.webp){kind=icon}
Srednjoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) uspostavljen je 2006. godine u Bukureštu, a 2007. je stupio na snagu u Bosni i Hercegovini. Ovaj značajan sporazum je formirao zonu slobodne trgovine koja obuhvata Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju, Kosovo i Moldaviju. Hrvatska je izašla iz CEFTA-e nakon što se pridružila Evropskoj uniji (EU), što je promijenilo ekonomsku sliku regiona.
CEFTA je pokazala značajno poboljšanje funkcioniranja ekonomija u regionu. Kreiran kao priprema za jedinstveno tržište EU, ovaj sporazum je poslužio kao poligon za iskorištavanje prilika na susjednim tržištima i suočavanje s pojačanom konkurencijom na domaćem planu. Iz toga proizlazi da je osnovni izazov za naše ekonomije jačanje konkurentnosti.
Bloomberg Adria
Promjenjiva evropska stvarnost zahtijeva ponovno usvajanje načina rada i rasta unutar zajedničkog regionalnog tržišta. U isto vrijeme, naše administracije se suočavaju s izazovom usklađivanja propisa i standarda EU s regionalnim okvirom. Osnovni cilj CEFTA-e je unapređenje trgovine i olakšavanje protoka robe i usluga među državama članicama, s ciljem postizanja održive ekonomske koristi za sve. Svaka država ima svoje specifične prednosti i izazove, a naša uloga je podsticanje saradnje i razvoja na čitavom području.
Danijele Gačević, v. d. direktora Sekretarijata CEFTA, u emisiji Start Bloomberg Adria TV naglašava: "Svaka kriza ukazuje na to koliko je značajno povezivati ekonomije u regionu, posebno kad imamo slučaj, kako možemo uslovno reći, malih ekonomija, kao što su ekonomije CEFTA-e. A podsjetit ću vas da je, recimo, u doba kovid krize, region pokazao zrelost i vrlo odgovorno reagovao na situaciju koja je tada nastala, uvođenjem različitih mjera. Naime, pokrenuta je inicijativa Zeleni koridori, koja je očuvala trgovinske tokove u regionu. Sličnu logiku možemo primijeniti i sada, gdje regionalni trgovinski sporazum svakako olakšava pristup inputima koji su neophodni za proizvodnju, a svakako, s druge strane olakšava i plasiranje te proizvodnje. Dakle, sporazumi svakako umanjuju negativne posljedice krize i značajni su posebno u ovakvim vremenima."
Konkretne ekonomske dobitke koje su sve države CEFTA-e ostvarile potvrđuju uporedni podaci o trgovini. Studije sprovedene od stupanja sporazuma na snagu ukazuju na rast trgovine od 37 do 70 posto, zavisno od države.
Prošle godine je vrijednost trgovine robom dosegnula 8,88 milijardi eura, što predstavlja impresivan porast od 112 posto u odnosu na 4,2 milijarde eura zabilježene 2014. godine. Naš cilj u okviru regionalne saradnje je ojačati svaku državu članicu CEFTA-e, povećavajući njihovu konkurentnost i stvarajući povoljno poslovno okruženje, kako bi se olakšala njihova integracija u EU.
Unaprijeđena regionalna saradnja unutar CEFTA-e može značajno uticati na ekonomski rast Bosne i Hercegovine. Uspostavljanjem jedinstvenog tržišta unutar CEFTA-e, slično modelu EU, rezultovalo bi godišnjim rastom BDP-a za 2,5 posto.
Naprimjer, CEFTA predstavlja ne samo izvozno tržište od skoro 2 milijarde eura za Bosnu i Hercegovinu, čineći 18,4 posto ukupnog izvoza, iza EU koja čini 73,6 posto bh. izvoza, već podržava i opšti izvoz.
