Kako bi sankcije prema NIS-u uticale na poslovanje u BiH

Naftna industrija Srbije (NIS) mogla bi od 1. januara iduće godine da se nađe pod američkim sankcijama. Na teritoriji Bosne i Hercegovine (BiH) NIS upravlja sa preko 40 Gazprom i NIS Petrol benzinskih stanica, čija sudbina je upitna ako matična kompanija NIS završi pod sankcijama.  

Naime, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u subotu da će Sjedinjene Američke Države (SAD) uvesti sankcije protiv NIS-a od 1. januara, o čemu je obaviješten putem "zvaničnog kanala", ali da još nije vidio zvanični dokument o tome.

NIS je u vlasništvu Rusa od 2009. godine. Gazprom Neft je od tada bio vlasnik 56 odsto akcija, ali kada su mu uvedene sankcije Evropske unije (EU) zbog rata u Ukrajini (maj 2022. godine), dio akcija od 6,1 odsto je preuzeo Gazprom, protiv koga nisu uvedene sankcije EU. Naime, evropske sankcije zaobišle su NIS jer su se odnosile na ruske naftne kompanije koje imaju više od 50 odsto udjela.

Još 29,87 odsto je u vlasništvu države Srbije, dok je ostatak kapitala u rukama manjih investitora i malih akcionara, građana i zaposlenih.

Poslovanje NIS-a u BiH i moguće posljedice uvođenja sankcija SAD-a

Naftna industrija Srbije vlasnik je NIS Petrola Banjaluka, koji je zatim vlasnik društva G-Petrol Sarajevo.

NIS u Bosni i Hercegovini zapošljava oko 500 radnika i upravlja sa 42 Gazprom i NIS Petrol benzinske pumpe, prema podacima sa zvanične web stranice ove kompanije.

NIS je vlasnik i kompanije Jadran-Naftagas Banjaluka, registrovane za djelatnost vađenja sirove nafte. 

Mapa benzinskih stanica u BiH (gazpromnis.ba)

 

G-Petrol Sarajevo je druga kompanija iz naftnog sektora po prihodima u BiH, sa 645,4 miliona maraka ostvarenih prihoda u 2023. godini. G-Petrol je u 2023. godini prijavio gubitak od -765.965 KM, ali je njegov vlasnik NIS Petrol prijavio dobit od 2.965.442 KM.

Ekonomista Igor Gavran kaže za Bloomberg Adriju da će, u slučaju uvođenja američkih sankcija kompaniji NIS, eventualne posljedice zavisiti od oblika sankcija i postupaka domaćih aktera. 

"Naime, i dosadašnje američke sankcije i crne liste su imale posljedice jedino jer su domaći subjekti, prije svega banke, umjesto domaćih propisa slijedili ove strane mjere i praktično onemogućili poslovanje kompanija i prihode zaposlenih pojedinaca gašenjem računa i sprečavanjem transakcija", ističe Gavran. 

Da domaće banke (mahom u stranim vlasništvu) nisu slijedile strane naloge, posljedice bi bile minimalne. 

"Tako i u ovom slučaju, ako dođe do istog tipa sankcija kakve su već osjetile mnoge kompanije u BiH i zbog akcija domaćih banaka su praktično ugašene ili barem blokirane i onemogućene u poslovanju, isti scenario bi mogao slijediti i za NIS. To bi naravno vodilo gubitku radnih mjesta zaposlenih i prihoda njihovih porodica", navodi Gavran. 

Dodaje da bi stvarna promjena vlasništva, recimo odlukom Srbije da privremeno nacionalizira NIS, mogla spriječiti navedene negativne posljedice. 

"U BiH će opet sve zavisiti od postupaka banaka i ishod će biti isti ili sličan kao i u ostalim državama gdje NIS posluje. Ako ipak dođe do blokiranja ili prestanka poslovanja, onda bi moglo doći do rasprodaje imovine i prodaje benzinskih pumpi u BiH nekom drugim distributeru", kaže Gavran. 

