.webp){kind=icon}
Po ocjeni glavnog izvršnog direktora francuskog energetskog diva TotalEnergies Patricka Pouyannéa, razlika u izvedbi dionice njegove tvrtke i one najvećeg američkog proizvođača nafte i plina Exxon Mobil u velikoj se mjeri može objasniti kraticom ESG.
U zadnje tri godine vrijednost dionice Exxona više je no udvostručena dok je kod druge najveće europske naftne tvrtke pritisak da se investira uz korištenje ESG (okolišnih, društvenih i upravljačkih) standarda limitirao povećanje vrijednosti dionice i naveo Pouyannéa da počne razmišljati o eventualnom uvrštenju na dioničkom tržištu SAD-a.
TotalEnergies nije jedini koji upire prstom u ograničavajući učinak europske ESG regulative za koju kritičari tvrde da stavlja europske tvrtke u nepovoljan položaj u odnosu na američke konkurente, što može imati dugoročne posljedice na gospodarstvo Europske unije (EU). Tvrtke poput Mercedes-Benza ili Unilevera počinju se opirati govoreći da pretjerano stroga pravila ubrzavaju gubitak konkurentnosti.
U zadnjih pet godina, otkako je EU započeo s formuliranjem globalno najambicioznijeg ESG regulatornog okvira, indeks S&P 500 porastao je dvostruko više no indeks Europe Stoxx 600. Premda u tome imaju zasluge i drugi faktori, poput dominacije američkih tehnoloških tvrtki, ESG zahtjevi zasigurno ne pomažu.
Europske energetske tvrtke imaju otprilike 40 posto nižu cijenu od američkih konkurenata, a kada bi TotalEnergies bio vrednovan u skladu s prosječnim američkim proizvođačem nafte, tržišna bi mu kapitalizacija porasla za 108 milijardi dolara, izračunao je Bloomberg.
Exxon ističe da je njegova strategija omogućiti proizvode koje svijet treba dok istodobno do 2027. investira 20 milijardi dolara u hvatanje ugljika i smanjenje štetnih emisija.
Suočeni sa strožim ESG pravilima neke europske tvrtke su stavile koristi na vagu, pa je njemačka energetska tvrtka RWE usmjerila više investicija preko Atlantika nego što to čini na domaćem tržištu, a norveška tvrtka za proizvodnju baterija FREYR Battery premjestila je sjedište u SAD.
Europa gubi udio u pojedinim globalnim sektorima, pa je tako udio u globalnoj proizvodnji aluminija pao na pet posto u 2022. s 30 posto u 2000. EU je od neto izvoznika kemijskih proizvoda postala neto uvoznik.
Europski dužnosnici, premda priznaju problem, kažu da su mjere nužne za izbjegavanje klimatske krize i gubitka biorazličitosti.
"Postoje kratkotrajni negativni učinci jer je određeni napor nužan, no koristi se već počinju javljati", tvrdi Helena Viñes Fiestas, predsjednica europske Platforme za održivo financiranje, dodajući da se naporno radi kako bi se stvari pojednostavile i funkcionirale.
Patrick Pouyanné iz TotalEnergiesa | Bloomberg
Ako se u Bijelu kuću vrati Donald Trump još su veći izgledi za smanjenje regulatornih zahtjeva, a i njegova suparnica Kamala Harris odustala je od ranijeg zahtjeva da se napusti proizvodnja nafte i plina postupkom hidrauličkog frakturiranja.
Umjesto više regulacije, SAD nudi poticaje kao što je slučaj sa Zakonom o smanjenju inflacije koji ohrabruje investicije u električna vozila ili solarne panele. Drugim riječima, kako to slikovito navodi Goldman Sachs, Europa nudi batinu, a SAD mrkvu.
Europski je pristup više da "kaže tvrtkama što da rade", ističe Tal Lomnitzer, investicijski menadžer u Janus Henderson Investorsu.
"Zakon o smanjenju inflacije nudi pozitivno i stabilno investicijsko okružje s jednostavnim regulatornim okvirom", smatra glavni izvršni direktor RWE-a Markus Krebber.
Prvi čovjek španjolskog Repsola Josu Jon Imaz San Miguel, naftne i plinske tvrtke koja sve više ulaže u zelenu energiju, ocjenjuje da Europa koči investicije i da bi mogla puno naučiti od SAD-a.
Primjerice, u EU-u porezne olakšice mogu nuditi samo pojedine države, a u SAD-u to može činiti i savezna vlada. To onda dovodi do toga da se EU kao cjelina više oslanja na kredite i bespovratno financiranje.
Predsjednik Joe Biden potpisuje Zakon o smanjivanju inflacije | Bloomberg
Očekuje se da će u Europi prihodi od softvera za ispunjavanje traženih kriterija u izvještavanju o ESG-u do 2029. porasti za 2,1 milijardu dolara.
Direktorica za unutarnju reviziju u Heinekenu Olga Smirnova navodi da su troškovi koje taj proizvođač piva ima uslijed obveza ESG izvješćivanja porasli "eksponencijalno".
Bivša direktorica za održivost u investicijskom krilu Deutsche Banka DWS Desiree Fixler, koja navodi da je dobila otkaz zbog upozoravanja na greenwashing, kritizira kompleksnu regulaciju navodeći da se mnoge tvrtke naprosto guše u količinama podataka koje moraju prikupljati.
Ima i glasova koji upozoravaju da se, unatoč uspješnom poslovanju, naftni i plinski sektor mora početi smanjivati.
"Ako se to ne dogodi, učinci u smislu ekstremnih vremenskih prilika i sličnih posljedica prouzročit će puno slabije performanse ukupnih (ulagačkih) portfelja no što bi inače bio slučaj", smatra direktor za odgovorno investiranje u Nordea Asset Managementu Eric Pedersen.
Viši ESG savjetnik u švedskom mirovinskom fondu AP7 Johan Floren kaže da mu, koliko god bila tegobna regulativa, informacije trebaju da obavi svoj posao.
Nakon dva desetljeća uvjeravanja tržišta da se mora suočiti s klimatskim promjenama, očito je da su dobrovoljne mjere zakazale, smatra viši direktor za održivost u nizozemskom Philipsu Simon Braaksma.
"Ljudi koji kukaju možda bi trebali zasukati rukave i više pridonijeti rješavanju društveno ključnih pitanja", poručio je.
