Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) od početka ove godine proizvela je oko 3.000 gigavat-časova električne energije, što je oko 90 odsto od plana. Ipak, to nije zadovoljilo tražnju, pa je u prvoj polovini ove godine uvezena struja u vrijednosti od 38 miliona KM.
Izvršni direktor za tehničke poslove u ERS-u Ivan Koprivica kaže da se uvezena električna energija domaćim potrošačima prodaje po znatno nižim cijenama od uvoznih.
Stanovništvo energiju plaća po 32 evra po megavat-času, a Koprivica dodaje da ta struja na tržištu dostiže cijenu i po 200 evra po megavat-času, u vrijeme kada, na primjer, dođe do ispada termoelektrana zbog dotrajalosti sistema.
U termoelektranama u Gacku i Ugljeviku do početka avgusta završeni su remonti, čime je povećana stabilnost tih elektrana i sigurnost snabdijevanja kupaca strujom.
"U gatačkoj termoelektrani se sljedeće godine očekuje i kapitalni remont, a radi se i na projektu instalacije prečistača uglja, čime će u budućnosti biti povećana i snaga termoelektrane i nadamo se da će rukovodstvo RiTE Gacko i ERS-a iznaći rješenja da bi ta termoelektrana produžila svoj životni vijek, koji je već istekao", dodao je Koprivica, prenijela je Srna.
On je ukazao na to da je zbog suše nešto manja proizvodnja struje u hidroelektranama u Republici Srpskoj, osim u Hidroelektranama na Trebišnjici (HET), koje su premašile proizvodni plan i ostvarile 110 odsto proizvodnje struje od plana za ovaj period godine.
"Bilećko jezero je zbog suše sada osam metara ispod plana, ali je i proizvodnja HET-a veća i namjerno smo trošili tu akumulaciju zbog remonta u prethodnom periodu u termoelektranama u Gacku i Ugljeviku, kako se ne bi morala kupovati struja na inostranom tržištu", pojasnio je Koprivica.
Očekuje i da će termoelektrane u Gacku i Ugljeviku ispuniti i svoje planove proizvodnje i poslovanja za ovu godinu.
Najavio je da će od septembra i HET ući u remont, nakon što su prethodno obavljeni remonti u dvije termoelektrane.
ERS, podsjetio je on, radi i na nizu investicionih energetskih projekata, kao što su hidroelektrane Dabar, Bistrica, Mrsovo, solarne elektrane Trebinje jedan i Trebinje dva, navodeći da se najprije očekuje da će biti završeni projekti Dabar i Bistrica.
Govoreći o nedavnom padu na prenosnoj mreži u regionu, kada je došlo do prekida u snabdijevanju strujom u zemljama u okruženju, Koprivica je rekao da takvo nešto može da se ponovi zbog visoke temperature i velikog priliva energije iz solarnih elektrana, ali da se nada da do toga, ipak, neće doći.