Da bi čovjek bio zaista slobodan, mora prije svega biti finansijski slobodan. Edukacija i finansijska pismenost su ključni u dostizanju te slobode. Prilike za investiranje su svuda oko nas, a ETF (Exchange Traded Fund) su preuzeli primat i daleko su najveća rastuća imovina. Nekretnine nisu jedina "sigurna luka" za ulaganje, a bankocentričnost uništava rast privrede u regiji, samo su neke od poruka s Advantis investicionog foruma, koji se danas održava u Banjaluci.
O investicionim fondovima i ETF, praksama u svijetu i iskustvima, govorio je Ivan Kurtović iz InterCapital Asset Managementa, kompanije koja je pokrenula ETF tržište u Hrvatskoj, Sloveniji, Bugarskoj i Rumuniji.
"Finansijsko tržište se mijenja, pogotovo nakon Covida, puno je novih investitora. ETF su preuzeli primat, to je daleko najveća rastuća imovina i odlučili smo da uđemo u tu priču jer u regiji nema ništa slično. ETF je ustvari košarica finansijskih proizvoda, obveznica, dionica... Potpuno su transparentni", rekao je Kurtović.
Rast kamata u Evropskoj uniji nije pratio rast kamata na štednju u bankama, a na tržištu su, naveo je primjer, dostupni trezorski zapisi po kamati od 3,7 odsto.
Tako, dodaje Kurtović, ljudi kroz ETF mogu uložiti štednju i imati prinos od 3,65 odsto, a uz to i izvući novac kada im zatreba. Fondovi te vrste novac investiraju u vrijednosne papire najjačih evropskih zemalja, ostvaruju prinos koji se ne može dobiti ako novac stoji na štednji. O tome je pisala i Bloomberg Adria nedavno.
Više:
InterCapital ponudio novčani fond s prinosom od 3,65 posto godišnje
Kurtović: Novčani fondovi u ovom trenutku najbolji za štednju
Imovina kojom InterCapital Asset Management upravlja dostigla je 410 miliona evra, a razvili su i aplikaciju kroz koju profilišu kakav je klijent, kakav rizik može podnijeti, te mu daju kombinacije ulaganja u dionice, obveznice..., uz uplate iznosa po želji.
"Ulagači dobiju portfelj i prate zaradu. Diverzifikacija ulaganja je ključ", poručuje Kurtović.
Što se tiče kamata, Kurtović ne očekuje daljnji rast i predviđa stagnaciju do blagog pada u idućoj godini, jer je inflacija i dalje prisutna. "U drugoj polovini 2024. godine moglo bi doći do pada referentnih kamatnih stopa", predviđa on, uz komentar da je neizvjesno kako će komercijalne banke reagovati i da li će takođe sniziti kamate na svoje proizvode.
Kemal Sikirić iz Invera Private Equity Found govorio je o ulaganjima i sopstvenom iskustvu koje se zasniva na praksi da traže investitore, kupe određenu firmu, koju zatim razvijaju 3-5 godina, a zatim je prodaju i vraćaju investitorima uloženo.
Na taj način su razvili i projekat Muzej iluzija, o čemu je Bloomberg Adria pisala ranije. Muzej iluzija razvili su u svjetski trend i već se približavaju fazi izlaska, odnosno prodaje, za koju nije precizirao kada će se desiti.
Više:
Kako svijet preokrenut naglavačke pretvoriti u biznis
Uspjeh nije iluzija, imaju 43 muzeja u svijetu, a tek su krenuli
"Svaka investicija je specifična, postoje firme koje imaju dobar proizvod, ali ga nisu pozicionirale. U regiji je puno talenta, ali većina ih ostane u regiji jer ne mogu da dobiju pristup stranim tržištima. Vidimo deficit koji možemo nadomjestiti. Ako imate dobar proizvod, za isti trud, koji uložite u njegovu proizvodnju, na stranom tržištu ćete dobiti više nego na domaćem. Private Equity je jedna vrsta partnerstva koje daje dodatnu vrijednosti nekoj kompaniji, proizvodu, a sve s ciljem kako bi se napravio skok", istakao je Sikirić.
Rade Rakočević, vlasnik Senzal Capitala, govorio je o tome kako graditi lični portfelj kroz ulaganje na globalnim berzama. Da bi se postigla finansijska sloboda, s početka teksta, Rakočević kaže da je važno zaštititi sopstvena sredstva, zatim ih investirati i na kraju očekivati efekat. To nije brz put, dodaje, a edukacija o upravljanju ličnom imovinom je ključna.
"Mora se procijeniti izloženost, prinosi. Ne treba da postoji strah, treba da se krene polako. Jednostavno je, važno je razbiti tabue. Moramo da mijenjamo mnoge stvari kako bi ulaganje na berzama bilo masovnije", poručio je.
Što se tiče Srbije, naveo je da zakon usporava razvoj alternativnih investicionih fondova, a što se tiče regije, smatra da bankocentričnost uništava privredu i ne dozvoljava joj brži razvoj.
Branko Kecman iz Advantis brokera, organizatora Investicionog foruma, kaže da je ovaj skup prilika da se predstave mogućnosti ulaganja, te zainteresovanim približe obveznice, ETF, akcije, startupi.
"Ulaganje u nekretnine nije jedino. Imamo mnoge mogućnosti i da ulagači odluče u šta će ulagati, da li u domaće obveznice ili u akcije na američkom tržištu. Cilj je upoznavanje i edukacija o tome u koje se sektore može ulagati i kakvi se povrati mogu očekivati", naveo je Kecman.
Pored navedenih tema, u nastavku Investicionog foruma razgovarano je i o temi ulaganja u small cap kompanije i startup kompanije kroz iskustva CM Equity i Anele Poljaković, i Vrbas Kapitala i Vladimira Ćorde, kao i o ulaganju u digitalnu imovinu iz perspektive prve kripto mjenjačnice u BiH – BCX i Borisa Majstorovića. Na dnevnom redu konferencije je i tema ulaganja u privatne penzijske fondove i obveznice i iskustva Gordane Drobnjak iz Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda, kao i tema nove tehnologije, društveni pokreti i geopolitička kretanja, o kojoj treba da diskutuju govornici konferencije.