Poslanici upozoravaju na urušavanje IRB-a, u Vladi tvrde drugačije

Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske započeli su razmatranje seta zakona kojima se proširuju nadležnosti Investiciono-razvojne banke (IRB) RS i uvode novine u finansijski sektor u ovom entitetu. Dok iz Vlade RS tvrde da se time unapređuje platni promet i dostupnost usluga i podrške građanima i privredi u manje razvijenim lokalnim zajednicama, opozicioni poslanici ističu da se IRB može urušiti ako se nađe pod američkim sankcijama.

Naime, Vlada je po hitnom postupku usvojila i uputila u Skupštinu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Investiciono-razvojnoj banci RS, Zakon o dopuni Zakona o bankama RS i Zakon o dopuni Zakona o unutrašnjem platnom prometu.

Izmjenama zakona pokušava se prevazići problem zatvaranja računa određenim fizičkim i pravim licima u RS u komercijalnim bankama, usljed njihovog stavljanja na "crnu listu" Kancelarije za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD-a (OFAC), što dovodi u pitanje poslovanje više kompanija i isplatu plata za više stotina radnika.

Vidović: Depoziti će biti mnogo efikasnije korišteni

Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je da su razlozi za donošenje zakona o dopuni Zakona o bankama sadržani u potrebi usklađivanja sa Zakonom o Investiciono-razvojnoj banci RS.

Obrazlažući ovaj zakon, Vidović je pojasnila da se predlaže da, osim poslovnih komercijalnih banaka, i IRB može obavljati poslove primanja novčanih depozita ili drugih povratnih sredstava.

Ona je pojasnila da je, imajući u vidu da su se uslovi na finansijskom tržištu znatno izmijenili od osnivanja IRB-a, bilo neophodno izvršiti strateško prilagođavanje poslovanja ove bankarske ustanove s razvojnim ciljevima Republike Srpske, a ta pitanja su bila razmatrana u okviru Projekta Svjetske banke - Jačanje bankarskog sektora, koji je realizovan u periodu od 2018. do 2021. godine.

Resorna ministarka je podsjetila da se razvojne i druge specijalizovane bankarske organizacije u svijetu bave određenim bankarskim poslovima, koji su od značaja za društveni i privredni razvoj, posebno ako su ti poslovi vezani za pojedine tržišne niše koje ne zadovoljava komercijalni bankarski sektor.

"Primanje depozita, kao tradicionalni bankarski posao, bitna je pretpostavka kvalitetnog pružanja i drugih bankarskih usluga poput usluga platnog prometa. Otvaranje tržišta platnih usluga i za druge učesnike biće omogućeno daljnjom modernizacijom zakona kojim se uređuje platni promet", ocijenila je Vidović.

Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o IRB-u, Vidović je rekla da je plasman ove banke tri milijarde i 300 miliona KM, te je podsjetila i na važnost stambenih kredita za mlade bračne parove.

Ona je ukazala na to da je zakonom predviđeno da poslove platnog prometa može obavljati i IRB u skladu s ovlašćenjem za pružanje tih usluga utvrđenim zakonom kojim se uređuju njeno osnivanje, pravni status i djelatnost.

"Mislimo da će depoziti biti mnogo efikasnije korišteni", smatra Vidović, navodeći da su navedeni zakoni vezani i za Zakon o elektronskom novcu.

Kada je riječ o Zakonu u unutrašnjem platnom prometu, Vidović je dodala da, s obzirom na smanjenu bankarsku aktivnost u malim, nerazvijenim, opštinama, odnosno imajući u vidu probleme fizičkih lica i poslovnih subjekata s kojima se suočavaju zbog zatvaranja organizacionih dijelova banaka usljed poslovne politike banaka usmjerene na minimiziranje troškova, predloženim dopunama zakona stvaraju se pravne pretpostavke da ovaj posao izvršava i IRB.

Imajući ovo u vidu, zakonom je, kaže ona, predloženo da, osim ovlašćenih organizacija, usluge platnog prometa mogu da pružaju i društva za izdavanje elektronskog novca i mikrokreditna društva, u skladu s ovlašćenjima datim im zakonima kojima se uređuje njihovo poslovanje i dozvolama agencije.

