Nakon što je prošlu godinu završila s ogromnim gubitkom, Elektroprivreda Bosne i Hercegovine je i u prvih šest mjeseci ove godine poslovala u minusu. Kako su naveli najznačajniji razlog ostvarenog gubitka u odnosu na prethodne godine je niska cijena električne energije na javnom snabdijevanju u odnosu na proizvodnu cijenu na čiji rast se odrazilo i povećanje nabavne cijene topline uglja i troška prevoza uglja.
U prvih šest mjeseci ove godine, ukupan gubitak Elektroprivrede BiH je iznosio 26,7 miliona KM i za 9,1 posto je viši u odnosu na isti period prethodne godine, navodi se u finansijskom izvještaju objavljenom na Sarajevskoj berzi.
Ukupni prihodi iznosili su 561,8 miliona KM i za 5,2 posto su manji u poređenju s prvih šest mjeseci 2023. Prihodi iz ugovora s kupcima niži su za 5,57 posto. Najznačajniji pad prihoda od 67,1 posto evidentiran je kod prodaje gotovih proizvoda sa nepovezanim stranama na inozemnom tržištu.
''Prosječna prodajna cijena bila je 15,4 posto niža od planirane, pretežno zbog manje količine i učešća tržišne prodaje električne energije iz vlastite proizvodnje, ali i zbog pada cijena na tržištu u odnosu na period izrade Plana'', navodi se u izvještaju.
Dodaje se da manji obim proizvodnje, povećana potrošnja krajnjih kupaca i smanjenje tržišnih cijena su u konačnici značili da prihodi i efekti po osnovu prodaje u Trgovini budu značajno niži od planiranih. U odnosu na prvo polugodište 2023. godine, prosječna cijena je smanjena za 41 posto uz puno manji obim prodaje i posljedično manji prihod.
Ukupni rashodi iznosili su 588,5 miliona KM i smanjeni su za 4,7 posto u poređenju sa šest mjesei 2023. Poslovni rezultati niži su za 4,1 posto. Kada je riječ o poslovnim rashodima, nabavna vrijednost prodate robe niža je za 28,5 posto, a troškovi energije i goriva za 17,7 posto.
Okruženje u kojem je EPBiH poslovala prvih šest mjeseci 2024. godine obilježila je između ostalog nepovoljna hidrološka situacija uz količine padavina ispod planiranih (posebno tokom zime), te prilična stabilizacija cijena svih energenata (električne energije, plina i nafte) na svjetskom tržištu.
''Poslovanje je obilježio i nastavak problema sa poslovanjem i likvidnosti ZD rudnika, te isporukama uglja za potrebe rada termoelektrana, a što je za posljedicu imalo smanjen obim proizvodnje'', dodaju.
Naglašavaju da je problem predstavljalo i limitiranje rasta cijena u tržišnom snabdijevanju, kroz akte Parlamenta FBiH i Vlade FBiH, te izostanak planirane korekcije cijena javnog snabdjevanja tokom drugog kvartala i kasniji prelazak dijela kupaca na tržišno snabdijevanje.
Amortizacija je manja za 16,6 posto u odnosu na isti period prethodne godine, pretežno zbog manje amortizacije u termoelektranama. Za dio sredstava u termoelektranama produžen je vijek trajanja i odnosi se na period od 01. januara 2024. godine.
Problemi s rudnicima
Podsjetimo, prema finansijskom izvještaju, gubitak Elektroprivrede BiH, prema finansijskom izvještaju je iznosio 140,2 miliona KM. Međutim, na konferenciji za medije održanoj početkom jula, direktor Elektroprivrede BiH Sanel Buljubašić je napomenuo da je aktuelna uprava dužnost preuzela u augustu prošle godine te da je tada gubitak preduzeća iznosio 55 miliona KM. Ukazao je da je utvrđen korigovani finansijski izvještaj prema kojem će gubitak za prošlu godinu iznositi 331 milion KM.
Prema riječima Buljubašića, prethodno navedeno je posljedica poslovanja u posljednjih nekoliko godina. U prilog ovoj tvrdnji je izdvojio to da je i prethodna uprava EP BiH u januaru prošle godine pismom upozorila prethodnu Vladu Federacije Bosne i Hercegovine na poslovni gubitak od 91 milion KM te na očekivano smanjenje prihoda.
Kao pozitivnom odlukom prethodne uprave, dok je direktor ovog preduzeća bio Admir Andelija, naveo je to što je sukladno stručnim sugestijama smanjila ulaganja u rudnike za 50 miliona KM. Osim toga, kao pozitivnim je naveo to što su prošle godine smanjeni troškovi poslovanja za 16 miliona KM.
Smatra da su problemi počeli 2009. godine, kada su rudnici postali dio koncerna EP BiH. Ovu konstataciju je argumentirao podatkom da su gubici rudnika 2009. iznosili 39 miliona KM dok su prošle godine su iznosili 117 miliona KM. Kako je Buljubašić istakao, akumulirani gubitak rudnika od 2009. do 2023. iznosi više od milijardu KM.
Izdvojio je i to da je prije u prosjeku bilo 2.000 gigavat sati (GWh) struje viška, a da je sada 50 gigavat sati struje viška. Kao jedan od uzroka za to je istakao nedostatnu proizvodnju uglja u rudnicima. Mišljenja je da se navedenim podatkom negira tvrdnja da aktuelna uprava ne zna prodati višak struje.
Napomenuo je da su ovi gubici napravljeni u rudnicima Kreka, Zenica i Gračanica, a da ostali rudnici u koncernu pozitivno posluju. Naglasio je da su, kako je izjavio, nezavisni procjenitelji sugerirali Elektroprivredi smanjenje ulaganja u rudnike za 117 miliona KM.
Od sutra skuplja struja
Naglasio je da je preduzeće bilo primorano na poskupljenje struje i zbog toga što je poskupjelo skoro sve ono što je potrebno za njenu proizvodnju.
Kako je Bloomberg Adria ranije izvjestila, Regulatorna komisija za energiju u FBiH (FERK) je u junu odobrila poskupljenje električne energije za domaćinstva koja se snabdijevaju kod Elektroprivrede BiH. Prosječno poskupljenje električne energije za domaćinstva iznosi 10,04 posto, a nove cijene počet će se primjenjivati od 1.augusta 2024. godine. Za kategoriju ostala potrošnja struja će biti skuplja za 7,29 posto.
EPBiH je u aprilu uputila FERK-u zahtjev za promjenu cijena električne energije za kategorije domaćinstva i ostala potrošnja (tarifne grupe od I do V), s prijedlogom cjenovnog modela. Prijedlog modela je podrazumijevao tri tarife - zelenu, plavu i crvenu, koje bi se u obračunu primjenjivale u zavisnosti od količine utrošene električne energije.
Nakon što je FERK odbio ovaj prijedlog EPBiH je krajem maja uputila regulatoru prijedlog za linearno povećanje cijena električne energije za kategorije domaćinstva i ostala potrošnja. Ova tačka skinuta je s dnevnog reda sjednice FERK-a održane sredinom juna, te je razmatrana danas kada je i prijedlog poskupljenja usvojen.