On smatra da je tragično da određena treća država kao daljinskim upravljačem upravlja državama koje bi trebale biti nezavisne i suverene i da putem banaka, koje se bogate na tržištu država u kojima rade, kao egzekutor provodi sve sto poželi. Pri tome se, dodaje on, ne razmatra koliko ljudi može ostati bez posla, koliko porodica bez prihoda, koliko negativnih efekata privreda može doživjeti… 

"Tužno je što uopšte govorimo o tome i što funkcionisanje naših ekonomija zavisi od nekog trećeg, a ne o našim institucijama i propisima", zaključuje Gavran.

Vučić nije spreman da uvede sankcije Rusiji

Vučić je, gostujući na Radio televiziji Srbije (RTS), ocijenio da vijest o sankcijama dolazi u teškom trenutku, ali da će aktuelna vlast razgovarati sa SAD-om i Rusijom i da će se potruditi da očuva dobre odnose s obje zemlje. Upitan da li bi odluka da Srbija uvede sankcije Moskvi nešto promijenila, Vučić je kazao da nije spreman da razgovara o tome i da će Srbija nastaviti da vodi "principijelnu politiku".

"Moramo da razgovaramo najprije s Amerikancima, da dobijemo papir. Mi imamo i neku vrstu zvanične potvrde, ali moramo da vidimo papir. Kada vidimo dokument, razgovaramo najprije s Amerikancima, onda idemo razgovaramo s Rusima", rekao je Vučić.

Vučić je dodao da je teško da Rusi, što je malo vjerovatno, pristanu na to da Srbija otkupi od njih cijeli udio u NIS-u.

Aleksandar Vučić (Bloomberg)

 

"NIS nastavlja da prati aktuelnu situaciju i analizira sve moguće scenarije i potencijalne posljedice po poslovanje kompanije i trenutno nema nikakvih pravnih ograničenja po aktivnosti firme i naših partnera", rekli su u toj kompaniji.

Tri scenarija

Analitičar Ipopema Securitiesa Vladan Pavlović kazao je za Bloomberg Adriju u Srbiji da je jedan scenario da se ide na pregovore s Amerikancima i s Evropskom unijom, da se to pitanje ponovo odgodi.

"Drugi je da se s Rusijom pregovara, da ona smanji udio ili da država kupi jedan dio da bi mogla da ima većinsko vlasništvo, ili da pak kupi sve. Treći scenario je nacionalizacija, ali pitanje je kako bi se Rusi ponašali u tom slučaju jer su oni dosta investirali u NIS. Još jedna opcija je da se u dogovoru s njima zamijeni vlasništvo, odnosno da se dovede neki novi kupac. To može da bude mađarski MOL, SOKAR iz Azerbejdžana, ili neka kineska naftna kompanija", kazao je Pavlović.

On je dodao i da, ako država Srbija riješi da kupi sve akcije, ona mora da ih plati gotovinom, ali na osnovu budžeta koji je sada projektovan za 2025. Srbija nema dovoljno novca za to.

Pavlović je podsjetio da u slučaju totalnih sankcija NIS-u neće biti dotoka nafte iz jadranskog naftovoda JANAF. Inače, NIS naftu koja nije domaćeg porijekla doprema putem ovog naftovoda. Ova naftna kompanija uvozi oko tri četvrtine ukupne količine nafte koja se koristi u preradi, dok jednu četvrtinu čini nafta domaćeg porijekla. Najveći udio u ukupnom obimu nafte koju uvoz NIS već godinama zauzima nafta tipa kirkur iz Iraka i kompanija ne zavisi od uvoza ruske sirovine.

Hrvatska kompanija Jadranski naftovod sklopila je početkom ove godine ugovor s NIS-om o transportu 10.000.000 tona nafte, plus-minus deset odsto, do 31. decembra 2026. godine.

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar