Ovogodišnje stanje američkih i europskih dioničkih tržišta jasno pokazuje sve veći utjecaj geopolitike na financijska tržišta. Ona je, osobito u SAD-u, već usporediva s utjecajem monetarne politike, tj. određivanja kamatnih stopa, glavnog instrumenta za utjecaj na gospodarstvo, a posljedično i na tržišta. Zapravo, monetarna politika postaje sve više reaktivna, a ne proaktivna, što američki predsjednik Donald Trump i želi u ostvarivanju svoje agende America First.
Tako su američki dionički indeksi u prvoj polovici 2025. bilježili skromne rezultate, dok su ih europska tržišta nadmašivala. Prema podacima Bloomberga, nakon pola godine osam od deset najprofitabilnijih burzi na svijetu bilo je europskih. Na vrhu je dominirao njemački indeks DAX s rastom od više od 30 posto (u dolarima), a uz njega i manja tržišta Slovenije, Poljske, Grčke i Mađarske. Paneuropski indeks Stoxx 600 u lipnju je nadmašio američki S&P 500 za rekordnih 18 postotnih bodova.
Potom je uslijedio ljetni preokret. S&P 500 je od kraja lipnja do sredine kolovoza porastao 4,1 posto, Nasdaq Composite 7,1 posto, dok je DAX u istom razdoblju izgubio zamah i porastao tek 1,6 posto, Euro Stoxx 600 2,25 posto, a francuski CAC 40 3,2 posto.
S&P 500 je od kraja lipnja do sredine kolovoza porastao 4,1 posto, Nasdaq Composite 7,1 posto, dok je DAX u istom razdoblju izgubio zamah i porastao tek 1,6 posto, Euro Stoxx 600 2,25 posto, a francuski CAC 40 3,2 posto.
Među razlozima su ljetno smirivanje carinskih napetosti i trgovinski sporazum SAD-a i EU-a, koji je krajem srpnja pogodio europske izvoznike. Volatilnost na Wall Streetu snažno je porasla u travnju zbog Trumpove prijetnje carinama, no kasnije se smirila jer su se ulagači navikli na njegove prijetnje, koje je kasnije uglavnom povukao. Čak se i "indeks straha" VIX jedva pomaknuo. Pojavio se i akronim TACO (engl. Trump always chickens out), koji ilustrira uvjerenje da se Trump uvijek predomisli kod carina.
U praksi to znači da Trump carine vidi kao ekonomski, ali i pregovarački alat za postizanje šireg cilja. U fiskalnoj politici to je instrument za punjenje proračuna i pokrivanje deficita, a u geopolitici i geoekonomiji postaje sredstvo prisile (engl. economic coercion).
Kraj izuzetnosti Wall Streeta?
"Američke dionice, posebno tehnološke, bile su na ulasku u godinu prilično skupe, dok je Europa bila jeftinija, s financijski stabilnijim kompanijama i zdravim bilancama", razlike između tržišta na početku godine sažima Tomaž Arih, upravitelj imovine u Sava Infondu. "Niska očekivanja omogućila su prostor za iznenađenje – kad su se makroekonomski podaci počeli popravljati, a kompanije ostvarivati solidne rezultate, ulagači su brzo preusmjerili pažnju na europska tržišta", pojašnjava razloge napretka Europe.
Čini se da svi čekaju "veliki prasak" kad će se ostvariti crne prognoze ekonomista za američko gospodarstvo. Još od travanjske liberalizacije trgovine, kad je Trump počeo uvoditi povišene carine na uvoz robe, prognoziraju rast inflacije, pa čak i recesiju. "Trgovinski rat SAD-a donosi gubitak konkurentnosti, inflaciju, makar jednokratnu i ne nužno trajnu, ali definitivno ne rješava ni trgovinski deficit, a još manje proračun", prognozirao je u travnju za Bloomberg Adriju ekonomist Črt Kostevc. Taj se scenarij zasad u većoj mjeri nije ostvario.
"Američke dionice, posebno tehnološke, bile su na ulasku u godinu prilično skupe, dok je Europa bila jeftinija, s financijski stabilnijim kompanijama i zdravim bilancama", razlike između tržišta na početku godine sažima Tomaž Arih, upravitelj imovine u Sava Infondu.
"Nakon dugog razdoblja vjere u američku izuzetnost (engl. exceptionalism), ona je sada, zbog politike i retorike predsjednika Trumpa, dovedena u pitanje", smjestio je investicijski zaokret prema Europi u kontekst američke unutarnje i fiskalne politike Tei Ternovec, upravitelj imovine u Generali Investmentsu.
"Trump je svojim politikama uzdrmao vodeću ulogu SAD-a na Zapadu, američki pravni sustav i valjanost međunarodnih ugovora, status američkog dolara kao utočišta te održivost američkog državnog duga uslijed rastućih proračunskih deficita", nabraja posljedice Trumpove ekonomije.
Imperij uzvraća udarac
No makroekonomski aksiom o rastu cijena zbog carina i rastu duga zbog iracionalne državne potrošnje te gubitku povjerenja u dolar i američku hegemoniju nikako se ne želi ostvariti. Američki indeksi u kolovozu bilježe snažan povratak i nove rekorde. S&P 500 je od travanjskog dna porastao 29,4 posto, a Dow Jones 19,26 posto, čime je u petak postavio svoj prvi rekord nakon prosinca.
Indeks banke Citigroup, koji prati odnos povećanja i smanjenja procjena dobiti po dionici američkih kompanija, na najvišoj je razini od prosinca 2021. Optimistične su i same prognoze kompanija za iduće tromjesečje. Indikator koji uspoređuje te prognoze s očekivanjima tržišta popeo se na drugu najvišu razinu u gotovo četiri godine, pokazuju podaci Bloomberga. Rast predvode dionice zdravstvenog sektora i tehnološki giganti.
Geopolitika i carine preko ljeta su se preobrazile iz rizika u faktor stabilnosti i postale motor rasta. Proizvođači čipova Nvidia i AMD, neposredno prije isteka kolovoškog roka za produljenje moratorija na američke carine na kinesku robu, ponovno su osigurali pristup tom lukrativnom tržištu.
"U zadnjoj fiskalnoj godini Nvidia je ondje ostvarila 17 milijardi dolara prihoda, što je 13 posto ukupnih prihoda. Dogovor ponovno otvara ključno tržište za kompaniju", rekao je Domen Kregar, upravitelj imovine u brokerskoj kući Ilirika.
"Trump je svojim politikama uzdrmao vodeću ulogu SAD-a na Zapadu, američki pravni sustav i valjanost međunarodnih ugovora, status američkog dolara kao utočišta te održivost američkog državnog duga uslijed rastućih proračunskih deficita", rekao je Tei Ternovec, upravitelj imovine u Generali Investmentsu.
Ponovni pristup kineskom tržištu potaknut će prihode Nvidije, AMD-a, Synopsisa i Cadencea u narednim kvartalima, smatra Matej Mazi iz NLB Skladova. "To dodatno jača povjerenje ulagača u tehnološke kompanije", ocjenjuje.
I to unatoč činjenici da Nvidia i AMD moraju platiti 15 posto nameta na prihode iz Kine, koji idu u američki proračun.
'Porezne olakšice same se isplate'
Riječ je o dosad najodvažnijem pokušaju izravne monetizacije geopolitike. "Američki ministar financija Scott Bessent više je puta rekao da su geopolitički interesi SAD-a ujedno gospodarski interesi SAD-a i obrnuto", uzročno-posljedičnu vezu između geopolitike i gospodarstva objašnjava Terry Haines, osnivač i analitičar agencije Pangaea Policy. Tržišta stoga očekuju da će biti postignut – kakav god – dogovor, kako u slučaju ukrajinskog rata, a još više u znatno važnijem trgovinskom hladnom ratu između Kine i SAD-a.
Prvi dio jednadžbe rješenja ispunjen je dopuštanjem izvoza američkih čipova u Kinu. Međutim, Kina zasad ne pokazuje da će američki čin dobre volje uzvratiti dopuštanjem izvoza rijetkih minerala. Tako geopolitika do kraja godine može ponovno uzdrmati povjerenje u izuzetnost američkih tržišta.
Poteškoće se mogu javiti i kod posljedica fiskalne politike. Ministar Bessent očekuje da će se isplatiti oklada prema kojoj negativne posljedice jačanja državne potrošnje, deficita i carina poništavaju niži porezi na pravne osobe. No kritičari upozoravaju na staru frazu da se porezne olakšice same isplate.
