Biznis koji se ne orijentiše na ulaganje u razvoj neće opstati, investiranje u tehnologiju i radnike je recept za uspjeh. U vrijeme kada radnici napuštaju Bosnu i Hercegovinu (BiH), privrednici i političari treba da se potrude da domaćim radnicima ovdje bude najbolje, da nemaju razloga otići. Gazde treba da se stave u cipele radnika, a političari da ne rade na podjelama koje usporavaju razvoj i svima će nam biti bolje, poruka je najuspješnijih privrednika u BiH Senada Džambića, Petra Ćorluke i Aleksandra Kremenovića.
Vlasnici kompanija Bingo i Violeta i osnivač MF grupe ličnu i priču o razvoju biznisa podijelili su s brojnom publikom i poslovnom zajednicom na Alpha Talks - panel diskusiji pod nazivom "Biznis kao most" u organizaciji Alphabet Groupa u srijedu uveče u Banjaluci.
Koliki je značaj ove tri poslovne grupacije na ekonomskom nebu BiH govori i podatak da su im prihodi, koje su ostvarili lani, iznosili ukupno više od sedam milijardi maraka i da zapošljavaju 34.000+ radnika.
Čitaj više

Ćorluka nastavlja investicije, najavio nove milionske projekte
U Grudama je otvorena najmodernija tvornica kartonske ambalaže u regiji.
31.10.2024

Ćorluka: Lastu za pet godina vidim kao jednog od lidera u cijeloj Evropi
Ekskluzivni intervju za Bloomberg Adriju.
13.05.2024

Prihodi top 10 trgovaca na malo u BiH dostigli šest milijardi KM
Bingo iz Tuzle je ostvario ubjedljivo najveće prihode u BiH, preko 1,9 milijardi KM
17.07.2024

Uspješna saradnja MF banke s inostranim investitorima
U cilju daljnjeg jačanja i konsolidacije vlasničke strukture MF banke, te unapređenja korporativnog upravljanja MF grupacijom, MF Grupa i njeni partneri su nedavno završili promjene u transakcijama dioničara.
26.03.2024
Upornost, ljudi i domaći resursi - temelj uspješnog biznisa
Senad Džambić, vlasnik kompanije Bingo, govorio je o svojim počecima i kako je kao fizički radnik počeo raditi u rudniku, a kasnije otvorio malu prodavnicu iz koje je izrasla poslovna imperija. Za razvoj biznisa, pored upornosti, dodao je, potrebna je i sreća, da je čovjek zdrav, da nađe dobre saradnike, da su radnici dobro... "Kada se sve to poklopi, dođemo na nivo da budemo jedna velika regionalna kompanija. Želio sam da sve što se proizvodi u BiH stavimo na naše police", naglasio je Džambić.
Razvijao je kompaniju domaćim resursima, a kada su dovoljno porasli, obratili su se i Evropskoj banci za obnovu i razvoj, koja ih je podržala.
"Razvijamo se, kao i svi naši partneri, naši proizvođači idu naprijed s modernizacijom, robotizacijom. Tajna uspjeha Binga je jedna, mi smo puno zaradili za 30 godina i sve smo reinvestirali u našoj državi, nikada nisam marku odnio ni sakrio van države", naveo je Džambić.
Kad gradi i reinvestira, mnogi mu govore da je u BiH nesigurna situacija, a on pita "Gdje je bilo gdje u svijetu sigurno".
Svuda oko nas su šanse, dodao je, i uvijek se može uspjeti, a Bingo će nastaviti razvoj u retail industriji i proizvodnji. "Ne vidim opasnost da ćemo pokleknuti, pratimo tokove Zapada, ne možemo zaspati, informatički se osavremenjujemo", poručio je Džambić.
Petar Ćorluka, vlasnik kompanije Violeta, istakao je da je recept za uspjeh strpljenje i prepoznavanje šansi. "Nekad je neznanje prednost, jer kad biste znali šta vas sve čeka, ne biste se ni usudili da krenete tim putem", kaže Ćorluka.
