.webp){kind=icon}
U Marakešu je u toku godišnje zasjedanje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, u svjetlu eskalacije tenzija na Bliskom istoku i dužničke krize u pojedinim zemljama. To je i prvo jesenje zasjedanje na afričkom tlu nakon 50 godina. Skupu prisustvuju ministri finansija i guverneri centralnih banaka iz više od 190 zemalja, a cilj okupljanja je, prema riječima direktorke MMF-a Kristaline Georgieve, "gradnja mostova ka budućem održivom i inkluzivnom rastu".
Među temama koje su se našle na agendi sastanaka bili su i rat u Ukrajini, kao i pregovori o dodatnoj pomoći koja bi trebalo da bude poslata u Kijev. Reporterka Bloomberga iz Marakeša Jennifer Zabasajja javlja za Bloomberg Adria Connect da je posljednji konflikt na Bliskom istoku dominirao razgovorima, kako na sastancima, tako i na marginama skupa.
"Čuje se mnogo pitanja kako će ovaj konflikt uticati na cijene nafte, ali i na neke volatilne valute u regionu. Povrh toga, čuli smo dosta o dužničkoj krizi i tome šta će se dogoditi siromašnijim zemljama koje pregovaraju o dugovima. Zambija i Šri Lanka su postigle dogovor s Kinom o restrukturiranju duga", kaže Zabasajja.
Jedna od fokalnih tački razgovora bila je ekonomija afričkih zemalja - pogotovo u svjetlu činjenice da je ovo prvi skup MMF-a na afričkom tlu poslije čak pet decenija. Kako kaže Zabasajja, ovo je za afričke lidere jedinstvena prilika da skrenu pažnju na problem duga, ali i siromaštva koje afričke ekonomije nisu uspjele da prevaziđu.
"Mnogi lideri žele finansiranje pod povoljnijim uslovima i nižim kamatama, koji su transparentniji nego što smo vidjeli ranije. Većina zemalja globalnog juga se bliži dužničkoj krizi ili se već nalazi u njoj, i to je za predstavnike tih zemalja prioritet", kaže Zabasajja.
Bloomberg Adria
Podsjetimo, MMF je u najnovijem izvještaju "Globalne ekonomske perspektive", predstavljenom na godišnjem sastanku, podigao prognozu globalne inflacije za narednu godinu. Tako će potrošačke cijene širom svijeta porasti na 5,8 odsto sljedeće godine, što je više u odnosu na prethodno prognoziranih 5,2 odsto, navodi se u izvještaju. MMF je, istovremeno, srezao prognozu rasta globalne privrede za narednu godinu na 2,9 odsto, dok je za ovu godinu projekcija zadržana na tri odsto.
Okupljenima se obratio i novi predsjednik Svjetske banke Ajay Banga, koji je ukazao na to da će prolongirana inflacija i povišene kamatne stope biti obeshrabrujuće za privatne investicije i privrede naviknute na niže kamatne stope.
"Čuli smo i notu optimizma u njegovom obraćanju - uprkos svim izazovima s kojima se svijet suočio, globalna ekonomija je u boljoj poziciji nego što je očekivano prije godinu dana. I možemo se nadati boljitku", kaže Zabasajja.
Detaljnije o ovoj temi u intervjuu u videu.
