.webp){kind=icon}
Pandemija koronavirusa široko je otvorila vrata freelancinga u Bosni i Hercegovini. Ljudi koji su se suočavali s otkazima i promjenama na tržištu rada, posao i zaradu morali su potražiti u netradicionalnom načinu rada. Tako su postali freelanceri. Ipak, ovaj pojam kod nas zakonski ne postoji.
Evropski forum nezavisnih profesionalaca definiše freelancere kao "podskup visoko obučenih samozaposlenih radnika, bez poslodavca i bez zaposlenih, koji nude specijalizirane usluge koje su po svojoj prirodi intelektualne i zasnovane na znanju".
Kad sažmemo razne definicije ovog termina, dobijemo objašnjenje da su freelenceeri osobe koje su samozaposlene, imaju visok stepen autonomije, nisu vezane za jednog poslodavca, kratkoročno su vezane za klijenta, a nakon završetka posla ostvaruju dohodak.
Depositphotos
Adis Muhović, direktor Centra za politike i upravljanje (CPU), kaže da se ovaj pojam kod nas često koristi pogrešno, te da slobodnih prevoda ima dosta, ali da je izraz "slobodni saradnik" najbliži stvarnom značenju koji ovaj ekonomski izbor u suštini predstavlja.
"Koristeći brojne statističke definicije za 'samozaposlena lica' i primjenjujući najznačajnije karakteristike freelance načina rada, freelancere se može najbliže definisati kao nezavisne vanjske saradnike koji pružaju usluge za više naručilaca i rade za profit", kaže on za Bloomberg Adriju.
Njihov dohodak kao "vanjskih radnika" je funkcija vrijednosti proizvodnje nekog proizvodnog procesa za koji su odgovorni, tj. ne pružaju input rada i njihov ugovor s poslodavcem u osnovi nije pružanje rada, već isporuka usluga ili robe.
"Po tipu nadležnosti su 'nezavisni radnici' – imaju visoku kontrolu nad organizacijom svog rada i svog poslovnog subjekta, kao i nezavisnost od klijenata u kontekstu pristupa tržištu. Po tipu ekonomskog rizika su 'radnici za profit', tj. preduzetnici. Izloženi su visokom riziku od gubitka finansijskih i drugih resursa pri obavljanju radnih aktivnosti i nemaju sigurne prihode", objašnjava on.
Poduzetnici
Iako ih često miješaju, postoje razlike između freelancera, radnika na daljinu (remote workers) te gažnih (platformskih) radnika.
Prema definicijama, rad na daljinu je fleksibilniji tip radnog angažmana, koji dopušta radnicima rad s udaljene lokacije izvan kancelarije, ali oni i dalje pružaju usluge poslodavcu za platu. Gažni radnik je osoba koja putem digitalni platformi klijentima pruža kratkotrajne usluge ili ustupa imovinu na korištenje. Najbolji primjeri su dostavljači hrane, vozači, te platforme za kratkoročni najam nekretnina za odmor.
Za njih se koristi i termin "jednočlane firme" - bez obzira na to da li su registrovali poslovanje ili još uvijek dohodak ostvaruju na platformama ili putem obligacionih ili autorskih ugovora, te bez obzira na to da li ih radnopravna legislativa i poreski okvir prepoznaju kao samozaposlene.
Depositphot
Povećan broj ovih radnika suočio se s nejasnoćama vezanim za administraciju i zakone. U BiH freelanceri mogu raditi bez registracije poslovne djelatnosti, a mogu registrovati privredno društvo ili preduzetničku djelatnost.
U kontekstu administrativnih poslova suočavaju se s izazovima s kojima se susreću poduzetnici, a u BiH i dijelu zemalja regije nemaju iste uslove kao ostali samozaposleni u kontekstu poreskih propisa.
"Uvijek u društvu zemalja koje sporo prepoznaju trendove na tržištima i još sporije prilagođavaju zakonodavstvo kako bi ljudima olakšale zakonsko poslovanje – ispunjavanje obaveza uz ostvarivanje punih prava i zaštite, naš sistem istovremeno diskriminiše freelancere na dva načina – pozitivno i negativno", kaže Muhović.
Veliki je problem zdravstveno osiguranje, koje plaćaju, ali nemaju prava na njegovo korištenje.
Asmir Ljumić se na freelancing odlučio prije godinu dana, nakon što je nekoliko godina radio u IT sektoru. Kako je kazao, obrt je osnovao iz razloga što su mu omogućena prava koja bez ovog vida poslovanja ne bi imao, kao što je zdravstveno osiguranje.
Kako je objasnio za Bloomberg Adriju, procedura osnivanja trajala je svega dvadesetak dana, a kao obrtnik zadovoljan je stopom oporezivanja.
"Kad ću sve obaveze već plaćati, da bar imam nešto od toga. Da mi ide i osiguranje i da imam i penziono", kaže Ljumić.
