Prošlog je tjedna broj šumskih požara u Grčkoj prešao 400, a samo je u jednom danu izbrojano oko 160 požara. Osim toga, jedna od najpopularnijih europskih turističkih destinacija suočava se i s nezapamćeno visokim temperaturama – u gradu Lamiji se tijekom srijede živa u termometru popela do 46 stupnjeva. Pa iako grčki turizam kratkoročno neće osjetiti značajne posljedice takvih uvjeta, raspoloženje turista bi se za nekoliko godina moglo značajno promijeniti.
"Otoci i ceste na jugoistoku i otok Evia (Eubeja) teško su pogođeni, situacija je ozbiljna i na Krfu i Rodosu. Otežavajući čimbenik je jak vjetar koji u večernjim satima potpiruje požare. U srijedu tijekom popodneva izbila su još dva požara u središnjoj Grčkoj, jedan od njih u blizini Lamije", kaže za Bloomberg Adria Connect novinar Bloomberg Newsa Paul Tugwell u izvještaju iz Atene.
No iako su šumski požari izvor ogromne materijalne i ekološke štete, udarac na turističku industriju Grčke zasad još uvijek nije opipljiv. Iako evakuacija 20 tisuća ljudi izgleda dramatično, u odnosu na godišnji broj posjetitelja u Grčkoj, ta je količina gotovo zanemariva. Prema procjenama grčke središnje banke, u razdoblju od siječnja do svibnja ove godine, Grčku je posjetilo oko šest milijuna ljudi, a turistička sezona tek je sada u punom jeku.
Područja na udaru požara čine oko 10 posto ukupne turističke aktivnosti, dok se promet na ostalim mjestima odvija normalno. No iako Grčka jedno ljeto može "stisnuti zube", takvi problemi neće nestati u idućoj sezoni – briga za dugoročni opstanak jedne od najpopularnijih svjetskih turističkih destinacija svima je na umu.
"Hoće li ljudi reći: 'Zašto bih išao u Grčku kad ljetno sunce jednako grije u ostatku Europe? Je li opasno doći?' U kontekstu turizma, to je dugoročna briga ne samo za Grčku, već i za sve ostale popularne destinacije na Mediteranu", kaže Tugwell.
Kratkoročno, Grčkoj ostaje boriti se s požarima, odnosno zaposliti više vatrogasaca ili uvesti opremu iz zemalja poput Australije, koje su dobro obučene u borbi s ljetnom sušom, visokim temperaturama i požarima. Kada su dugoročni planovi u pitanju, odluke se donose na višoj, ali i široj razini.
"Korijen problema klimatske su promjene. Očigledno rješenje uvođenje je obnovljivih izvora energije. No neka od praktičnih lokalnih rješenja odnose se na šume u Grčkoj – većina požara nastaje u borovim šumama i maslinicima. Jedno od rješenja je da se sade druge vrste drveća, otpornije na visoke temperature i požare. Također, govori se o povećanju zelenih površina u gradovima. Mnogo je mogućnosti i moramo sačekati kako bismo vidjeli što će zaista biti učinjeno", rekao je Tugwell.
Detaljnije o požarima u Grčkoj u intervjuu u videu.