Digitalizaciju finansijskog sektora usporavaju propisi, ali i ljubav prema kešu

Digitalizaciju finansijskog sektora u Bosni i Hercegovini (BiH) usporavaju različiti i, u određenim slučajevima, suprotstavljeni propisi, ali i činjenica da se domaće stanovništvo i dalje najsigurnije osjeća kada u džepu ima keš. Čak dvije trećine onih koji imaju elektronsko bankarstvo uopšte ga ne koriste, jedna je od poruka s konferencije (R)evolucija finansijskog sektora, koja se danas u organizaciji Bloomberg Adrije održava u Sarajevu.

Na prvom panelu "Provjera stvarnosti u finansijskom sektoru" kroz razgovor s predstavnicima finansijskog sektora razgovarali smo o ključnim izazovima koji oblikuju ovaj sektor u vremenu ubrzanih promjena, inovacija i rastuće neizvjesnosti.

Finansijska industrija prolazi kroz transformaciju bez presedana - od digitalizacije i fintech rješenja, preko promjena u regulatornom okruženju, pa sve do prilagođavanja novim ekonomskim uvjetima. Kroz razgovor smo osigurali jasan i iskren uvid u stanje sektora, pružili odgovore na goruća pitanja i rasvijetliti smjer u kojem se krećemo.

Stanovnici u BiH vole keš

Marko Vidaković, viceguverner Centralne banke Bosne i Hercegovine, rekao je da je Centralna banka u strateškom planu, usvojenom prošle godine, a koji se odnosi na period od 2025. do 2027. godine, stavila digitalizaciju među četiri strateška prioriteta.

 

Naglasio je da će u Centralnoj banci raditi sve što je do njih da unaprijede proces digitalizacije, ali i da je činjenica da stanovnici u BiH vole keš u džepu i da im je to najsigurnija opcija.

"Dvije trećine onih koji imaju usluge elektronskog bankarstva u 2023. godini nisu imali nijednu transakciju, 63 odsto osoba koje imaju dogovorene te usluge nije imalo nijednu transakciju. Meni je to poražavajuća brojka", naglasio je Vidaković.

Nedim Milišić, direktor Raiffeisen Leasinga, istakao je da je Raiffeisen prepoznat kao inovativna banka koja nudi različita digitalna rješenja.

"Mi digitalizaciju vidimo kao proces gdje morate imati u vidu i informacijsku sigurnost. Još uvijek nismo (op. a. sektor leasinga) na tom tržišnom nivou razvoja segmenta digitalizacije kako su to tržišta u blizini, a da ne govorim o tržištu Slovačke, gdje se sve završava digitalno i niko ne razmišlja o dolasku po leasing", naveo je Milišić.

On je kao primjer naveo da na drugim tržištima klijent digitalno može da da saglasnost o pristupu centralnom registru kredita, dok u BiH to nije slučaj. "Vidjeli smo da proces digitalizacije neće ići tako brzo, pa smo se interno okrenuli rješenjima kako bismo klijentu ponudili uslugu na najlakši način", istakao je on.

 

Sektor osiguranja zaostaje u digitalizaciji

Borislav Doder, direktor Wiener osiguranja, govorio je o digitalizaciji sektora osiguranja.

"U dijelu digitalizacije, gdje smo u odnosu na svijet? Mogu reći nigdje. Gdje smo u odnosu na zemlje okruženja? Pa, možda smo se negdje pomjerili. Tržište osiguravajućeg sektora je zrelo za promjene u smislu digitalizacije", poručio je Doder.

 

Dosta je tu prečica, dodao je, koje im mogu pomoći da razvijaju tržište, naglasivši da se u BiH samo putno ili medicinsko osiguranje može kupiti online u određenim osiguravajućim kućama. "Mislim da smo u tom digitalnom dijelu dosta zaostali. Prostora za napredak ima, stvar je samo koliko ćemo se potruditi", naglasio je Doder.

