.webp){kind=icon}
Teško je prognozirati kada će zaživjeti prvi "Smart City" (Pametni grad) u Bosni i Hercegovini. Implementacija neophodne pete generacije mobilnih mreža još nije na vidiku jer je pokrivenost države pa i gradova četvrtom generacijom mobilnih mreža daleko od ciljane.
"Pametni grad nije niti pametni parking, niti pametno zdravstvo, niti nadzor okoliša, nego je Pametni grad skup svih tih usluga koje pružamo građanima", rekao je za Bloomberg Adriju Karlo Guštin iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla.
Prvi korak je normalizacija podataka, odnosno finalizacija digitalizacije na svim razinama. Institucije i komunalna poduzeća imaju zasebne baze podataka te je nerijetko slučaj da se dogodi greška pri unosu podataka, umjesto "č" u nekim bazama podataka upisano je "ć" ili "c" te za istu osobu u različitim sustavima imate različite podatke.
Pročitajte: Kompanije u BiH ulažu samo pet posto godišnjeg prometa u digitalizaciju
"Problem je što vodovod ima svoju bazu korisnika, elektro ima svoju, vrtić ima svoju i kada gradovi danas žele raditi Smart city platforme, oni padaju u prvom koraku. Nemaju na jednom mjestu podatke o građaninu", rekao je Guštin i dodao da zbog toga većina gradova ne ulazi u potpuni projekt Pametnog grada, već uspostavlja uslugu po uslugu.
Pametna kontrolna soba, nadgledanje turizma u gradu, u Veneciji, Italija. (Bloomberg)
U gradovima većina stanovnika živi u zgradama s velikim krovovima na kojima će se sigurno u budućnosti izgraditi solarni paneli i slični generatori energije. Ako svaki stan upravlja svojom energijom, nakon digitalne transformacije, potrebno je uspostaviti upravljanje i na razini zgrade.
Pomoću takvih sustava moći će se odrediti što raditi s viškovima energije, kako raspodijeliti tu energiju unutar zgrade ako ju sama proizvodi. Napredne tehnologije mogu stvoriti manje "zajednice" koje upravljaju svojom energijom i njenom razmjenom.
"Tada se može implementirati razmjena energije između zgrada, kao npr. imate turističko poduzeće koje je obično aktivno sezonski, a paneli su na krovu cijelu godinu. Zimi također ima sunca i struja se stvara, a zimi se u tom rezortu troši puno manje energije. Možda je pored neki vrtić ili škola koji kroz cijelu godinu trebaju energiju. Sada je pitanje kako omogućiti trgovanje energijom između dva objekta", ističe Guštin.
Mogućnost pregleda i plaćanja svih gradskih usluga na jednom mjestu je karakteristika pametnog grada. Pomoću IoT senzora i velikog broja prikupljenih podataka - zagađenje, buka, temperatura - urbanističko planiranje gradova će biti efikasanije.
"Zaobilaženje toplinskih otoka koji se stvaraju u ljetnim periodima u gradovima je važno za kronične bolesnike, a pomoću Pametnih gradova, poput izbjegavanja gužvi u saobraćaju, osobe bi se mogle kretati manje sparnim rutama kroz grad", naveo je Guštin kao praktičnu primjenu ovog koncepta.
Minijaturni model grada koji pokreće alternativna energija na izložbenom prostoru tijekom Intersolar North America Conference u San Franciscu, Kalifornija, SAD. (Bloomberg)
Primjena "Smart Cityja" je široka lepeza. Ako precizno pratimo navike putnika u saobraćaju, onda možemo sustavno povećavati ili smanjivati broj vozila javnog prometa ovisno o periodima u danu, rekao je za Bloomberg Adriju stručnjak za telekomunikacije i konzultant za digitalnu transformaciju Aleksandar Mastilović.
"Na taj način se optimizira potrošnja goriva, bilo da je struja, plin ili benzin, te bi se mogle smanjiti i cijene karata javnog saobraćaja. Također, na isti način se može upravljati otpadom, parkingom i djelovati u realnom vremenu na potrebe građana", rekao je Mastilović.
Mastilović kaže da se u budućnosti očekuju i samovozeći automobili, koji su dodatni komfor i rasterećenje za gradove. Za projekt "Smart Cityja" neophodna je implementacija 5G mreže koja svojom tehnologijom omogućava "komunikaciju" s, između ostalog, mašinama i vozilima.
Za pametne gradove neophodni su otvoreni i pristupačni podaci. Pristup javnim podacima je osnova za kvalitetnu uslugu građanima, smatra Ivan Maglić direktor Gartner Adriatic Calisto.
"Da biste dali kvalitetnu uslugu građanima, poput e-građani u Hrvatskoj ili Srbiji, ako želite riješiti neki problem s državom, poput javnih registara, naknada i sl. često je problem dokazivanje identiteta, bračnog statusa, mjesta stanovanja po nekoliko puta, a država je taj podatak dobila", rekao je za Bloomberg Adriju. "Problem je da te podatke uzme jedan organ u državi, a ne želi ih dijeliti s ostalim organima države, kao da imamo nekoliko država."
Pametni podatkovni rasvjetni stup u Hong Kongu. (Bloomberg)
Tehnološki partneri i izvođači radova su najmanji problem, dodao je. Imamo vrhunske kompanije, sjajne startupe, pametne i sposobne studente i osoblje, ali nedostaje aktivno učešće i interesovanje nadležnih.
"U Danskoj kada se rodi dijete, gdje roditelji imaju naknadu naredne tri godine, mi ovdje moramo obići više šaltera, u Danskoj ta obitelj ne izlazi iz stana jer je bolnica odmah prijavila u ministarstvo da je to dijete rođeno, zna se tko su roditelji i automatikom se ta inforamcija provuče kroz cijeli sustav i ti ljudi za dva tjedna dobijaju naknadu", naveo je Maglić.
Profesor s Fakulteta za saobraćaj i komunikacije Amel Kosovac rekao je da su edukacija kadrova i društva, kao i inforamtička pismenost nužni kako bi se iskoristili svi benefiti pametnog grada.
"Za izgradnju jednog pametnog grada potrebni su kvalitetni preduvjeti. Bosna i Hercegovina treba da izgradi čitavu jednu arhitekturu inteligentnih transportnih sistema, koja će biti interoperabilna s drugim sistemima iz okruženja", dodao je.
