Naftna industrija Srbije (NIS) u Bosni i Hercegovini (BiH) ima tri kompanije, a od 10. januara ove godine je pod američkim sankcijama. NIS na teritoriji BiH upravlja sa preko 40 Gazprom i NIS Petrol benzinskih stanica, čija sudbina je sada upitna.
Naime, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je još u decembru da će Sjedinjene Američke Države (SAD) uvesti sankcije protiv NIS-a od 1. januara, o čemu je obaviješten putem "zvaničnog kanala", ali da do tada još nije vidio zvanični dokument o tome. To se potvrdilo u petak, 10. januara, kada je NIS, uz mnoštvo drugih ruskih kompanija, osvanuo na OFAC-ovoj listi.
NIS je u vlasništvu Rusa od 2009. godine. Gazprom Neft je od tada bio vlasnik 56 odsto akcija, ali kada su mu uvedene sankcije Evropske unije (EU) zbog rata u Ukrajini (maj 2022. godine), dio akcija od 6,1 odsto je preuzeo Gazprom, protiv koga nisu uvedene sankcije EU. Naime, evropske sankcije zaobišle su NIS jer su se odnosile na ruske naftne kompanije koje imaju više od 50 odsto udjela.
Još 29,87 odsto je u vlasništvu države Srbije, dok je ostatak kapitala u rukama manjih investitora i malih akcionara, građana i zaposlenih.
Poslovanje NIS-a u BiH i moguće posljedice uvođenja sankcija SAD-a
Naftna industrija Srbije vlasnik je NIS Petrola Banjaluka, koji je zatim vlasnik društva G-Petrol Sarajevo.
NIS u Bosni i Hercegovini zapošljava oko 500 radnika i upravlja sa 42 Gazprom i NIS Petrol benzinske pumpe, prema podacima sa zvanične web stranice ove kompanije.
NIS je vlasnik i kompanije Jadran-Naftagas Banjaluka, registrovane za djelatnost vađenja sirove nafte.
Mapa benzinskih stanica u BiH (gazpromnis.ba)
G-Petrol Sarajevo je druga kompanija iz naftnog sektora po prihodima u BiH, sa 645,4 miliona maraka ostvarenih prihoda u 2023. godini. G-Petrol je u 2023. godini prijavio gubitak od -765.965 KM, ali je njegov vlasnik NIS Petrol prijavio dobit od 2.965.442 KM.
Ekonomista Igor Gavran kazao je ranije za Bloomberg Adriju da će, u slučaju uvođenja američkih sankcija kompaniji NIS, eventualne posljedice zavisiti od oblika sankcija i postupaka domaćih aktera.
"Naime, i dosadašnje američke sankcije i crne liste su imale posljedice jedino jer su domaći subjekti, prije svega banke, umjesto domaćih propisa slijedili ove strane mjere i praktično onemogućili poslovanje kompanija i prihode zaposlenih pojedinaca gašenjem računa i sprečavanjem transakcija", ističe Gavran.
Da domaće banke (mahom u stranim vlasništvu) nisu slijedile strane naloge, posljedice bi bile minimalne.
"Tako i u ovom slučaju, ako dođe do istog tipa sankcija kakve su već osjetile mnoge kompanije u BiH i zbog akcija domaćih banaka su praktično ugašene ili barem blokirane i onemogućene u poslovanju, isti scenario bi mogao slijediti i za NIS. To bi naravno vodilo gubitku radnih mjesta zaposlenih i prihoda njihovih porodica", navodi Gavran.
Dodaje da bi stvarna promjena vlasništva, recimo odlukom Srbije da privremeno nacionalizira NIS, mogla spriječiti navedene negativne posljedice.
"U BiH će opet sve zavisiti od postupaka banaka i ishod će biti isti ili sličan kao i u ostalim državama gdje NIS posluje. Ako ipak dođe do blokiranja ili prestanka poslovanja, onda bi moglo doći do rasprodaje imovine i prodaje benzinskih pumpi u BiH nekom drugim distributeru", kaže Gavran.
On smatra da je tragično da određena treća država kao daljinskim upravljačem upravlja državama koje bi trebale biti nezavisne i suverene i da putem banaka, koje se bogate na tržištu država u kojima rade, kao egzekutor provodi sve sto poželi. Pri tome se, dodaje on, ne razmatra koliko ljudi može ostati bez posla, koliko porodica bez prihoda, koliko negativnih efekata privreda može doživjeti…
"Tužno je što uopšte govorimo o tome i što funkcionisanje naših ekonomija zavisi od nekog trećeg, a ne o našim institucijama i propisima", zaključuje Gavran.
