Pametni gradovi između visokih ciljeva i zloupotreba

Pametni gradovi i stanogradnja termini su koji već nekoliko godina zauzimaju veliko mjesto na svjetskoj sceni. Stanogradnja na ovaj način predstavlja koncept koji kombinuje tehnologiju i održivost, kako bi se stvorio udoban, inovativan i efikasan stambeni prostor za poboljšanje kvaliteta života stanovnika, te smanjenje energetske potrošnje i negativnih utjecaja na okoliš.

Aleksandar Mastilović, ekspert za pametne gradove, objašnjava za Bloomberg Adriju kako je termin "pametno" možda i najviše zloupotrebljavan termin u svijetu tehnologija.

"Gdje god imate zelene tehnologije, energetski efikasna rješenja, mjerenja kvaliteta zraka ili broja slobodnih parking mjesta u zatvorenim garažama – čut ćemo da je to 'pametno' rješenje. Nažalost, to nije tako i navedeno nisu pametna rješenja, odnosno ne prate osnovnu ideju koncepta pametnih servisa", kaže Mastilović.

Ideja koja se krije iza ovog prefiksa je da kroz sistem senzora mjerimo, detektujemo i opserviramo procese i operacije, te da ih pratimo u vremenu i primjenjujemo napredne matematičke koncepte poput vještačke inteligencije da bismo u setovima podataka pronašli nova znanja i uspostavili profile ponašanja, sve to na jednoj strani – a istovremeno na drugoj strani da po potrebi, ako se određeni kriteriji ispune, reagujemo u realnom vremenu sa ciljem da smanjimo ili povećamo angažovanje resursa spram stvarnih potreba korisnika neke usluge.

"Ultimativni cilj je da kvalitet usluge bude maksimalan, uz minimalne troškove, a sve opet da kumulativno unaprijedimo kvalitet života u urbanim sredinama", navodi Mastilović.

Primjer toplotne energije

Grijanje u stanovima i kućama u fokusu je posljednje dvije godine zbog porasta cijena energenata na svjetskom tržištu. Ono što se podrazumijevalo kao osnovno, odjednom je postao luksuz velikom broju stanovnika u urbanim zonama. Stanovništvo nije previše motivisano da provodi uštede, s obzirom na to da se usluga grijanja uglavnom plaća paušalno po veličini prostora, pri čemu se zanemaruje stvarna potrošnja.

Instalacijom kalorimetara – mjerača potrošnje toplotne energije, te uvezivanjem centralnog kontrolnog sistema sa senzorima na prozorima, moguće je da se sistem grijanja i hlađenja gasi dok su prozori otvoreni. "Ovakva rješenja nisu nova i već postoje te su ih mnogi vidjeli u hotelima više kategorije po regiji i svijetu".

Istovremeno, osim reakcije u realnom vremenu na promjene, moguće je pratiti i preferencije stanovništva.

Depositphotos

"Ako dovoljno dugo pratimo navike ljudi, sistem može raditi automatsku samoregulaciju - po satima, mjesecima, godišnjem dobu, odnosno gasiti sistem po odlasku iz stana i paliti sistem sat vremena prije procijenjenog očekivanog povratka vlasnika u stan", objašnjava on.

Prateći podatke i donoseći kratkoročne i dugoročne odluke dobijamo pravu "pametnu tehnologiju", nakon čega ove tehnologije dalje proširujemo na upravljanje vodosnabdijevanjem, odvozom i upravljanjem otpadom te drugim uslugama. Mjerenje samo po sebi nije pametni servis dok god ne znamo šta činiti s tim podatkom ili nemamo način da nešto učinimo. Ovo vrijedi za sve primjene "pametnog" – od gradova i zgrada, do saobraćaja i robotike.

Zgrade s velikim krovovima u urbanim sredinama nude veliki prostor za izgradnju solarnih panela i sličnih generatora energije u budućnosti. Na ovaj način ukoliko stanovi nakon digitalne transformacije upravljaju svojom energijom, bit će potrebno uspostaviti upravljanje i na nivou zgrada, što na kraju dovodi do energetskih zajednica koje upravljaju energijom i razmjenom.

Gdje je tu BiH?

Nasiha Pozder, ekspertica za održivi razvoj i Smart City rješenja te ministrica okoliša i turizma Federacije BiH, kaže kako akademska zajednica i IT sektor ulažu velike napore da građanima, ali i donosiocima odluka približe prednosti dobrih, savremenih tehnoloških rješenja u funkcionisanju saobraćaja, komunalnih usluga, administracije, generalno u rješavanju svakodnevnih, životnih pitanja i problema.