Digitalizaciju usporavaju nekoegzistentne politike

Amer Hadžikadić, član Uprave Sparkasse Banke u BiH, kaže da u ovoj banci pokušavaju da sve svoje usluge prema klijentima eksponiraju kroz mobilno i internet bankarstvo.

"To ne ide baš dobro zbog nekoegzistentne digitalne politike, gdje kažu 'mi imamo digitalni potpis', ali onda je tu drugi zakon koji kaže da osoba mora doći u banku. Većina banaka ima dobro razvijena digitalna rješenja", naveo je Hadžikadić.

 

Na pitanje zašto Sparkasse nije prva neobanka, odgovorio je da je to nemoguće.

"Zakonska regulativa to jednostavno ne prepoznaje, ali to ne znači da banke već sada ne poprimaju neka odličja neobanaka. Da li možemo biti isključivo digitalna banka, poprilično teško. Nije to samo do toga je li banka spremna na to i imamo li zakonski okvir za to, nego institucije s kojima se trebamo povezati moraju biti digitalizovane - CIPS, IDDEEA i slično. Osim toga, naše društvo i naši klijenti nisu na pravom nivou digitalne osviještenosti, jednostavno je tako, volimo keš", kazao je Hadžikadić.

Složio se da bankarski sektor treba da bude taj koji će društvo vući ka digitalizaciji, ali i poručio da moraju imati i podršku zakona i institucija da bi sve bilo digitalno.

"Za pet godina će banke biti drugačije nego danas, za 10 godina potpuno drugačije, a za 15 ih možda nećemo ni prepoznati", poručio je.

Konferencija (R)evolucija finansijskog sektora (Bloomberg Adria)

 

Vještačka inteligencija u finansijskom sektoru

Govoreći o uticaju vještačke inteligencije u finansijskom sektoru, Doder je rekao da od svakog alata AI može nešto da se nauči. "Masovne obrade podataka idu ruku uz ruku s osiguranjem jer se mi bavimo analizom velikih brojeva. Od svakog alata možete nešto da naučite. Međutim, korištenje mora imati neku dozu opreza i treba nam biti jasno kako možemo to koristiti u budućnosti", naveo je Doder.

Kao primjer je naveo analizu odštetnog zahtjeva klijenta koju su radili, a zatim su sve "provukli" i kroz AI alate, a rezultat je bio 50 odsto različit. Poručio je da se, prema tome, AI potencijal može iskoristiti, ali da isto tako može korisnika odvesti pogrešnim putem jer, kako on smatra, AI se bazira na pretpostavkama.

Prvi panel moderirala je Emina Pazalja, TV prezenterka/producentica Bloomberg Adrije u BiH.

Analiza o trendovima u bankarstvu

Prethodno je na konferenciji analitičarka za makroekonomiju i tržišta kapitala Bloomberg Adrije Marina Petrov Savić prezentovala Analizu o trendovima u bankarstvu.

Analiza je pokazala da su banke definitivni pobjednici 2024. godine kada govorimo o evropskom tržištu kapitala. Cijene akcija banaka su lani nadmašile rast šireg indeksa za 20 procentnih poena, što je zapravo rezultat okruženja u kojem je bankarski sektor poslovao. Što se tiče Adria regiona, iz perspektive bankarskih grupa region je doprinio dobrim rezultatima. Opširnije čitajte u tekstu „Kako stoje banke u regionu u odnosu na evropske“.

Konferencija (R)evolucija bankarskog sektora okuplja vodeće stručnjake i donosioce odluka kako bi se adresirali ključni izazovi i definisale strategije budućeg razvoja. Fokus je na trenutnom stanju sektora, zakonodavnim preprekama i implementaciji fintech inovacija. Događaj pruža priliku za razmjenu iskustava između ključnih aktera, kao i za usvajanje najboljih praksi iz razvijenih tržišta.

 

---članak dopunjen video sadržajem

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar