.webp){kind=icon}
Ribnjaci, odnosno ribogojilišta slatkovodne ribe, uskoro bi trebali otvoriti put k još jednom za Hrvatsku novom obliku proizvodnje energije iz obnovljivih izvora koji je već u nekim drugim zemljama Europske unije u popriličnom zamahu – plutajućim solarnim elektranama.
Premda imamo more i dugu obalu, a kod plutajućih solarnih elektrana razlikuje se pučinska infrastruktura i projekti na kopnu, trenutačno ne postoje ni prostorni planovi niti adekvatan zakonski okvir koji bi omogućavali investicije u pogone postavljene na moru.
No promjenama u Zakonu o prostornom uređenju prije početka ljeta omogućena je izgradnja plutajućih solarnih elektrana na kopnu, odnosno, preciznije rečeno, na jezerima nastalim eksploatacijom mineralnih sirovina te ribnjacima.
"Kada govorimo o plutajućim solarnim elektranama na ribnjacima, zapravo razmatramo koncept akvasunčanih elektrana čija je primarna odlika dvostruki oblik korištenja određene vodene površine u svrhu proizvodnje hrane te proizvodnje električne energije kao dopunske djelatnosti. Poznato je da se slatkovodno ribnjačarstvo susreće s intenzivnim okolišnim izazovima poput previsokih temperatura i manjka vode, što rezultira smanjenom kvalitetom vode, a posljedično i smanjenom produktivnošću ribnjaka", objašnjava za Bloomberg Adriju voditelj razvoja tehnologija u tvrtki Energovizija koja se bavi energetskim rješenjima i ulaganjima Mislav Kontek.
Energovizija ima većinsko vlasništvo nad tvrtkom koja u zakupu ima ribnjake Končanica blizu Daruvara, gdje je u razmatranju plutajuća solarna elektrana kapaciteta 400 megavata. U 2022. godini instalirana snaga sunčanih elektrana u Hrvatskoj iznosila je, prema podacima REGEA-e, oko 160 megavata, dok je instalirana snaga vjetroelektrana prelazila preko 1000 megavata. Usporedbe radi, najveća hidoelektrana u Hrvatskoj je HE Zakučac instalirane snage 576 megavata, dok je snaga nuklearne elektrane Krško 696 megavata, od čega Hrvatska koristi pola.
Kad je riječ o plutajućim elektranama, investicije se obično kreću oko 800 tisuća eura po megavatu.
Ribnjaci Končanica | Općina Konačnica
"Plutajuće elektrane omogućavaju efikasno gospodarenje vodenim površinama u smislu smanjivanja isparavanja vode i reguliranja temperature. Također, proizvedenu električnu energiju moguće je koristiti za potrebe održavanja kvalitete vode, preradu i skladištenje, dok je njezinom prodajom moguće ostvariti dodatni prihod. Akvasučane elektrane stoga izravno i neizravno utječu na produktivnost, odnosno na dostizanje punog boniteta ribnjaka koji je četverostruko veći u odnosu na trendove proizvodnje posljednjih desetljeća. Uz to, prostorna preraspodjela i dostupna površina ribnjaka predstavljaju interesno područje energetskog razvoja zbog toga što je postojeća elektroenergetska prijenosna mreža u mogućnosti na tim lokacijama prihvatiti veće kapacitete proizvedene energije, a ribnjaci su u mogućnosti to djelomično zadovoljiti", objašnjava Kontek.
Kako Hrvatska, unatoč potencijalu u obnovljivim izvorima, u pravilu kasni za trendovima u Europskoj uniji, zanimljivo je spomenuti da bi Europa, prema procjeni Svjetske banke, mogla pokriti najmanje sedam posto godišnje potrošnje električne energije postavljanjem plutajućih solarnih elektrana na tek 10 posto površina svojih umjetnih jezera.
Na prostoru Središnje Europe, Austrija je najdalje odmakla u plutajućim solarnim elektranama i ima posebne subvencije za takve projekte. Inače, Nizozemska je prva u EU-u po postavljenim plutajućim solarnim elektranama.
Kako ističe Kontek, izmjenama Zakona o prostornom uređenju je u Hrvatskoj omogućena prostorna pretpostavka razvoja, a sada će biti u fokusu pitanje vlasništva, utjecaja na okoliš i mogućnosti priključenja na mrežu.
"Interesi za ovakve projekte, kao i koncepti projekata, već postoje. Zainteresiranih ulagača ne nedostaje", kaže Kontek.
Najavljuje i zanimljiv događaj idućega mjeseca.
Ribnjaci Končanica | Općina Končanica
"Razvoj plutajućih solarnih elektrana na ribnjacima povećava sigurnost proizvodnje i dostupnosti hrane, energetsku samodostatnost, ali i cjelokupni razvoj energetski intenzivnih tehnologija. Više informacija o mogućnostima ovakvog razvoja bit će predstavljene u rujnu u sklopu studije o potencijalu uporabe solarne energije u poljoprivrednom sektoru i sektoru slatkovodne akvakulture u Hrvatskoj koju financira Europska banka za obnovu i razvoj. Među naručiteljima studije je udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske, a u izradi su sudjelovala tri poljoprivredna fakulteta uz pridružene stručnjake iz područja obnovljivih izvora energije", kazao je Kontek.
Plutajuće solarne elektrane su, naravno, prilika i za jedinog hrvatskog proizvođača solarnih panela Solvis iz Varaždina, koji oko 40 posto svoje proizvodnje plasira na domaće tržište.
"U toj vrsti pogona nema neke razlike u solarnim modulima u odnosu na klasične solarne elektrane, razlika je zapravo u konstrukciji", istaknula je voditeljica projekta u Solvisu Jasmina Novak.
