.webp){kind=icon}
Amina Durmo Trlin, članica uprave ProCredit banke, govorila je za Start Bloomberg Adrije o trenutnom stanju u bankarskom sektoru, mjerama Evropske centralne banke (ECB) i kamatnim stopama, te osvrtu na proteklu godinu i planovima za 2024.
U prošloj godini, bankarski sektor svjedočio je značajnim promjenama, posebno u kontekstu rasta kamatnih stopa. Globalni ekonomski poremećaji uzrokovali su povećanje inflacije, no lokalno tržište u Bosni i Hercegovini nije u potpunosti osjetilo taj efekat. Razlog leži u strukturi izvora finansiranja, gdje se banke uglavnom oslanjaju na lokalne izvore, poput depozita stanovništva i kompanija. Takođe, niska uključenost stanovništva i kompanija u finansijska tržišta rezultirala je sporijim rastom kamatnih stopa na depozite u poređenju s EU i regionalnim trendovima.
Regulatori su donijeli odluke kako bi destimulirali rast kamatnih stopa, usmjerene na očuvanje stabilnosti bankarskog sektora i zaštitu interesa građana i poslovnih subjekata u zemlji.
Iz perspektive ProCredit banke, koja se fokusira na rad s malim i srednjim preduzećima, primjećuju se izazovi s kojima se klijenti suočavaju u bosanskohercegovačkoj ekonomiji. Inflacija je negativno uticala na nabavku repromaterijala, dok je recesija u Evropi, posebno u Njemačkoj, dovela do pada potražnje i narudžbi, čim je posebno pogođena drvna industrija. Inflacija i migracija radne snage van BiH izazvale su pritisak na likvidnost kompanija, potičući ih na fokusiranje na obrtna sredstva umjesto na kapitalne investicije.
Bloomberg Adria
Sve ove promjene ukazuju na prilagodbu bh. privrede novim tržišnim uslovima, a ProCredit banka nastoji podržati klijente savjetima i potporom kako bi se što bolje nosili s izazovima.
Na pitanje o kritikama da banke samo zarađuju na mjerama ECB-a, Durmo Trlin odgovara da se često ne uzima u obzir složenost upravljanja rizikom kamatnih stopa.
"Naš primarni cilj kao banke je zaštita sredstava štediša i klijenata, kao i kapitala banke. To postižemo prilagođavanjem kamatnih stopa koje su vezane za neku vrstu referentne stope. Naše tržište donedavno nije imalo lokalnu referentnu kamatnu stopu koja bi odražavala specifičnosti našeg tržišta, stoga smo se oslanjali na Euribor. Ovo je posebno važno u svjetlu nedavnih globalnih događaja koji su ponovo podsjetili da neadekvatno upravljanje rizicima može dovesti do ozbiljnijih problema unutar finansijskog sektora".
Durmo Trlin nastavlja da je rast kamatnih stopa na štednju bio sporiji u prvoj polovini prethodne godine, te da smo svjedočili njegovom jačem rastu u drugoj polovini.
"Ovo odražava prilagodbu na trenutne ekonomske uslove i potrebu za balansiranjem između zaštite interesa štediša i održivosti bankarskog sektora. Stoga, kritike koje se fokusiraju isključivo na profit banaka ne uzimaju u obzir ovu kompleksnu dinamiku i neophodnost upravljanja rizicima u promjenjivim ekonomskim uslovima", zaključila je.
