.webp){kind=icon}
Ima li ikoga na ovom ekonomskom igralištu osim SAD-a? To se pitanje nameće gledajući globalna kretanja. Početkom veljače američka ekonomija igra neku svoju igru. Dok Kina škripi pod teretom Evergrandea, a Europa kašlje zbog već kroničnog stanja BDP-a Njemačke, SAD prosperira. Od inflacije, preko korporativnih izvještaja, do tržišnog optimizma. Jedino se tamo negdje u kutu i dalje mršti Jerome Powell. I dobro da se mršti, smatra Ivan Dražetić iz Intercapitala.
"FED jako dobro čita ekonomiju zemlje. Core inflacija na posljednjem čitanju je bila oko 3,9 posto iako je headline figure bio niže. To je zbog cijene energenata. No to ne može stalno padati. Moguće je da se inflacija opet krene kretati prema gore. Bitni su podaci o plaćama. One rastu oko 4 posto na godišnjoj razini. Prije 2019. je bilo za postotni bod manje. Čini se da core inflacija ne može pasti bliže brojci 3 posto bez da plaće uspore. Mi to usporavanje sa sad ne vidimo. Fed je stoga u pravu kada kaže da je 3. mjesec prerano za početak rezanja. Tržišta svejedno uračunavaju taj rez i to na razini od 35 posto. Moguće je ipak da na tom sastanku u ožujku najave prvo rezanje kamata u 5. mjesecu. To bi bio malo nesretan datum jer je 1.5. neradni dan u većini Europe. Tu je još jedna stvar. Između sastanaka u svibnju i ožujku će biti samo jedno očitanje podataka s tržišta rada i podataka o inflaciji, a to nije dovoljno da okrene FED. Mislim da je ekipa koja očekuje rezanje u lipnju u pravu", pojašnjava.
Powell je ukazao na iznenađenja iz prošlosti, a Dražetić tvrdi da su to bankroti banaka koji u pravilu prethode velikim recesijama.
"Fed je pomagao likvidnosti banaka pa nije došlo do velikih financijskih kriza. Čak i Credit Suisse nije eskalirao. Problem je bio riješen u jednom vikendu. Gotovo ne prođe dan da netko ne upozorava na gubitke velikih banaka na obveznicama. To inače nije toliki problem, ali SVB je nastradao. Ima još takvih banaka koje riskiraju na tom polju. Ova pomoć FED-a istječe u trećem mjesecu i ostaje za vidjeti može li nedostatak te injekcije likvidnosti pogurati još koju banku prema bankrotu."
Pitali smo ga i kad misli da bi se moglo krenuti i s popuštanjem QT-a? On smatra da je to druga polovica ove godine.
"Fed će čekati da bilanca dođe na 7,5 bilijuna dolara, a sada je ona na 7,7 bilijuna. Gotovine u money market fondovima u SAD-u je u razini 6 bilijuna dolara. To je veliki agregat likvidnosti i kada dođe do rezanja to će se krenuti prelijevati na dionice i obveznice. Tada postaje logično da se pauzira s QT-om. Trenutno je fokus tržišta na rezanju kamatnih stopa, a QT dolazi nakon toga."
Kretanje dioničkog i obvezničkog tržišta u mjesecu pred nama neće biti osobito dinamično, smatra Dražetić.
"Ono što se dogodilo jučer je da su prinosi na obveznice pali zbog par stvari. Američki ministar obrane je najavio da će djelovati na događaje u Bliskom istoku, ali ne direktno na teritoriju Irana. Za očekivati je napade na Iranske ciljeve u drugim zemljama. I to je jedan od razloga zbog kojeg su se obveznice pomakle. Nadalje, još jedna banka u New Yorku je najavila da je u problemima. To je mala banka, ali se u SAD-u to događa često. Prinosi na 10y će se vratiti na 4 posto. Što se dionica tiče tu će stanje biti stabilno jer neće biti nekih značajnijih očitanja i odluka centralnih banaka", zaključuje Dražetić.
