Industrija solarne energije nikada nije imala više posla – na ruku joj ide sve veće prihvaćanje potrošača i utrka u borbi protiv solarnog zagrijavanja. Paradoksalno, na burzama je situacija potpuno drugačija – dionice najvećih svjetskih proizvođača solarne opreme neprekidno padaju.
Kombinirana tržišna kapitalizacija četiriju najvećih svjetskih proizvođača solarnih panela – Longi Green, Trina Solar, JA Solar i Jinko Solar, svih smještenih u Kini – od kolovoza prošle godine pala je više od 40 posto.
Pad je uslijedio nakon velikog rasta u sektoru. Dionice najvećeg svjetskog proizvođača solarnih panela, Longi Green Energy Technologyja, petostruko su porasle u vrijednosti od 2020. do 2021. godine, a prihod tvrtke povećao se čak 80 puta u posljednjih deset godina. Tongwei, najveći proizvođač polikristalnog silicija, ključne sirovine za solarne panele, samo je u posljednje tri godine svoj neto profit povećao sedam puta.
"Industrija je zrelija i konkurentnija nego ikad prije. No pretjerani tržišni entuzijazam rezultirao je i pretjeranim investicijama u nove proizvodne kapacitete do te mjere da tržište ne može kratkoročno apsorbirati proizvodnju", objašnjava Cosimo Ries, analitičar Trivium Chine, za Bloomberg Adria Connect.
Globalna potražnja za panelima nastavlja rasti zahvaljujući državnim poticajima u borbi protiv globalnog zagrijavanja, ali i naporima SAD-a i Europe da smanje energetsku ovisnost o Rusiji. Svijet je na putu da do kraja desetljeća dosegne kapacitet od 5300 gigavata, što je razina solara potrebna prema scenariju za postizanje globalnog cilja nultih emisija, procjenjuje BloombergNEF.
Naravno, sama solarna energija postala je privlačnija običnim potrošačima – taj obnovljivi izvor zabilježio je najveći pad cijena u razdoblju od 2010. do 2021. godine kada je riječ o troškovima instalacije i potrošnje.
"Primjećujemo da cijene u različitim segmentima i proizvodima potrebnim za solarne panele zbog prevelike proizvodnje padaju vrlo, vrlo brzo. Taj bi trend mogao nastaviti jer u ovom trenutku imamo najave novih projekata i proizvodnih postrojenja koja u sljedećim godinama tek trebaju početi s radom. Vjerojatno ćemo vidjeti kako će to prezasićenje s tržišta istisnuti neke manje igrače, a pad cijena svakako će utjecati na marže svih proizvođača, čak i onih jačih", kaže Ries.
Iz udarca na kapitalizaciju kineskih solarnih divova jasno je da je to tržište posebno osjetljivo na prezasićenost. U tome veliku ulogu igra i geopolitika, gdje najveća svjetska tržišta teže diverzifikaciji i lokalizaciji proizvodnih lanaca. Kini ide na ruku i dalje visoka razina konkurentnosti – potrebna su desetljeća za razvoj takve proizvodne infrastrukture.
"No kada takav proces započne, to bi moglo pogoršati situaciju s prezasićenim kineskim proizvodnim kapacitetima. Istovremeno, potražnja bi mogla još više rasti jer niže cijene solara otvaraju nova tržišta na mjestima gdje prije zbog visokih troškova nije bilo uvjeta za instalaciju. Dakle, situacija na tržištu u ovom je trenutku nepredvidljiva – to je ciklična industrija i u nekom ćemo trenutku vidjeti rebalans tržišta", zaključuje Ries.