.webp){kind=icon}
Kina je najavila ograničenje izvoza dva donekle opskurna, ali ključna metala u Sjedinjene Države i Evropsku uniju. Dan kasnije, stigao je poziv da se lanci snabdijevanja ne presijecaju, u sličnom maniru zapadnih zemalja koje su poslije uvođenja novih sankcija nerijetko pozivale na dijalog i saradnju. Kakav ishod slijedi nakon takvog igrokaza?
Galijum i germanijum, čiji izvoz je Kina ograničila, kvalifikovani su kao nusproizvod koji nastaje pri procesu prerade traženijih metalnih sirovina poput cinka ili aluminijuma. Iako je riječ o nusproizvodu s izuzetno malim globalnim tržištem, galijum i germanijum predstavljaju ključne sirovine u proizvodnji čipova, električnih vozila i telekomunikacione opreme. Evropska unija nabavlja 71 odsto svog galijuma i 45 odsto svog germanijuma iz Kine.
Bloomberg
U razgovoru za Bloomberg Adria Connect, direktorka Instituta za azijske studije Fakulteta političkih nauka u Beogradu Dragana Mitrović kaže da ovom mjerom Kina stavlja do znanja svima da i ona ima jake adute u ovoj igri.
''Kina je već pokušala da na drugi, lijep način privoli Japan i Holandiju da na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država ne ograničavaju izvoz najsavremenijih mikročipova u Kinu. Ovu poruku će svakako razumjeti, budući da su ova dva metala neophodna za proizvodnju - od spomenutih mikročipova do solarnih panela, ćelija, oprema i tako dalje. Dakle, bez njih je faktički nezamisliva neka moderna proizvodnja čitavog spektra proizvoda bez kojih ne možemo zamisliti modernu privredu i domaćinstva'', kaže Mitrović.
Samo dan nakon uvođenja ograničenja, kineski predsjednik Xi Jinping apelovao je na zemlje širom svijeta da odustanu od razdvajanja i presijecanja lanaca snabdijevanja.
''Kina želi da sarađuje s državama na odbacivanju mjera kojima se postavljaju barijere i prekidaju lanci snabdijevanja'', izjavio je Xi.
I dok Sjedinjene Države nastupaju agresivnije u ovoj trci, Evropska unija donekle jeste obazrivija kada je riječ o presijecanju trgovinskih veza s Kinom.
Ta obazrivost umnogome dolazi na inicijativu Njemačke, koja u primjeru Rusije vidi lekciju koju sa sobom nosi nagli pad uvoza sirovina od ključnih dobavljača. Ministar ekonomije Robert Habeck izjavio je da treba izvući pouku o tome šta zaista znače suverenost u proizvodnji, kao i energetska i privredna sigurnost.
"Vidjeli smo da je Kina povećala pritisak s ograničenim izvozom dvije vrste metala. Ako se to desi s litijumom ili sličnom sirovinom, imamo drugačiji problem", rekao je Habeck.
S obzirom na covid ograničenja, Evropska unija je već osjetila kako izgleda slabljenje trgovine s Kinom - trgovinski deficit Kine i EU dostigao je 396 milijardi evra samo tokom protekle godine.
Uprkos odškrinutim vratima EU, kineska vlada je otkazala posjetu šefa evropske diplomatije Josepa Borella Pekingu, u kojoj je trebalo da boravi sljedeće nedjelje. U ovom trgovinskom ratu, obje strane su imale dvosmislenih poteza - s jedne strane nova ograničenja, a u diplomatskoj areni najave da se saradnja nastavi. Kako kaže Mitrović, Kina vidi opasnost u agresivnom narativu SAD-a.
''Imamo narativ kako je neophodno smanjiti zavisnost od Kine, ali kako smanjiti zavisnost od najveće trgovačke sile, od zemlje koja je u samom središtu globalnih lanaca proizvodnje, snabdijevanja, logistike? To je nemoguće i onda dolazimo do jedne šizofrene pozicije - iz političkih i ideoloških razloga, oni najavljuju i uvode restrikcije i mjere koje remete slobodno kretanje proizvoda, investiranja, ljudi, a s druge strane shvataju da su potpuni prekidi zapravo nemogući i da je neophodno nastaviti saradnju s Kinom'', kaže Mitrović.
O tome da li Kina može da dobije tehnološku trku sa SAD-om, kao i da li će kineska privreda dočekati stimulativne mjere kojima se tržišta nadaju, detaljnije u videu.