AlphaTalks (Bloomberg Adria)
Smatra da u BiH vijest nije vijest ako nije loša, dok se pozitivne stvari zanemaruju, što prema njegovom mišljenju negativno utiče na psihu ljudi. "Ovdje je dobro područje za život, ali mediji unesu strah, nemir, da nema perspektive i budućnosti, ljudi se opterete tim. Trebalo bi što više da se izađe na teren, da se razgovara s ljudima", poručio je Ćorluka.
Lasta, koju je digao iz pepela, s višestruko manje radnika nego prije rata sada proizvodi više, zbog ulaganja od 40 miliona. "Ako staneš u razvoju, onda će te svi preteći, velike su promjene u potrebama, mogućnostima i sve to treba iskoristiti", naglasio je Ćorluka.
Aleksandar Kremenović, osnivač MF grupe, poručio je da finansijski sektor sluša i prati uspješne klijente. "Bankarski sektor je spreman da isprati sve na adekvatan način. Pokazuje se da većina banaka i drugih finansijskih institucija pronalazi put da prati naše privrednike i razvoj", dodao je Kremenović.
Značaj radnika, neka dio dobiti gazde ide i njima
Svi gledamo kako da dignemo plate i zadržimo radnike, istakao je Džambić, dodavši da Bingo u posljednje tri godine, na kraju godine, podijeli po 1.000 KM svakom svom radniku, što ih košta dodatnih 15 miliona KM. "Gazde treba da se zadovolje s manje dobiti", poručio je.
Što se tiče uvoza radne snage, Džambić ističe da boljih od domaćih radnika nema i da Bingo nema problema s nedostatkom radnika s obzirom na to da su u vrhu liste poslodavaca u retail sektoru po visini plata.
Kao problem ističe to što omladina neće da radi, a kao primjer je naveo 10 ekonomista koje su pozvali s fakulteta. "Odlučio sam da ih mentorišem, ali da krenu od male prodavnice, pa srednje, pa velike, pa da budu rukovodioci prodavnica, pa skladišta, i da za godinu dana dođu da vidim gdje da ih rasporedim na rukovodeća mjesta. Od deset njih, na poslu se pojavilo dvoje i jedno je ostalo. To je problem nove generacije. Izgubio se smisao svega", kazao je Džambić.
On se dotakao i javne uprave istaknuvši kao problem to što mladi u BiH žele na prvom mjestu da rade u javnom sektoru, dok je javni sektor na kraju spiska poželjnih poslodavaca kod studenata u inostranstvu, a na prvom mjestu su najveće kompanije. "Sada se stanje malo mijenja, dobre kompanije postaju poželjne. Neće više niko da radi za ponuđene plate u Poreskoj upravi. Realni sektor je pokupio sve pametne, plašim se šta će tamo u javnom sektoru ostati, imaće probleme".
Ćorluka ističe da je radnicima najbolje tamo gdje su im korijeni. "I mi i političari se moramo truditi da našim radnicima ovdje bude najbolje. Neki privatnici se ne stavljaju u cipele radnika, ja pređem na drugu stranu, pa nađemo balans. Neto plate trebaju biti veće i onda bi to dovelo i do povratka ljudi iz inostranstva", poručuje Ćorluka.
Violeta, dodaje, radi na povratku naših ljudi iz inostranstva, koji poznaju jezike i tehnologije i smatra da je to ključ za konkurentnost i rast izvoza. "Ako je to moguće u Grudama, gdje nije bilo tradicije u proizvodnji, znači da je to moguće svuda, ali samo uz upornost u poslu koji radite. Banjaluka je veliki potencijal u svemu i trebamo se međusobno posjećivati i razmjenjivati iskustva. Mi smo otvorenih vrata da podijelimo iskustva u robotizaciji, automatizaciji, jer ako je samo jedan uspješan subjekt, to je onda loše", istakao je Ćorluka.
On je protiv uvoza radne snage, dodajući da domaći radnici vrlo brzo uče, prilagođavaju se, vrijedni su i da BiH ne treba jeftina strana radna snaga, nego samo dobra organizacija koju treba posložiti.
