Šta o neradnoj nedjelji misli najveći poslodavac u BiH

Neradna nedjelja je greška, treba da bude radna, a radnici koji rade taj dan da budu dodatno plaćeni i da imaju drugi dan za odmor, smatra najveći poslodavac u Bosni i Hercegovini (BiH) Senad Džambić, vlasnik kompanije Bingo, koja zapošljava više od 8.400 radnika.

On smatra da postoje dijelovi BiH gdje neradna nedjelja ne igra bitnu ulogu, posebno u manjim mjestima, gdje potrošači idu u velike gradove, ali da je ona problematična za velike gradove i mjesta uz granicu.

"Radnu nedjelju bi, prema mom mišljenju, trebalo ostaviti, ali radnike koji rade nedjeljom nagraditi, pravedno i pravično, i ostaviti im drugi dan da odmaraju. Ja sam prije 15 godina otvorio centar u Šamcu, tamo u ponedjeljak i utorak nema žive duše, ali subotom i nedjeljom cijela Hrvatska dođe i tu se podmiruje, kupuje, mijenjaju gume, frizeri, pumpe, ugostitelji, sve radi", ispričao je Džambić na panelu Alpha Talks, koji je prošle sedmice održan u Banjoj Luci.

Od januara ove godine u Šamcu je uvedena neradna nedjelja. "Zamislite takvo pogranično mjesto, koje živi subotu i nedjelju, ukine radnu nedjelju, to mislim da je greška", kazao je Džambić.

Veliki gradovi, prema njegovom mišljenju, također ne mogu podnijeti da je nedjelja neradna, posebno jer postoji pritisak turista.

"Radnici treba da imaju crvene dnevnice, da imaju odmor, trebaju imati pravo da rade i da zarade. Svi smo mi bili radnici, ja sam radio u rudniku i jedva smo čekali nedjelju da se radi za crvenu dnevnicu, dupla dnevnica se da, i mislim da treba raditi", poručio je Džambić.

Spomenuo je i kako su se nedavno zaredali neradni dani. "Zavladalo da ne radimo 1. i 2. maj, pa subotu nismo radili, nedjelja neradna, došla dijaspora i kaže 'pa ljudi ovo nema nigdje'. Niko ne radi, niti znadosmo pare uzeti", naveo je Džambić.

Bingo (Facebook page)

 

Gledamo kako da dignemo plate i zadržimo radnike

Svi gledamo kako da dignemo plate i zadržimo radnike, istakao je Džambić, dodavši da Bingo u posljednje tri godine, na kraju godine, podijeli po 1.000 KM svakom svom radniku, što ih košta dodatnih 15 miliona KM. "Gazde treba da se zadovolje s manje dobiti", poručio je.

Što se tiče uvoza radne snage, Džambić ističe da boljih od domaćih radnika nema i da Bingo nema problema s nedostatkom radnika s obzirom na to da su u vrhu liste poslodavaca u retail sektoru po visini plata.

Kao problem ističe to što omladina neće da radi, a kao primjer je naveo 10 ekonomista koje su pozvali s fakulteta. "Odlučio sam da ih mentorišem, ali da krenu od male prodavnice, pa srednje, pa velike, pa da budu rukovodioci prodavnica, pa skladišta, i da za godinu dana dođu da vidim gdje da ih rasporedim na rukovodeća mjesta. Od deset njih, na poslu se pojavilo dvoje i jedno je ostalo. To je problem nove generacije. Izgubio se smisao svega", kazao je Džambić.

On se dotakao i javne uprave istaknuvši kao problem to što mladi u BiH žele na prvom mjestu da rade u javnom sektoru, dok je javni sektor na kraju spiska poželjnih poslodavaca kod studenata u inostranstvu, a na prvom mjestu su najveće kompanije. "Sada se stanje malo mijenja, dobre kompanije postaju poželjne. Neće više niko da radi za ponuđene plate u Poreskoj upravi. Realni sektor je pokupio sve pametne, plašim se šta će tamo u javnom sektoru ostati, imaće probleme".

"Puno smo zaradili za 30 godina i sve smo reinvestirali" 

Kompanija Bingo je u 2024. godini uplatila na ime doprinosa u BiH 65 miliona KM, investirala 50 miliona, na ime PDV-a platila 56 miliona, a na plate radnika su otišla 162 miliona KM.

"Tajna uspjeha Binga je jedna, mi smo puno zaradili za 30 godina i sve smo reinvestirali u našoj državi, nikada nisam marku odnio ni sakrio van države", naveo je Džambić.

Džambić smatra da teške priče tjeraju narod da odlazi iz zemlje, navodeći kao primjere slučajeve gdje tri godine ulaže u radnike, a oni onda odu u inostranstvo, cijele porodice. "Naše politike razdvajanja učinile su da nam djeca idu, pozitivne vijesti se gube, a dominiraju svađe i to kako ne možemo živjeti skupa. Kako mi privrednici možemo živjeti svi zajedno, a politika nas uvjerava u suprotno", upitao je Džambić.

Kao poslodavci, dodao je, kroz Ekonomsko-socijalno vijeće FBiH su htjeli prepisati politike iz Njemačke, da se odredi bruto satnica, da radnik zna koliko košta poslodavca. "Ovdje su veliki nameti, među najvećima u regiji, država bi trebala da uzme manje, ali tada dolazimo u problem, političari hoće da pune budžete, nerad, javašluk, javnu upravu. Džaba im govoriti da prepišemo od najboljih zemalja, izmišljaju svoja pravila", kazao je Džambić.

Zbog političkog zapošljavanja mnogi sektori se raspadaju, institucije javnog sektora su se raširile i koliko god privreda daje, dodao je, oni mogu potrošiti više.

"Pitanje je kako promijeniti odnos vlasti prema privredi, kad neće da saslušaju. Kad vlast ne sluša u Njemačkoj, oni je promijene, u tom je razlika", poručio je Džambić.