Vrijeme je novogodišnjih želja i vreme projekcija šta je to što nas čeka 2024. godine. Recesija, stagflacija, rast? Pad ili rast kamatnih stopa? AI revolucija? Novi energetski šokovi? Sve to posmatraju svjetske finansijske institucije, rejting agencije i daju svoje procjene. A kako one izgledaju? Neki će reći da je čaša polupuna, a drugi da je poluprazna.
Zašto je časa poluprazna?
Svjetska privreda uspela je da raste u 2023. godini uprkos naglom usporavanju u Evropi usled energetskog šoka, a zahvaljujući normalizaciji potrošnje u Kini i većim rastom u SAD. Međutim, kada pogledamo prognoze za 2024, one uglavnom nisu optimistične.
"Kada uzmemo u obzir uticaj nedavnog monetarnog pooštravanja, koje tek treba da se osjeti, konstantan pad tržišta nekretnina u Kini i stagnaciju privrede u evrozoni, očekuje se da će svjetski rast naglo usporiti na 2,1 odsto u 2024. godini u odnosu na rast od 2,9 odsto u 2023", navodi agencija Fitch Ratings u svom najnovijem izvještaju.
Kada je u pitanju SAD, očekuju da će rast naglo usporiti kako prihodi domaćinstava budu usporavali, krediti i investicije slabili, a realne stope rasle, ali da će uprkos tome rast ostati pozitivan.
Što se Evrope tiče, navode da je šok izazvan energetskom krizom ublažen, ali da pad svjetske trgovinske aktivnosti sada pogađa izvoz evrozone, dok kreditno pooštravanje opterećuje investicije. Povećanje realnih plata trebalo bi da podstakne potrošnju sljedeće godine, međutim, oporavak će biti plitak. Takođe, veruju da se podsticaj, koji je u 2023. godini došao od ponovnog otvaranja Kine, neće ponoviti i da će njen rast usporiti.
A da usporeni globalni rast, veći rizik da zajmoprimci ne otplate kredite i pritisak na profitabilnost znače da se banke suočavaju sa negativnim izgledima u 2024. saopštio je Moody’s. Oni veruju da će prethodno povećanje kamatnih stopa od strane centralnih banaka i rastuća nezaposlenost u razvijenim privredama oslabiti kvalitet imovine i da je rastući rizik u Evropi i SAD izloženost tržištu nekretnina. Profitabilnost banaka će vjerovatno biti smanjena visokim troškovima finansiranja, nižim rastom kreditne aktivnosti i nagomilavanjem rezervi za pokriće potencijalnih neizmirenih obaveza. Uprkos tome, očekuje se da će banke ostati stabilne.
Rast, ali skroman
OECD je u svom najnovijem ekonomskom pregledu naveo da će globalni rast ostati skroman uz uticaj neophodnog pooštravanja monetarne politike, slabe trgovinske aktivnosti i nižeg poslovnog i potrošačkog povjerenja koji će se sve više osjećati.
Na duži rok, njihove projekcije pokazuju značajan rast državnog duga, što će dijelom biti rezultat daljeg usporavanja ekonomskog rasta. Navode da su neophodni snažniji napori da se obnovi rast i da moramo da podstaknemo konkurenciju, investicije i veštine i poboljšamo multilateralnu saradnju kako bismo se uhvatili u koštac sa zajedničkim izazovima, kao što su oživljavanje globalnih trgovinskih tokova i sprovođenje transformativnih akcija vezanih za klimatske promjene. OECD ističe i niz rizika, kao i da bi uslijed pojačanih geopolitičkih tenzija i dugoročnijeg pada intenziteta rasta trgovine, očekivani ciklični oporavak rasta trgovine mogao da se ne ostvari.
Sa druge strane, snažnija potrošnja stanovništva mogla bi da podstakne rast ako domaćinstva bolje iskoriste ušteđevinu akumuliranu od pandemije, iako bi to takođe moglo da se odrazi na postojanost inflacije.
Svjetski ekonomski forum kaže da niz vodećih banaka smatra da će globalni ekonomski rast još više usporiti 2024. godine zbog visokih kamata, povećanih cijena energije i usporavanja dvije vodeće svjetske ekonomije. Oni upozoravaju da geopolitički rizik i ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku takođe mogu doprineti pogoršanju globalnih finansijskih izgleda.
Dok se ekonomisti generalno slažu da će svijet izbjeći ulazak u recesiju, oni ističu mogućnost "blage recesije" u Evropi i Velikoj Britaniji.
Ipak - optimizam za kraj
Sa druge strane, tu je Goldman Sachs, koji je optimističan i očekuje da će globalna ekonomija nadmašiti očekivanja 2024. godine, baš kao što je to uradila i 2023. Njihova perspektiva je zasnovana na predviđanjima snažnog rasta prihoda kompanija i domaćinstava uslijed usporavanja rasta inflacije i snažnog tržišta rada, kao i očekivanju da je povećanje kamantnih stopa već donijelo najveće udare rastu BDP-a. Stava su da će se proizvodnja oporaviti, a da će u međuvremenu centralne banke imati prostora da smanje kamatne stope ukoliko već jesu, ili budu zabrinute zbog usporavanja privrede.
Goldman Sachs Research je takođe bio optimističan u pogledu globalne ekonomije u 2023. godini - a rezultati su premašili i očekivanja njihovih ekonomista.
--Detalje pogledajte i u videu.