.webp){kind=icon}
Prihodi i dobit koncesionara u Bosni i Hercegovini (BiH) drastično su pali u prošloj godini u poređenju sa godinom ranije. Samo 95 koncesionara, za koje su vlasti dostavile podatke, trenutno duguje oko 14,1 miliona KM, ali je taj iznos daleko veći, s obzirom da se potraživanja od koncesija ne evidentiraju u potpunosti.
Lani je u BiH naplaćeno oko 125 miliona KM prihoda od koncesija, prema izvještaju o izvršenju budžeta svih nivoa vlasti i ti prihodi manji su za tri miliona u odnosu na 2021. godinu, pokazuju podaci iz registra koncesija koji je objavio Transparency International (TI) u BiH.
Udio tih prihoda u ukupnim tekućim prihodima pao je na svega 0,9 odsto, iako se u BiH eksploatišu ogromni prirodni resursi, jer brojni koncesionari gomilaju velike dugove.
Sa druge strane većina organa vlasti nema uspostavljene registre koncesija, ne objavljuje ili odbijaju dostaviti podatke o naplati i dugovima koncesionara zbog čega postoje ogromni korupcijski rizici, navode u TI BiH.
Skupili su, za sada, podatke o 735 koncesija i 528 koncesionara u BiH, a naglašavaju da su brojne institucije dostavile nepotpune podatke, dok Vlada Kantona Sarajevo, Vlada Kantona 10 i Vlada Republike Srpske nisu dostavile informacije o pojedinačnim uplatama i dugovima koncesionara.
Dug koncesionara od 14,1 miliona KM je daleko veći, dodaju, jer se kriju podaci o dugovima i vrši eksploatacija prirodnih bogatstava bez zaključenih ugovora.
TI BIH je uputio i krivičnu prijavu protiv odgovornih u Vladi Srednjobosanskog kantona zbog nepokretanja postupaka naplate sumnjivih i spornih potraživanja od koncesionara od 1,7 miliona KM.
Zbog eksploatacije prirodnih resursa bez zaključenog ugovora dostavili su i 10 prijava inspekcijskim organima, samo u dva slučaja inspektori su zabranili eksploataciju geotermalne vode, u jednom slučaju je utvrđeno da privredno društvo nema ni koncesiju ni licencu za izvođenje radova.
Posebno je rasprostranjena pojava nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska, iako ne postoji ni jedan aktivan ugovor o koncesiji u ovoj oblasti, a iskopavanje iz tokova rijeka se obavlja uz pribavljanje vodne saglasnosti za čišćenje korita, što služi kao pokriće za nelegalnu eksploataciju.
Oblasti i broj datih koncesija (TI BiH)
Revizori sumnjaju u istinitost izvještaja koncesionara
Postoje sumnje da brojni koncesionari ne prijavljuju realno prihode ili količine eksploatisanih prirodnih resursa, a upravo se na osnovu toga naplaćuje koncesiona naknada. Na to je ranije ukazala i Glavna služba za reviziju RS.
"Odsustvo nadzora je prisutno tamo gdje su rizici od neregularnosti, neistinito prijavljenih količina, nestručne eksploatacije i prevare najveći. Prihodi i javni interes u ovom pogledu zavise od onoga što im privatni koncesionar prijavi u geodetskim snimanjima i finansijskim izvještajima. Ministarstvo ne može dati javnosti, struci i Vladi RS garanciju ili argument da su ovako prijavljene količine i prihodi koncesionara istiniti. Iako za kvalitetan nadzor nad eksploatacijama postoje značajne tehničko-tehnološke mogućnosti, Ministarstvo ne planira, ne ugovara i ne uspostavlja stručne nadzorne mehanizme", naveli su revizori.
Najveći broj koncesija, 47 odsto dodijeljeno je u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina gdje godinama nije bilo značajnijeg povećanja naplate, uprkos činjenici da su cijene gotovo svih mineralnih sirovina na svjetskim tržištima višestruko povećane posljednjih godina .
U TI navode da su cijene aluminija i rude boksita na svjetskom tržištu od 2015. godine do 2022. porasle za preko 140 odsto, ali naplate koncesionih naknada nisu povećane. Šest najvećih rudnika boksita u BiH ne iskazuje nikakvo značajnije povećanje prihoda, koji su danas kumulativno za 7,6 odsto manji nego 2015. godine.
TI BiH
Takođe, cijena željezne rude na svjetskom tržištu od 2015. do 2021. godine porasle su za 210 odsto, ali prihodi najvećeg rudnika željezne rude Arcelor Mital Prijedor proteklih godina nisu značajnije povećani.
Podsjećamo, Poreska uprava RS utvrdila da Arcelor Mital Prijedor po transfernim cijenama prodaje rudu Željezari u Zenici te su im naložili da plate poreske obaveze od 6,4 miliona KM za period 2011-2013. godina i još 3,2 miliona KM za period 2015-2021. godina.
Na sličan problem u Federaciji BiH ukazivao je i Ured za reviziju institucija FBiH koji je u posljednjem izvještaju za Kanton 10 zaključio da geodetska snimanja na osnovu kojih je naplata prihoda trebalo da bude izvršena, nisu provedena zbog loših vremenskih uslova pa je Ministarstvo obračun izvršilo na osnovu podataka koncesionara.
U TI BiH ističu i primjer Općine Neum koja je dala koncesiju za naplatu parkinga preduzeću Bakus, iako po mišljenju revizije za to nisu postojali uslovi, jer su ti poslovi bili u nadležnosti lokalnog komunalnog preduzeća. Revizori takođe zaključuju da je sporno što su ovom privatnom preduzeću data javna ovlašćenja da naplaćuje i prekršajne kazne od kojih Općini daje svega 20 odsto, a ostatak zadržava. Ti BIH je od Općine Neum zatražio podatke o načinu obračuna koncesione naknade, uplatama koncesionara i dugovima, ali opštinske vlasti za mjesec i po dana nisu dostavile odgovor.
SEI
Transparentnost dodjele koncesija
Podaci pokazuju da je 63 odsto ugovora o koncesijama dodijeljeno nakon samoinicijativne ponude koncesionara. Brojne koncesije dodijeljene su privrednim društvima koja imaju upitan kredibilitet, a njih 104 nema ni jednog ili ima samo jednog zaposlenog dok istovremeno imaju prihode od preko 22 miliona KM.
TI BIH već godinama zagovara i usklađivanje zakonskog okvira na svim nivoima u BiH sa Direktivom o koncesijama i drugim značajnim EU propisima i dovođenje sistema koncesija pod jedinstveni sistem javnih nabavki. Zbog toga bi se svi principi i odredbe Zakona o javnih nabavki u smislu transparentnosti, e-nabavki, sukoba interesa i pravne zaštite trebale odnositi i na koncesije. To bi omogućilo vođenje jedinstvenog elektronskog registra, jedinstvenih planova koncesija i metoda obračuna naknada.
