Većina zaposlenih u Srbiji smatra da rad od kuće pozitivno utiče na produktivnost, dok većina kompanija ne dijeli to mišljenje, pokazalo je istraživanje o pogodnostima radnika kod nas.
Naime, u anketi koju su provele firme Osiguranik, Rezilient, Infostud i TIM Centar, 58 odsto radnika je reklo da rad od kuće dovodi do veće produktivnosti (26 odsto smatra da takav način rada nema uticaja, a 16 procenata da ima negativan uticaj na produktivnost). S druge strane, firme većinski (62 odsto) ne misle da rad van kancelarije ima pozitivan efekat u tom pogledu - 29 odsto njih vidi negativni, a 33 odsto nikakav uticaj na produktivnost - dok se pozitivno izjašnjava tek 38 procenata anketiranih kompanija.
Njihovo istraživanje pod nazivom "Šta to radi zaposlene?" prikupilo je odgovore donosilaca odluka (HR menadžeri, vlasnici i top menadžeri) iz 407 kompanija u našoj zemlji, kao i od 2.465 zaposlenih iz više od 2.200 firmi koje posluju u Srbiji. Prikupljanje podataka je provedeno putem online platforme, u periodu jun - jul 2023.
Hibrid kao zlatna sredina?
Zanimljivo je da je jedna druga studija, koju su sproveli Masačusetski institut za tehnologiju (engl. Massachusetts Institute of Technology - MIT) i Univerzitet Kalifornije (engl. University of California, Los Angeles - UCLA), pokazala da su zaposleni kojima je dodijeljen isključivo rad od kuće 18 odsto manje produktivni od onih u kancelariji.
Oni su proučavali novozaposlene radnike koji su se bavili unosom podataka u Indiji i koji su nasumično raspoređeni na rad od kuće ili u kancelariji. Pokazalo se da je već prvog radnog dana kod onih koji rade isključivo na daljinu u nekim slučajevima zabilježen pad produktivnosti za čak dvije trećine u odnosu na kolege iz kancelarije. Preostala razlika kristalizovala se tokom vremena, a dobrim dijelom je rezultat toga što su kancelarijski radnici brže usvajali znanje potrebno za posao od onih koji su radili kod kuće. Posebno je interesantno to što su još manje bili produktivni upravo oni radnici koji su preferirali da rade iz svog doma.
Međutim, ovde valja uzeti u obzir jedan od uobičajenih problema koji se pojavljuje kod mjerenja produktivnosti. S obzirom na to da su radnici bili novozaposleni, njihovi se rezultati mogu razlikovati od zaposlenih koji prelaze na stalni rad od kuće nakon što su proveli ozbiljnije vrijeme na kancelarijskom radnom mjestu.
Depositphotos
Uz to, kako je primjetio ekonomista i suosnivač WFH Researcha Jose Maria Barrero, "velik broj članaka koji kritikuju rad od kuće i pružaju dokaze da je rad od kuće manje produktivan zapravo govore o potpunom radu od kuće, dok je za većinu ljudi koji mogu da rade od kuće važan hibridni način rada".
Analiza radne snage konsultantske kompanije McKinsey & Co. otkrila je da je otprilike 50 odsto vremena provedenog na radnom mjestu optimalno za hibridni rad. Sve više od toga šteti fleksibilnosti i vremenu usredsređenosti radnika i ne doprinosi poboljšanju performansi. Međutim, druga istraživanja pokazala su da hibridni rad nema bitniji uticaj na produktivnost, a zaposleni su znatno srećniji i manje skloni napuštanju posla.
"Hibridni oblik rada se pokazao kao najbolji, jer obezbjeđuje najviše zadovoljstvo poslom, angažovanje, balans između privatnog i poslovnog života i povezanost sa kolegama", zaključak je i najnovijeg istraživanja ovdašnjih kompanija, pomenutog na početku članka.
Sem sporenja u vezi s produktivnošću, treba reći da i su pandemija i sve masovniji rad od kuće donijeli i druge poteškoće. Tako je, na primjer, polovina preduzeća u Velikoj Britaniji poručila da se mentalno zdravlje zaposlenih pogoršalo od Covida, prema studiji PwC-ja. Ayming, britanska poslovna konsultantska kuća, zaključila je da je motivacija na poslu opala u posljednje tri godine.