Vučić: Rok da Rusi izađu iz NIS-a je 45 dana
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da nove mjere podrazumijevaju "potpuni izlazak ruskog interesa iz NIS-a" i da predstoje razgovori sa američkim, kineskim i ruskim zvaničnicima.
"Nije namjera da Srbija, bar tako kažu, bude meta Amerikancima, niti samo NIS, već je riječ o jednom sveobuhvatnom udaru na ruske kompanije koje nemaju samo u svom posjedu naftovode, proizvodnju i rafinerije, već i sve povezane kompanije - uključujući NIS - meta su ovih sankcija", kazao je Vučić u petak popodne.
Aleksandar Vučić (Bloomberg)
Vučić je ocijenio da je riječ o najtežim sankcijama koje pogađaju jednu kompaniju u Srbiji i koje imaju dva pravna osnova - jedan iz 2014. i jedan iz 2021. godine, to jest iz doba administracija Baracka Obame i Joea Bidena.
"Zašto su ovakvu kombinaciju različitih pravnih osnova Amerikanci pripremili? To su uradili zbog toga da bi bilo nemoguće da se izvrdaju sankcije. Ništa ne možete od trenutka kada su sankcije uvedene - ukoliko bi Rusi željeli da prodaju svojih 50+6 odsto i Gazprom Nefta i Gazproma, oni to više ne mogu da prodaju nijednoj kompaniji jer ta kompanija istog sekunda dolazi pod njihove sankcije."
Predsjednik zemlje je rekao da se traži potpuni izlazak ruskog interesa iz NIS-a. "Čekaćemo da vidimo kakva će još tumačenja biti, ali prema onome što smo vidjeli, to je 'remove', a ne 'reduce'. Dakle, oni ne dozvoljavaju mogućnost da bude 49 odsto ili nešto manje procenata ruskog kapitala, već potpuni izlazak ruskog interesa iz NIS-a."
Kompanija će moći da redovno posluje, ali sa planom vlasničke transformacije mora da se krene odmah i on mora da bude odobren od strane OFAC-a i američke vlade, dodao je.
"Za sve operacije imaćemo samo 45 dana, dakle, zaključno sa 25. februarom. Do tada moramo ne samo da završimo 'signing', to jest potpisivanje bilo kakvog ugovora sa ruskom stranom, već da završimo i ono što se zove 'closing', sve mora da bude gotovo. Istekom ovog perioda za kontrolisani izlazak svih ruskih povezanih lica iz NIS-a od 45 dana, nastupaju sankcije u potpunosti. Jedino će biti moguće da se izvrši preostalo plaćanje eventualne kupoprodajne cijene bilo kog udjela, finansijska transkacija može da bude produžena još 15 dana, do 12. marta, ali i tu finansijsku transakciju mora da odobri OFAC", rekao je predsjednik Srbije. Tokom tog perioda moguće je održati samo postojeće ugovore i redovno poslovanje, istakao je.
Depositphotos
NIS i Janaf
Iz NIS-a su poslije vijesti o sankcijama za Bloomberg Adiju kratko rekli da će pažljivo razmotriti sve detalje u vezi sa objavljenim informacijama i analizirati sve implikacije po poslovanje kompanije. "Istovremeno, NIS će ostati fokusiran na očuvanje stabilnosti na domaćem tržištu naftnih derivata."
Poslovanje kompanije se, kako su dodali, u ovom trenutku obavlja neometano, snabdjevenost lanca benzinskih stanica NIS-a je redovna i Rafinerija nafte Pančevo radi u normalnom režimu rada, te na tržište isporučuje sve neophodne naftne derivate.
Iz Jadranskog naftovoda (Janaf) su poslije vijesti o sankcijama NIS-u saopštili da razmatraju sve apekte te odluke jer je NIS njihov najveći poslovni partner.
"NIS je Janafov dugogodišnji i najveći poslovni partner sa kojim ima sklopljeni ugovor o transportu 10 miliona tona nafte od 1. 1. 2024. do 31. 12. 2026. godine. Od trenutka najave mogućeg uvođenja sankcija, Janaf intenzivno sarađuje s nadležnim resorima Vlade Republike Hrvatske", navodi se u saopštenju, prenosi Index.hr.
.webp){kind=icon}