.webp){kind=icon}
I dok se broji svako noćenje i svaki dolazak na hrvatsku obalu i s osmijehom uspoređuje s rekordnom 2019. godinom, opet se pojavila tema održivosti domaćeg turizma.
Nastaviti se može jedino održivo i planski te s jačim naglaskom na jedinice lokalne samouprave koje bi trebale imati veće pravo glasa u određivanju kakav turizam žele. Izgledno je da će to staviti fokus na hotele i usporiti gradnju apartmana, a što to znači za obiteljski turizam koji od apartmana živi pitali smo Nedu Pinezića, savjetnika za razvoj turizma baziranog na lokalnoj zajednici.
bloomberg adria TV
Vidjeli ste nacrt prijedloga zakona, hoće li on zaista dovesti do održivog turizma?
Prijedlog zakona je u naravi dobar. On stavlja naglasak na transformaciju sustava turističkih zajednica koje trebaju konačno postati i transformirati se u DMO (Destination management organization). Iako u zakonu oni imaju takvu odredbu već više od deset godina. Taj sustav nije zaživio do kraja, dakle, nisu se pratili podaci na lokalnoj razini. Tu je i jedan posebni problem kojeg nije uzeo u obzir niti Zakon o turizmu, a to je izgradnja stanova. Naime, svi govorimo o apartmanima, a apartman je turistički smještaj koji nastaje kategorizacijom postojećih stanova. I dalje imamo veliku izgradnju stanova za odmor gdje zapravo investitori iz šireg prostora ove regije, pa i stranci, svoj novac ulažu u nekretnine koje dižu i čuvaju vrijednost na jadranskoj obali. I tu je došlo do nekontroliranog rasta kapaciteta, tako da ukupan dojam znači zakrčenost destinacija i pojačan je upravo tim neformalnim turizmom. Našli smo se u situaciji da je u Hrvatskoj neformalni turizam višestruko nadjačao onaj formalni, tako da Zakon o turizmu uz sve dobre namjere neće riješiti taj osnovni problem, a to je upravljanje prostorom i ograničenje gradnje novih objekata, kako god se oni zvali.
Kako to uravnotežiti? Što bi bilo najbolje za obiteljsko bavljenje turizmom?
Zakon o turizmu je trebao i ranije pokrenuti jedan drukčiji pristup, a to je da se na osnovu resursa lokalne zajednice u koju spadaju naravno i lokalni ljudi i mladež, mladi ljudi koji nam odlaze, stvori perspektiva za rast i razvoj turizma baziranog na obitelji, pa da imamo više tih malih obiteljskih heritage hotela. Da imamo više pansiona, više B&B, da jednostavno podižemo na osnovu stanja stečenog kroz generacije. Tom kvalitetom, a na osnovu lokalne zajednice, možda bismo došli do boljeg balansa i tada bi možda diverzificirali ponudu. Ovo o čemu govorimo zapravo je produkt masovne gradnje stanova kao nekretninskog posla koji se onda transformiraju u apartmane i zbog toga je nadjačano obiteljsko bavljenje turizmom. S druge strane, i ova kriza je pokazala da ljudi najviše traže upravo takav smještaj, što zbog korone i osjećaja privatnosti, a sada u kriznom razdoblju i zbog toga što mogu sami spravljati obroke i time uštedjeti na svojem godišnjem odmoru.
Bloomberg Adria TV
To stoji, ali jesu li spremni? Govorite iz perspektive turista, ali pogledajmo i iz perspektive onih koji iznajmljuju. Ljudi su skloni maksimizirati svoj profit. Vi ste s otoka Krka, tamo imamo Bašku u kojoj je masovni turizam. Smatrate li da primjerice ljudi u Vrbniku neće težiti istome?
U pravu ste. Dakle, tu nema nikoga tko nije kriv za ovu situaciju. Svi žele maksimalan učinak u vrlo kratkom vremenu. Vlasnici nekretnina, odnosno parcela, žele da se one što prije moderniziraju. Oni koji se bave gradnjom žele da što prije izgradite objekte. Trgovci nekretninama žele ih što prije prodati. Ljudi koji žele kupiti čekaju priliku da svoj novac stave u sigurno ulaganje, a pokazalo se da su to upravo nekretnine na jadranskoj obali. Riječ je o zaista kompleksnom pitanju. Nadamo se da će Zakon o turizmu više staviti naglasak na lokalnu zajednicu u njegovom propitivanju. Međutim, trenutno je vrlo teško odgovoriti na pitanje hoće li se taj problem riješiti.
No, istraživanje ministarstva pokazalo je kako upravo ta lokalna zajednica nije zadovoljna smjerom u kojem se turizam kreće. Nije li upravo ponuda, pogotovo na obali, zapravo slika onoga što lokalno stanovništvo želi?
Da smo imali pravo upravljanje destinacijom na način da su u prvom planu bili ljudi iz lokalne zajednice i njihov potencijal za rast i razvoj, zadovoljstvo bi bilo veće. Međutim, kako ste i sami rekli, imali smo trgovački razvoj. Tu nije bilo ni nekog posebnog vođenja, ni poticaja lokalnog stanovništva da više novaca ulaže u svoje kapacitete. Da bi došli do nekog novca s kojim bi oplemenili postojeći smještaj i investirali prodavali su djedovinu i svoje terene i naravno da sada dolazi do nezadovoljstva. Ali to nezadovoljstvo zapravo je rezultat postupaka kojima je otuđen značajan dio prostora na kojem su izgrađeni ti apartmani. I tamo je došlo do saturacije prostora i velike navale ljudi u kratkom vremenu, i tamo dolaze poduzetnici izvana, i tamo se stalno mijenjaju titulari te ponude, i tamo kvaliteta nema vremena da kroz svoj rast i razvoj dođe do neke značajne razine. Na neki smo način sami krivi za postojeću situaciju. Nezadovoljni smo, ali trebali bismo biti i nezadovoljni sa sobom, a naravno i s načinom postupanja s prostorom.
Ministrica nam je u intervjuu rekla da je cilj Hrvatske cjelogodišnji turizam. Ako se ponovno vratimo na otok Krk, prošećete li tamo recimo u desetom mjesecu, otok izgleda kao nakon apokalipse. Nema žive duše. Jesmo li na dobrom putu i ako jesmo, kada ćemo to ostvariti?
Ta je želja jako dobra, ona će se ostvarivati postupno zahvaljujući klimatskim promjenama. Svjedoci smo toga da se posljednjih godina sezona produžuje kroz cijeli rujan i listopad. Vremenske nepogode i visoke temperature u špici ljetne sezone utjecali su na to da oni koji to mogu pomiču godišnje odmore. Naravno da godišnji odmori prije svega ovise o slobodnom vremenu, i školskim praznicima, ali još nismo dovoljno iskoristili u razvijenim zemljama zapadne Europe vrlo popularne jesenske školske praznike. Nismo dobro iskoristili ni sve one druge praznike u zimskom razdoblju, i tu imamo prostora za unaprjeđenje. Školski praznici bitno utječu na volumen dolazaka turista, kao i atraktivnost same destinacije, sa sadržajima koji bi trebali biti u skladu s načinom života ljudi. Znači, ako je vrijeme berbe maslina, ili ako je vrijeme berbe grožđa, i ako stvorimo neke ljudima zanimljive manifestacije, oni će izdvojiti vremena za vikend i uputiti se na destinaciju koja ih ima.
