.webp){kind=icon}
Poruke sa posljednjeg simpozijuma Federalnih rezervi u Jackson Holeu nisu ono što su tržišta željela da čuju. Centralni bankari riješeni su da inflaciju svedu na ciljani nivo bez obzira na visoku cijenu, uključujući i recesiju - koja u ovom trenutku predstavlja daleko veću opasnost za Evropu nego za SAD.
Fed: Bolje pretjerati, nego prerano zaustaviti rast kamata
Podsjetimo, bazna julska inflacija u SAD pokazala je tek neznatni rast u odnosu na jun - ali za Fed, to je bio znak upozorenja. Čelnici Federalnih rezervi složno su se oglasili iz Jackson Holea - smanjenje inflacije na ciljanih dva odsto zahtijevaće hlađenje američkog tržišta rada i izvjestan period ekonomskog rasta koji je ispod uobičajenog trenda. Od postojećeg cilja inflacije neće biti odustajanja.
"Ako to bude potrebno, spremni smo da nastavimo podizanje kamatnih stopa i da ih držimo na višem nivou, dok ne budemo uvjereni da inflacija usporava na ciljani nivo," rekao je Jerome Powell u obraćanju.
Sličan stav iskazali su i drugi čelnici Feda. "Mislim da je opuštanje monetarne politike bilo veća greška nego prejako zatezanje, jer u drugom slučaju možemo da izmjenimo kurs," rekla je predsjednica Federalnih rezervi Klivlenda Loretta Mester.
Period monetarne restriktivnosti biće duži
U razgovoru za Bloomberg Adria Connect, portfolio menadžer i finansijski analitičar Momentum Securitiesa Ilija Protić kaže da se iz Powellovog stava može naslutiti da je prvi čovjek Feda zadovoljan do sada ostvarenim rezultatima u borbi protiv inflacije, ali i reakcijama na tržišta na izjave i poteze iz Feda.
"Sada slijedi fina faza monetarnog podešavanja u kojoj je izražen dvostran rizik - da se pretjera ili da se ne učini dovoljno, pri čemu je margina greške prilično mala. Jasno je da će se Powell truditi da ide postupno, od sastanka do sastanka, i da su sve opcije otvorene," kaže Protić.
Kada je riječ o opcijama, mnogi investitori su revidirali očekivanja da je Fed završio sa podizanjem kamatnih stopa.
"Do prije par nedjelja sam i sam bio zastupnik toga da smo, kad je makar riječ o Fedu, vidjeli sve, pa da negdje od polovine naredne godine možemo očekivati i neko labavljenje kad je riječ o monetarnoj politici. Sad mi se čini da još jedno podizanje kamatnih stopa od strane Feda nije bez svojih šansi, a period povišenih kamatnih stopa se produžuje negdje do kraja 2024. godine," kaže Protić.
Evropa u većem riziku od ozbiljne recesije
I dok izjave čelnika Feda nisu bile poruka kojoj su se tržišta nadala, ta poruka je dalje bila daleko konkretnija od onoga što je predsjednica Evropske centralne banke bila spremna da kaže. Christine Lagarde bila je vrlo oprezna kada je riječ o odluci na septembarskom zasjedanju, ali između redova, pomalja se slična poruka onoj koja dolazi iz Feda - ECB će se za ciljanih dva odsto boriti svim sredstvima.
"Oslanjaćemo se na podatke, što nas primorava da odlučujemo od sastanka do sastanka. S obzirom na to da se nosimo sa neuobičajenim ekonomskim uslovima, ne možemo se oslanjati na tradicionalne modele prognoziranja inflacije. Moramo se usmjeriti na druge elemente i indikatore, uključujući i baznu inflaciju. Ujedno moramo i da pratimo kakve efekte naša monetarna politika ima na ekonomiju," kazala je Lagarde.
Bloomberg Adria
Efekti te politike osjećaju se daleko jače u Evrozoni, gdje ekonomska aktivnost nastavlja pad - jasno je da je pred Evropskom centralnom bankom daleko teži posao borbe sa inflacijom u fragmentovanom sistemu koji se suočio sa energetskom krizom koja je zaobišla SAD.
"Kad je riječ o ECB-u, sva predviđanja su zasnovana na tome da još uvijek je preovlađujući scenario nekakva vrsta soft landinga ili blaga inflacija. Međutim, u Evropi postoji i šansa da se dogodi ozbiljnija recesija, što će značajno promijeniti i ambijent i naredne poteze, zbog čega je teško predvidjeti dalje korake ECB-a," zaključio je Protić.
Da li centralni bankari recesiju vide kao izlaz iz borbe sa inflacijom i da li je tržište obveznica sigurna luka u ovakvoj monetarnoj klimi, detaljnije u intervjuu u videu.
