravnoteža između interesa zaposlenih, poslodavaca i države.
