.webp){kind=icon}
Prema podacima Konferencije Ujedinjenih nacija o trgovini i razvoju, globalni tokovi direktnih stranih investicija u 2021. godini iznosili su 1,58 biliona dolara, što je povećanje od 64 odsto u odnosu na izuzetno nizak nivo iz 2020. godine.
Ovaj skok u direktnim stranim investicijama dešava se nakon turbulentne 2020. godine. Pandemija COVID-19 ostavila je dubok trag na globalnu ekonomiju, usporivši mnoge industrije i narušivši povjerenje investitora. Međutim, 2021. godina donijela je preokret u tom smislu, s rekordnim povećanjem investicija.
Razvijene zemlje su itekako svjesne značaja procjene rizika prilikom poslovanja u inostranstvu, te njihove kompanije prije donošenja konačne odluke uglavnom zahtijevaju procjenu rizika poslovanja.
Ova pažljiva strategija razvijenih zemalja u poslovanju u inostranstvu pomaže im da minimiziraju potencijalne rizike i osiguraju stabilnost svojih investicija. Međutim, situacija je sasvim drugačija u zemljama kao što je Bosna i Hercegovina.
U BiH je evidentirano više primjera da su strani investitori odustali od ulaganja ili su se povukli.
Naprimjer, Njemačka je do kraja 2022. godine zamrzla finansiranje tri energetska i jednog komunalnog projekta u Republici Srpskoj, čija je ukupna vrijednost iznosila 105,3 miliona eura. Ova odluka je rezultat nedostatka procjene rizika prilikom ulaganja, što je dovelo do ozbiljnih problema u realizaciji ovih projekata.
Safet Mušić, stručnjak za bezbjednost, gostujući u emisiji Start Bloomberg Adrije istakao je: "Upravo je to ta procjena koju su radile, da kažem, ove nacionalne obavještajne službe koje se bave tim pitanjima i saradnjom s nekim našim obavještajnim službama, vjerujte da su pravili posebne procjene, ne samo Njemačke, nego i još nekih država koje ulažu u Bosnu, recimo upravo po tom političkom pitanju."
Mušićeva izjava ukazuje na dublji problem u Bosni i Hercegovini - nedostatak adekvatne procjene rizika, posebno kada je riječ o političkoj stabilnosti. Čini se da se velike kompanije i strani investitori često oslanjaju na privatne obavještajne agencije kako bi dobili potrebne informacije koje će im pomoći u donošenju ključnih poslovnih odluka.
Bloomberg Adria
On dodaje: "Ja sam se iznenadio u nekim primjerima, kao da oni u određenom regionu znaju koja je politička opcija na vlasti. I kad već dođu s nekim mišljenjem u smislu: tu je ta politička stranka na vlasti, s njima je lako doći do onoga što mi tražimo. Hoću da kažem da ni velike kompanije ne štede novac i pored toga što im država i ambasade njihovih država daju određene informacije, oni ponovo nađu način da preko privatnih obavještajnih agencija dođu do podataka koji su konkretno njima zanimljivi. U tom smislu znam da je to rađeno i u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji u primjeru ulaganja u energetski sektor."
Dok se globalni tokovi direktnih stranih investicija oporavljaju nakon izazovnih vremena, Bosna i Hercegovina i druge zemlje Balkana moraju ozbiljno razmotriti potrebu za poboljšanjem procjene rizika i dostupnosti informacija investitorima kako bi privukle stabilne i prosperitetne investicije koje će doprinijeti ekonomskom rastu i razvoju ovih regija.