AlphaTalks (Bloomberg Adria)
Ćorluka smatra da školstvo u BiH nije razvijeno na pravi način, da se ne razvijaju vještine đaka i da bi trebalo raditi na dualnom obrazovanju, da se povežu praksa i nauka. "Sve što nije primijenjeno, nema nikakvu vrijednost".
Kremenović se složio da su ljudski resursi za svaku firmu najveći kapital. "Organizacija i upravljanje su ključni izazov, na početku vas nosi energija, a kako se širite, sve je više saradnika i suštinski ne možete posvetiti pažnju svima. Treba da spajate različite ljude i to je vrlo kompleksno, veliki izazov".
Smatra da je ključno imati povjerenje u saradnike. "Izazov koji sada imamo je promjena na tržištu rada, mi govorimo o osnovnim radnim navikama ljudi, a ako ne budemo brzi da se mijenjamo i prilagođavamo, bojim se da nećemo imati izbora nego da uvozimo ljude jer će to biti preduslov da očuvamo poslovne sisteme i dalje ih unaprijedimo", naglasio je Kremenović.
Politika podjela koči razvoj i tjera ljude
Džambić smatra da teške priče tjeraju narod da odlazi iz zemlje, navodeći kao primjere slučajeve gdje tri godine ulaže u radnike, a oni onda odu u inostranstvo, cijele porodice. "Naše politike razdvajanja učinile su da nam djeca idu, pozitivne vijesti se gube, a dominiraju svađe i to kako ne možemo živjeti skupa. Kako mi privrednici možemo živjeti svi zajedno, a politika nas uvjerava u suprotno", upitao je Džambić.
Kao poslodavci, dodao je, kroz Ekonomsko-socijalno vijeće FBiH su htjeli prepisati politike iz Njemačke, da se odredi bruto satnica, da radnik zna koliko košta poslodavca. "Ovdje su veliki nameti, među najvećima u regiji, država bi trebala da uzme manje, ali tada dolazimo u problem, političari hoće da pune budžete, nerad, javašluk, javnu upravu. Džaba im govoriti da prepišemo od najboljih zemalja, izmišljaju svoja pravila", kazao je Džambić.
Zbog političkog zapošljavanja mnogi sektori se raspadaju, institucije javnog sektora su se raširile i koliko god privreda daje, dodao je, oni mogu potrošiti više.
"Pitanje je kako promijeniti odnos vlasti prema privredi, kad neće da saslušaju. Kad vlast ne sluša u Njemačkoj, oni je promijene, u tom je razlika", poručio je Džambić.
Ćorluka poručuje da je siva ekonomija zlo iz kojeg profitiraju inspektori i političari. "Oni vole da ima sive ekonomije jer su oni onda bitni, jer će učiniti nekom nešto. Svi bi trebali praviti pritisak da se napravi ambijent u BiH, bar kao u zemljama regije".
Kremenović je istakao da generalno društvo u BiH favorizuje podjele i preferira individualni pristup, ali da u realnom životu bez saradnika ne postoji način da se ostvari cilj.
"Izrastanjem velikih sistema doći će vrijeme kada će biti potrebno da se udružujemo da bismo išli dalje, u suprotnom bićemo u ratu s velikim grupacijama koje napadaju naše tržište. Interes najvećih igrača dovešće do udruživanja u BiH da bi se sačuvalo ovo što je stvoreno", smatra Kremenović.
AlphaTalks (Bloomberg Adria)
Saradnja kao ključ uspjeha
"Alpha Talks nije samo događaj - to je platforma o saradnji koja šalje jasnu poruku da se domaći potencijali mogu realizovati samo uz poštovanje vrijednosti kao što su stabilnost, saradnja i odgovorno liderstvo te da se oni grade upravo ovdje," poručio je Gojko Rodić, direktor Alphabet Groupa, organizatora panel diskusije.
Alpha Talks se održao u formatu zatvorenog događaja, uz prisustvo lidera iz poslovne i akademske zajednice i finansijskog sektora. Cilj događaja je bio da kroz pozitivne priče i dijalog inspiriše nove generacije preduzetnika i pošalje poruku da je moguće graditi uspješne poslovne priče ovdje i sada.
Medijski pokrovitelj Alpha Talksa je bila Bloomberg Adria.