.webp){kind=icon}
Na biračka mjesta će u 2024. godini izaći oko 4,2 milijarde ljudi koji će glasati na nacionalnim i regionalnim izborima - među njima i neke od najmnogoljudnijih nacija na svijetu. I dok će za Europu biti odlučujuća trka za novo lice Europskog parlamenta, u čijem sastavu će se odraziti rastuća popularnost desničarskih stranaka, u Ujedinjenom Kraljevstvu struje idu u suprotnom - laburističkom smjeru. Za Sjedinjene Države će, po svoj prilici, važiti krilatica - već viđeno.
U Europi tanja većina ljevice i liberala
Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja koje je proveo Europe Elects, ljevičarske i liberalne stranke moći će oformiti većinu, ali ona će se osuti u korist drugih igrača. Tako projekcije pokazuju da će manji broj mjesta imati grupe zastupnika Ljevice, Zelenih i Europskog slobodnog saveza, Progresivnih socijalista i demokrata, Obnove Europe, kao i Demokršćana. Ukoliko bi se glasanje održalo sada, najveći udarac primili bi Zeleni i liberali iz Obnove Europe, koji bi izgubili oko 25 mjesta u parlamentu.
S druge strane, rast popularnosti bilježe Europski konzervativci i reformisti, kao i Identitet i demokracija.
"Ono što možemo otprilike očekivati je da će ove dvije grupacije imati negdje između 15 i 20 poslanika više nego što su ih imali do sada u Europskom parlamentu, ali i dalje će osnovne snage biti europske narodne stranke i socijaldemokrati i vjerojatno će oni činiti većinu uz pomoć liberala i i zelenih. U okviru ovih desnih stranaka sigurno će veliki skok doživjeti njemački AFD, krajnje desna stranka koja bi trebala ojačati grupaciju oko Marine le Pen", kaže u razgovoru za Bloomberg Adria Connect profesor dr. Slobodan Zečević sa Instituta za europske studije.
Kada je riječ o zabrinjavajućim trendovima, Zečević ukazuje na ekonomsko zaostajanje Europe za Sjedinjenim Američkim Državama.
"Praktično od 2008. godine, Europska unija zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama. Te godine su bili vrlo slični bruto društveni proizvodi između država eurozone i Sjedinjenih Američkih Država. U međuvremenu, Europa je stalno gubila na stopama rasta, Amerika je održavala relativno dobre stope, tako da su SAD skoro na 27 tisuća milijardi bruto društvenog proizvoda, Europska unija je na 15 tisuća milijardi. To je bitna razlika za tako velike i snažne ekonomije", kaže on.
Britanski glasači umorni od političkih kriza
Ako Europa zaostaje za SAD, ima i tko zaostaje za Europom. Skoro osam godina nakon odlučujućeg Brexit referenduma i četiri godine nakon što je izlazak Britanije iz Europske unije i službeno finaliziran - glasači su umorni od političkih i ekonomskih kriza.
U 2022. godini, Ujedinjeno Kraljevstvo suočilo se i sa energetskom krizom i sa brzom i upornom inflacijom, a status Londona kao najvećeg financijskog tržišta na Starom kontinentu ostaje klimav i kontinuirano ugrožen od strane Pariza.
Mandati Borisa Johnsona, Therese May i Liz Truss bili su obilježeni skandalima, podjelama, nepovjerenjem i volatilnim tržištima. I iako je premijer Rishi Sunak uspio stabilizirati ekonomsku i političku situaciju u zemlji - ankete pokazuju da to neće biti dovoljno da se zadrži u Downing Streetu.
"Kada se vi odvajate od jednog velikog tržišta, to je slično kao s raspadom Jugoslavije. Kada se rasturi jedno veće tržište da bi se stvorilo manje, u svakom slučaju morate snositi ekonomske posljedice. Britanci su to zanemarili i jednostavno ta retorika ljudi koji su bili za Brexit je bila da će oni samostalno brže ekonomski napredovati. Ja mislim da je to apsurdno i da to nikako nije moglo ostvariti u praksi. Sve bliži smo prijevremenim izborima, možda i krajem ove godine, a onda poslije toga i pobjedi laburista na tim izborima", zaključio je Zečević.
-- Što još brine europske glasače i kako će se odvijati izborna trka u Sjedinjenim Državama, detaljnije u razgovoru u videu.
