.webp){kind=icon}
Dok cjelokupna IT industrija u Bosni i Hercegovini u proteklim godinama bilježi značajan i ubrzan rast, uz prihode procijenjene na blizu milijardu KM u 2022. godini, industrija videoigara ostvaruje komparativno skromne finansijske i poslovne rezultate, uz relativno konzervativnu stopu rasta.
U Bosni i Hercegovini trenutno djeluje samo 10 kompanija, jedan tim i jedno udruženje, koji se ili direktno bave razvojem videoigara ili nude svoje usluge u nekom od segmenata razvojnog procesa vezanog za ovu vrstu proizvoda. Uz manji broj registrovanih privrednih subjekata, primijetna je i aktivna freelance zajednica koja uglavnom radi za međunarodne klijente, kako je obično i slučaj sa poslovima unutar IT industrije. Prihod prijavljen od bh. kompanija u ovom sektoru, u 2021. godini iznosi nešto preko 1.200.000 KM, dok je ukupna dobit ostvarena u istom periodu manja od 30.000 KM.
Jedan od najvećih izazova s kojim se industrija videoigara suočava u Bosni i Hercegovini je nedostatak kvalifikovane radne snage. Trenutno, u zemlji postoji samo jedan akreditovani multidisciplinarni program koji nudi visokoškolsku diplomu iz oblasti dizajna i razvoja videoigara, dok na nivou sekundarnog obrazovanja ne postoji nijedan sličan akademski smjer.
Ova nedovoljna razvijenost industrije videoigara može se pripisati nizu faktora, uključujući financijske izazove, nemogućnost pristupa različitim fondovima, pristupanje investitorima u ovoj industriji, nedostatak obrazovnog programa, infrastrukturne poteškoće, nedostatak moderne tehnologije i pravna i regulatorna pitanja koja otežavaju stvaranje novih firmi i privlačenje investicija.
Bloomberg Adria
Unatoč trenutnim izazovima, videoigre predstavljaju najrasprostranjeniji i najbrže rastući medij na svijetu. Očekivani globalni prihodi industrije za 2023. godinu iznose 385 milijardi USD, a ukoliko se ostvare trenutna predviđanja, do 2027. godine preko 3,1 milijardu ljudi će na ovaj ili onaj način igrati videoigre, uz prognozirani godišnji priliv od 522 milijarde USD. Prosječan igrač će u 2023. godini potrošiti 142.40 USD na videoigre.
U emisiji Zoom In na programu Bloomberg Adria TV, Belma Ramić Brkić, autorka studije o industriji videoigara u BiH, istakla je kako nedovoljna razvijenost može se pripisati nizu faktora i postoji niz izazova s kojima se susreće gaming zajednica u Bosni i Hercegovini.
"Neki od njih su, recimo, financijski izazovi, nemogućnost pristupanja različitim fondovima, pristupanje investitorima u ovoj industriji, zatim nedostatak obrazovnog programa. Dakle, u Bosni i Hercegovini postoji samo jedna institucija koja nudi diplomu, bachelor dizajn i razvoj video igara na Univerzitetu SSST. Zatim tu su i različite infrastrukturne poteškoće, odnosno nedostatak moderne tehnologije. I na kraju, recimo, možemo reći propisi, odnosno pravna i regulatorna pitanja koja bi na neki način olakšala kreiranje novih firmi i preduzeća, a u ovoj oblasti, odnosno privuku dodatne investicije u ovo polje."
Bloomberg Adria
Bojan Mijatović, saradnik na studiji o industriji videoigara kazao je kako industrija videoigara nije uopšte definisana kao privredna grana i to je nešto na čemu trebamo raditi, dakle, u nastavku upravo razvoja same industrije.
"Međutim, problem je što se industrija video igara, ne samo i kod nas, nego i u nekim drugim zemljama, često naslonjena na IT industriju i nekako podrazumijeva se kao samo podsektor IT industrije, tako da je teško reći kolika su istinska ulaganja u samo industriju video igara", izjavio je.
Damir Halilović, direktor kompanije Mad Head Games, iznio je svoje iskustvo i kazao kako kad naprave neki proizvod, neku igru i želimo da je prodamo vani, recimo preko PayPala, da je to nemoguće.
"Nemamo zakon koji omogućava da kao pravno lice primite novac preko PayPala", naveo je.
Industrija videoigara u Bosni i Hercegovini suočava se s izazovima, ali ima potencijal za rast i razvoj ukoliko se adekvatno podrži i investira u obrazovanje, infrastrukturu i regulatornu okolinu.