"Problem nije u tome što hibrid ne funkcioniše", rekla je Christine Armstrong, koja se bavi istraživanjem radnog mjesta, dodajući da je on i dalje popularan, posebno za roditelje ili ljude koji žive daleko od kancelarija. "Problem je u tome što većina organizacija nije uložila trud da bi to funkcionisalo."
Trećina ima mogućnost da radi od kuće, četvrtina to i koristi
Prema podacima istraživanja "Šta to radi zaposlene?", 30 odsto radnika u Srbiji ima mogućnost rada na daljinu, a 25 procenata to i koristi u nekoj mjeri.
"Kada se uzme u obzir koliko dana zaposleni u Srbiji provode radeći od kuće, a koliko na poslu, dolazimo do zaključka da, u momentu dok čitate ovaj izvještaj, 14 odsto rada u Srbiji se odvija "remote" (na daljinu, prim. aut.)", kaže se u izvještaju.
Gledano prema generacijama, situacija je sledeća:
1) Bebi-bumeri (1946 - 1964) u prosjeku rade četiri sata nedjeljno od kuće;
2) Pripadnici generacije X (1965 - 1980) tokom sedmice prosječno rade pet sati na daljinu;
3) Za milenijalce (1981 - 1995) taj broj iznosi osam sati nedjeljno;
4) Oni koji spadaju u generaciju Z (1996 - 2010) u prosjeku 11 sati u nedjelji provode radeći od kuće.
U grupi ispitanika koji 100 odsto rade na daljinu, njih 78 procenata želi da tako i nastavi, dok preostalih 22 odsto kaže da im nedostaje kancelarija. Među onima koji 100 odsto rade u kancelariji, 35 procenata ih je zadovoljno takvim načinom rada, dok većina (65 odsto) priželjkuje da dobije mogućnost rada od kuće.
Konačno, oni koji rade hibridno su podijeljenog mišljenja, pri čemu je 59 odsto njih za održavanje statusa kvo, 31 odsto želi još više rada od kuće, a 10 odsto bi voljelo da više budu u kancelariji.
Zaposleni nezadovoljni trenutnim pogodnostima
Kada je riječ o tome koje povlastice u ovom momentu imaju, odgovori srpskih radnika pokazali su da su najzastupljenije mogućnost rada od kuće, fleksibilno radno vrijeme i dodatni slobodni dani.
Sve tri pogodnosti, zajedno sa četvorodnevnom radnom nedjeljom, našle su se kao vodeće i na listi onih koje su zaposlenima lično najvažnije. Iako je radna nedjelja od četiri dana jako tražena, tek jedan odsto anketiranih je reklo da tako nešto i imaju kao mogućnost u firmi u kojoj rade.
Zaključak istraživača je da zaposleni uglavnom nisu zadovoljni koristima koje kompanije u Srbiji obezbjeđuju.
Slično pitanje u anketi dobile su i same firme: "Prema Vašem mišljenju, koje beneficije zaposleni smatraju najvažnijim?" Do najdrastičnijeg mimoilaženja u mišljenjima kompanija i zaposlenih došlo je u domenu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, gde je 50 odsto privrednih društava poručilo da je to dobrobit za koju cijene da njihovi zaposleni smatraju jednom od najvažnijih, dok je tek 24 odsto radnika ovu opciju zaista i zaokružilo kao jednu od najbitnijih povlastica.
Evropa radi na jačanju prava radnika na daljinu
Dok "za i protiv" rada od kuće ostaje otvorena rasprava, Evropska unija pokazala je pojačano interesovanje za zaštitu prava onih koji rade na daljinu. Više od trideset zakonodavaca bloka potpisalo je dokument koji bi, kako je Bloomberg izvjestio ranije ove godine, na kraju osigurao pristup zajedničkim radnim prostorima, zabranio praćenje računara radnika kod kuće i zaštitio ih od slanja ili odgovaranja na mejlove van radnog vremena.
"Rad na daljinu, hibridni modeli i fleksibilni poslovno-privatni odnosi dodata su vrijednost za našu privredu, poslovanje i radnike", rekao je Dragoș Pîslaru, predsjednik Odbora Evropskog parlamenta za zapošljavanje i socijalna pitanja. "Međutim, to ne bi smjelo da ide na štetu naših ljudi sa zamagljenom granicom između ličnog i profesionalnog života, povećanjem stope sagorokevanja (engl. burnout, prim. prev.) i usamljenosti."
.webp){kind=icon}