Sjednica Narodne skupštine RS (NSRS)

 

Šta će biti s kreditima IRB-a ako propadne?

Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica izjavio je da treba podržati predložena zakonska rješenja o bankama, Investiciono-razvojnoj banci i unutrašnjem platnom prometu. Mazalica je istakao da ovakva rješenja postoje i u Federaciji BiH, gdje Razvojna banka ima istu vrstu poslova.

"Nema opasnosti za IRB i da se ugroze njeni depoziti i poslovanje", rekao je Mazalica u parlamentu tokom objedinjene rasprave o tri zakona.

On je napomenuo da su određene ličnosti u Republici Srpskoj sankcionisane, zbog čega Vlada Republike Srpske preduzima korake, nastojeći poboljšati sektor poslovanja.

"Upitajmo se - zašto firme koje imaju po 800 zaposlenih dobijaju sankcije?", poručio je Mazalica, prenosi Srna.

Mazalica je podsjetio da su sve češći zahtjevi za proces digitalizacije, te upitao da li strane kompanije treba da rade taj posao pored domaćih firmi iz Republike Srpske koje su se našle na udaru sankcija.

Šef Kluba poslanika PDP-a Igor Crnadak rekao je da se niko ne raduje sankcijama, te upitao šta će biti s otplatom kredita ako IRB slučajno propadne.

"Da li će mladi koji imaju IRB kredit morati odjednom da isplate kreditni iznos?", upitao je Crnadak.

Poslanica SDS-a Mirjana Orašanin navela je da je osnivanje IRB-a bila fantastična ideja kojom se pružala podrška razvojnim programima, međutim, smatra da predloženo proširenje djelatnosti IRB-a u vezi s depozitima nije dobro definisano i jasno objašnjeno. Ona je upitala kako će se upravljati depozitima i čemu će oni služiti.

Vrhovac: Ne mijenjamo zakon zbog sankcionisanih lica

Direktor IRB-a Dražen Vrhovac rekao je da se depoziti neće moći koristiti u poslovanju IRB-a ni u jednu svrhu. "Depoziti će stalno biti na računu i građani će moći da ih dobiju, a ne kao u komercijalnim bankama koje ih plasiraju. Mi u IRB-u nećemo moći da otvorimo račun sankcionisanim licima, ne pravi se ovaj zakon zbog tih kompanija", rekao je Vrhovac, koji je i poslanik SNSD-a u parlamentu.

Šef Kluba poslanika SDS-a Vukota Govedarica rekao je da je jasno da po sadašnjim pravilima IRB neće moći da otvori račun sankcionisanim kompanijama, ali da će se to desiti nakon njihove preregistracije ili promjene vlasnika te da to stavlja u opasnost IRB da se nađe pod sankcijama i bude ugašena "jednim klikom".

Vidović je u završnoj riječi rekla da se još nijedna banka u RS nije našla pod sankcijama, pa da neće ni IRB. Odbacila je mogućnost da će depoziti institucija i javnih preduzeća biti ugroženi. "Moram reći građanima da imaju povjerenja i da IRB neće propasti. Ona će raditi u skladu sa zakonom, kontrolu će vršiti Agencija za bankarstvo. Svi privredni subjekti i fizička lica koja imaju kredite ne treba da se brinu, nema govora da će im krediti dospjeti u jednom momentu", poručila je Vidović.

Podsjećamo, OFAC je 18. juna ove godine proširio listu pravnih i fizičkih lica u Bosni i Hercegovini (BiH) kojima uvodi sankcije. Sankcije su uvedene mreži od dva pojedinca i sedam kompanija koji, prema navodima OFAC, predstavljaju značajan izvor prihoda za predsjednika RS Milorada Dodika i njegovu porodicu, koji su već pod američkim sankcijama.

Na listu su dodate kompanije Infinity International Group Banja Luka te njene članice Prointer ITSS, Kaldera Company, Infinity Media, K-2 Audio Services i Una World Network. Pored toga, na sankcionu listu je stavljena i kompanija Sirius 2010 Banja Luka, te dva lica povezana s navedenim kompanijama Đorđe Đurić i Milenko Čičić.

---Tekst dopunjen nakon posljednjeg međunaslova