Prema njenim riječima, kad je riječ o stanogradnji, BiH je još uvijek u nepovoljnom položaju "jer sve ovisi o osviještenosti i potrebama pojedinaca".

"Ne možemo uostalom govoriti o pametnim kućama, a da pri tome nemamo ni najosnovnije mjerače ugrađene u našim stanovima - kalorimetre ili vodomjere. Pametna rješenja u stanogradnji bi morala pomoći u uštedi energije, u očuvanju okoliša, a potom i optimizaciji uslova življenja. Princip je isti kao i kod planiranja pametnih gradova", objašnjava Pozder za Bloomberg Adriju.

Bloomberg

U ovom polju ima mnogo prostora za planiranje boljih načina korištenja pametnih tehnologija od današnjih, naročito u dijelu optimizacije, kaže Mastilović. "Za sada se od toga bježi ponajviše zbog potencijalnog rasta cijena same gradnje". Legislativa i regulativa koja uređuje ovu oblast mora biti početna tačka, ali će dalje sve zavisiti od odnosa na tržištu u smislu potražnje i spremnosti stanovnika da plate i koriste "pametne tehnologije".

Koncept "pametne zgrade i pametnog stana ili kuće" nije zaživio masovno ni u BiH, ali ni u regiji, a kako kaže Mastilović, ne može se reći da je takvih objekata previše ni u svijetu, uključujući i najrazvijenije zemlje.

Malo bolja situacija je u segmentu poslovne gradnje – poslovni objekti, korporacijski centri, hoteli te tržišni centri. Ovakva vrsta inteligencije prisutna je na HVAC – sistemima grijanja i hlađenja, ali dalje od toga je veoma teško pronaći.

"Mislim da je uzrok tome nedovoljno informacija na samu tematiku, nesvjesnost potencijalnih benefita, a najvažnije, da investitori budu svjesni brzine povrata investicija kroz uštede i optimizaciju angažmana resursa. Rizici su praktično nulti, a povrat investicije varira od servisa do servisa između jedne do pet godina. Gledajući i tehnički i poslovno, primjenjivost je velika i čini se da nema opravdanja da u ovom procesu nismo otišli mnogo dalje", kaže Mastilović.

Povećana prisutnost intenzivnije gradnje šansa je za BiH, kao i dostupnost subvencija iz programa Evropske unije i međunarodnih finansijskih institucija koje ciljaju energetsku efikasnost, održivi razvoj i cirkularnu ekonomiju, kao i pametne tehnologije koje su globalni prioriteti i gdje su finansijska sredstva dostupna.

"Zbog toga mislim da izgovori o nedostatku novca ovdje ne mogu biti primijenjeni, jednostavno o tome nismo dovoljno govorili, donosioci odluka nisu svjesni benefita i posljedično nemamo pravni okvir i strateške dokumente koji bi ispratili ovaj proces", navodi on.

Budućnost

BiH je dozvolu za implementaciju četvrte generacije mobilnih mreža (4G) dobila tek u maju 2019. godine, ali je pokrivenost države daleko od ciljane, dok implementacija neophodne pete generacije mobilnih mreža (5G) nije ni na vidiku.

"Pametni grad nije niti pametni parking, niti pametno zdravstvo, niti nadzor okoliša, nego je pametni grad skup svih tih usluga koje pružamo građanima", rekao je ranije za Bloomberg Adriju Karlo Guštin iz kompanije Ericsson Nikola Tesla.

Prvi korak je digitalizacija na svim nivoima. "Problem je što vodovod ima svoju bazu korisnika, elektro ima svoju, vrtić ima svoju i kada gradovi danas žele raditi Smart city platforme, oni padaju u prvom koraku. Nemaju na jednom mjestu podatke o građaninu", rekao je Guštin i dodao da zbog toga većina gradova ne ulazi u potpuni projekt Pametnog grada, već uspostavlja uslugu po uslugu.

Depositphotos

Jednako kao i sve ostalo, gradnja i pitanje pametnih objekata i servisa dio su ukupnog stanja cijelog inovacijskog ekosistema. Kako sam proces digitalizacije ide sporo, a digitalna transformacije tek počinje stidljivo ulaziti u sfere javne uprave i malih i srednjih preduzeća u dijelu unapređenja internih poslovnih operacija, utoliko ćemo zasigurno sačekati još nekoliko godina da digitalno postane svakodnevno.

"Pravi uspjeh u ovoj sferi digitalizacije u građevinarstvu možemo očekivati onoga trenutka kada potražnja nametne takve ciljeve i zahtjeve. Do tada, ono što možemo i trebamo odmah uraditi je provesti mjere podsticaja i afirmativne regulacije u dijelu oblasti koje ovaj proces mogu promovisati i ubrzati", zaključuje Mastilović.