"U vrijeme Trumpa 1.0 bilo je lakše osigurati rast na račun poreznih olakšica jer smo imali niže kamatne stope, manji deficit, manji dug. Sada imate više kamatne stope, veći deficit, veći dug", rekao je za Bloomberg Trumpov ministar financija iz prvog mandata Steven Mnuchin. I nije čudo da Trump snažno pritišće "uvijek prekasnog" Powella da spusti kamatne stope.
Europu pokreću banke i obrana
Ekspanzivna fiskalna politika pokreće i europske burzovne indekse. "Njemačka je ukinula dugovnu kočnicu i najavila opsežne infrastrukturne i energetske poticaje. Zbog relativno malog javnog duga ima mnogo manevarskog prostora, što koristi cijeloj regiji", kaže Arih.
Ako je državna potrošnja zajednički nazivnik, tehnološki sektor i obrana dva su različita pokretača rasta tržišta kapitala s obaju strana Atlantika. Za svaku američku Nvidiju u Europi se nađe Rheinmetall. Od početka godine dionice njemačkog obrambenog diva skočile su za 164,4 posto, što znači godišnji rast od gotovo 192 posto.
Dionice europskog obrambenog sektora jačaju pod utjecajem međunarodnog ozračja obilježenog ratovima i geopolitičkim napetostima, ponajprije sukobom u Ukrajini, koji je Njemačku i Europu potaknuo na jačanje vojnih kapaciteta. No povećani državni izdaci u Europi za razliku od SAD-a većinom su usmjereni usko na obrambeni sektor, koji je nakon nedavnih obveza članica NATO-a ponovno došao u središte pozornosti ulagača.
"U vrijeme Trumpa 1.0 bilo je lakše osigurati rast na račun poreznih olakšica jer smo imali niže kamatne stope, manji deficit, manji dug. Sada imate više kamatne stope, veći deficit, veći dug", rekao je za Bloomberg Trumpov ministar financija iz prvog mandata Steven Mnuchin.
"Unatoč ovogodišnjem rastu, europske dionice i dalje su cjenovno privlačne. Još se uvijek trguje uz oko 30-postotni diskont u usporedbi s američkima", procjenjuje Arih na temelju podataka s burzi. Kaže da to znači kako tržište još nije potpuno iscrpljeno. No pritom upozorava na širu makroekonomsku sliku regije koja ima više čimbenika. "Ako se gospodarski oporavak nastavi, inflacija ostane pod kontrolom, a monetarna politika bude poticajna, možemo vidjeti nastavak pozitivnog trenda", smatra.
Drugi katalizator europskog rasta je snažan bankarski sektor. Dionice banaka u eurozoni u 2025. poskupjele su za 46 posto, dok su dionice američkih banaka u prosjeku ojačale za samo 16 posto, navodi Reuters. Referentni indeks europskih banaka Stoxx 600 prošlog je mjeseca dobio sedam posto, čime se ovogodišnji rast popeo na gotovo 40 posto.
Skeptici glede rasta europskih tržišta, osim nepovoljnog carinskog sporazuma s SAD-om koji su krajem srpnja u Škotskoj potpisali predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i Trump, a koji opću carinsku stopu za europsku robu povećava na 15 posto, upozoravaju i na snažan euro. U prvoj polovici godine euro je u odnosu na dolar ojačao čak 14 posto, iako se dolar nakon trgovinskog dogovora SAD-a i EU-a samo blago učvrstio.
"Neki smatraju da jačanje eura sprječava rast dobiti europskih poduzeća", napisala je u kolumni za Financial Times glavna strateginja za europska tržišta u JP Morganu Karen Ward. "Međutim, gospodarski oporavak u Europi vjerojatno će biti posljedica domaćih čimbenika poput rasta potrošnje kućanstava, koja raste jer niže kamatne stope smanjuju još uvijek visoke stope štednje."
Osim toga, banke će biti ključni čimbenik profitabilnosti regije jer raspolažu s mnogo kapitala koji mogu plasirati po povoljnijim kamatnim stopama, dodala je Ward u prilog europskim tržištima.
.webp){kind=icon}
