.webp){kind=icon}
U posljednjih deset godina, posmatranjem razvoja situacije na tržištu, primjećuje se da je prosječan dnevni promet dionica koje su dio ključnih regionalnih indeksa u regionu bio između 0,01 i 0,06 odsto tržišne kapitalizacije tih dionica dostupnih za trgovinu.
Postotak dostupnih dionica u tržišnoj kapitalizaciji u proteklih deset godina varirao je od 60 odsto u Sloveniji do ispod 20 odsto u drugim zemljama regiona. Ovaj postotak je znatno niži u usporedbi s primjerima kao što je njemački DAX indeks, gdje je čak 85 odsto dionica dostupno za trgovinu, ili Mađarska i Poljska, gdje se ta brojka kreće oko 70 odsto. Niska količina dostupnih dionica loša je vijest za investitore jer čak i ako postoji veća trgovinska aktivnost, investitori bi imali ograničenu sposobnost utjecaja na donošenje odluka u kompanijama.
Osim toga, najlikvidnije dionice na popisu u Adria regionu nude manje privlačne dividende u usporedbi s tržištima Srednje i Istočne Evrope. Izuzetak su slovenačke kompanije, koje ostvaruju prinos iznad šest odsto, što je znatno bolje u poređenju s drugim zemljama Srednje i Istočne Evrope. Na primjer, Rumunija predvodi s osam odsto, a Mađarska ima sličan nivo kao Slovenija.
U emisiji Start Bloomberg Adria TV gostovao je Ademir Osmanović, direktor Raiffeisen Investa. Pitali smo ga šta misli o okrupnjavanju tržišta kapitala.
"Dugoročno, ja smatram da je to zaista nešto što nema alternativu. Međutim, dok smo mi trenutno na tom nivou zrelosti da imamo potrebu za pristup tim berzama, vrlo pojednostavljeno, ako naši klijenti nemaju povjerenja i ne ulažu na lokalno tržište, šta lokalno tržište može dobiti ako našim ulagačima dozvoli pristup, lak pristup inostranim tržištima?". Osmanović dalje nastavlja da bismo u tom slučaju imali odliv kapitala s domaćeg tržišta, a u isto vrijeme paradoksalnu pretpostavku da će neki inostrani ulagači doći tamo gdje ne žele biti ni domaći ulagači.
"Bez ikakve dvojbe, jer to je nešto što nas očekuje u perspektivi, ali jednostavno moramo raditi svoju domaću zadaću, ispuniti minimum usluga za funkcionisanje lokalnog tržišta, pa tek onda očekivati. Ne možemo u deveti razred krenuti bez završenog prvog", zaključuje Ademir Osmanović.