Oporezivanje u BiH
U istraživanju koje je CPU objavio krajem prošle godine navedeno je da kako je oporezivanje freelancera važna tema još od 2018. godine, kada je Vlada Federacije BiH odlučila promijeniti status freelancera u dva poteza.
Prvi je bio uvođenje obaveze plaćanja poreza i doprinosa na prihode iz inostranstva (i to retroaktivno), a drugi je da u paketu svojih prijedloga (fiskalnih) zakona o doprinosima i porezu na dohodak freelancerima propiše plaćanje punih stopa doprinosa.
To je bila prelomna tačka za freelancing u BiH, a oporezivanje je postalo politička tema te je utjecalo i na izborni proces u našoj zemlji.
Tada se govorilo o duplom oporezivanju, što je za medije negirao Šerif Isović, direktor Porezne uprave Federacije BiH, koji je kazao kako je veliki problem što mnogi nisu prijavljivali poreze, te objasnio kako će "imati pravo odbitka u iznosu od 20 posto, plaćaju četiri posto za zdravstvo i nakon toga plaćaju 10 posto poreza na dohodak".
Radno zakonodavstvo u BiH ne poznaje termin samozaposlenika, tako freelanceri nisu regulisani posebnom legislativom, te svoj rad naplaćuju i poreze plaćaju kroz ugovore koji su definisani Zakonom o obligacionim odnosima, a u skladu s entitetskim zakonima o porezu na dohodak, zakonima o doprinosima i podzakonskim aktima koje su donijele entitetske vlade.
Domaći poslodavci u njihovo ime uplaćuju porez na dohodak i pripadajuće doprinose, dok radom za strance prijavljuju dohodak putem obrasca za prijavu prihoda iz inostranstva.
Kao vlasnici privrednih društava sami određuju iznos svoje plate, doprinosa i poreza na dohodak koji plaćaju. U FBiH, minimalan iznos na koji osoba sebe može prijaviti je oko 543 KM, pa su minimalne obaveze 379 KM na mjesečnom, odnosno 4.553 KM na godišnjem nivou, stoji u istraživanju.
U Republici Srpskoj je minimalna plata 590 KM, a minimalne obaveze su 267 KM na mjesečnom, odnosno 3.207 KM za jednu godinu.
"Postoji značajna razlika u oporezivanju toplog obroka, regresa, dnevnica i ostalih primanja zaposlenika u entitetima, pa samozaposlenik u FBiH sebi uz platu može u prosjeku isplatiti dodatnih 387 KM (topli obrok, naknadu za prijevoz i regres) kao neoporezive naknade, dok samozaposlena osoba u RS neoporezivo može ugovoriti samo usluge keteringa za topli obrok do 100 KM mjesečno", navedeno je u istraživanju.
Freelanceri u većini država nisu dužni registrovati poslovni subjekt ako prihod od freelance aktivnosti ostane ispod određenog, uglavnom vrlo niskog nivoa.
Mali broj država samozaposlenima kojima je to osnovni izvor prihoda ne zahtijeva registraciju poslovanja, dok dio zemalja zahtijeva registraciju poslovanja ili ga potiče kroz jednak tretman netradicionalnih oblika poslovanja. Te države postavljaju prag prihoda.
Također, postoje države koje samozaposlenima omogućavaju ostvarenje prihoda preko posrednika ili kroz zadruge, te države koje ne zahtijevaju registraciju poslovnog subjekta, ali je potiču kroz jednak porezni tretman dohotka.
Jaka zajednica
Danas na društvenim mrežama postoji nekoliko grupa, gdje freelanceri iz naše države traže posao ili nude svoje usluge. Veliki broj njih radi i preko međunarodnih platformi. Na taj način komuniciraju s klijentima i dolaze do poslova.
Kako kaže Ljumić, iako vlada mišljenje da freelanceri uvijek mijenjaju poslove, mnogi stvore dugoročniju saradnju s klijentima. Dodaje kako zajednica u BiH ima veliku ulogu u pronalascima posla i rješavanju eventualnih problema.
"Baš ima mnogo freelencera u BiH, zajednica je baš dobra i mislim da 90 posto poslova koji se dobiju nije preko mreža, već ljudi preporučuju jedni druge", objašnjava on.
Ukoliko vam je zanimljivo : Iskustva digitalnih nomada nakon jednomjesečnog boravka u Hercegovini
Hercegovina ove jeseni postaje top destinacija za digitalne nomade
Softić: BiH treba da olakša procedure za boravak digitalnih nomada
Međutim, zbog zakonskih okvira položaj freelancera u BiH nije sjajan, pa ne postoje ni precizni podaci o njihovom broju. Ipak, mnogi su se odlučili za ovaj vid rada, jer i pored problema koje nosi, nudi slobodu biranja – s kim, kako i gdje raditi.
