.webp){kind=icon}
Banke su trenutno značajno izložene prema svim licima koja su se našla na listi Kancelarije za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD-a (OFAC), to je ozbiljan iznos koji može da ugrozi poslovanje banaka, odnosno profitabilnost bankarskog sektora. Ako ugrozite profitabilnost, ugrozićete cijeli sektor, ne samo u Republici Srpskoj, već i u Federaciji Bosne i Hercegovine, rekao je, između ostalog, direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput.
Šuput je danas učestvovao na okruglom stolu koji je organizovala Područna privredna komora Banja Luka o temi kako sankcije OFAC-a utiču na poslovnu zajednicu.
Među učesnicima na okruglom stolu bili su predstavnici Ministarstva finansija Republike Srpske, Agencije za bankarstvo RS, Investciono-razvojne banke RS, komercijalnih banaka, javnih preduzeća, kompanija koje su na OFAC listi i drugih pravnih subjekata.
Osnovni problem za sankcionisane kompanije je gašenje računa koje vrše komercijalne banke, što dovodi u pitanje njihovo daljnje poslovanje, a što se dalje reflektuje na sve s kojima sarađuju.
Istaknuta je potreba da se nađe sistemsko rješenje, da se uključe institucije, da se izmijene zakoni i podzakonski akti, kako poslovni subjekti ne bi dolazili u sličnu situaciju da im banke gase račune i onemogućavaju poslovanje zbog propisa stranih država.
Direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput rekao je da je bilansna aktiva bankarskog sektora 11 milijardi maraka, da u RS posluje osam banaka s više od 2.500 zaposlenih.
"Bankarski sektor je ugrožen. Insistirali smo da banke upravljaju svojim rizicima, što je propisano zakonom. Postoje različiti rizici, kreditni, operativni, reputacioni... Banke su trenutno značajno izložene prema svim sankcionisanim licima, to je ozbiljan iznos koji neću da govorim, a koji može da ugrozi poslovanje banaka, odnosno profitabilnost bankarskog sektora", istakao je Šuput.
Ako se ugrozi profitabilnost, on kaže da se ugrožava cijeli sektor.
"Banke ne smiju da ugroze svoje poslovanje, ako ne poštuju pravila koja su potpisale s partnerima koji obavljaju platni promet, prije svega ino-platni promet, postoji mogućnost da se ti računi ugase. Ako se ugase, banka neće moći da radi, ta banka se gasi, mrtva je. Ako se sruši finansijski sektor, on se ne ruši samo u RS, on se ruši u cijeloj BiH, to je preko 35 milijardi KM", rekao je Šuput.
Okrugli sto u Područnoj privrednoj komori Banja Luka (Bloomberg Adria)
U Agenciji intenzivno rade da vide koliko su radnici u svim kompanijama kreditno izloženi, ne samo u bankama, već i u IRB-u, da vide šta mogu da urade da relaksiraju te obaveze, po sistemu kako je to urađeno tokom COVID perioda.
Još je istakao da su postojale drugačije prakse banaka u regiji po pitanju liste OFAC-a, ali da su sada i u Srbiji i u Hrvatskoj počele da zatvaraju račune subjektima koji rade tamo.
"Pritisak na finansijski sektor bi morao da se smanji, dovedene su u pitanje sve banke, ne samo u RS, već i u FBiH, ovo je jedinstven ekonomski prostor, postoji bojazan za prenos potencijalne krize u FBiH", istakao je Šuput.
Zlatko Popović iz Investiciono-razvojne banke je rekao da je i ta institucija izložena prema dvije sankcionisane kompanije i da pokušavaju naći adekvatno rješenje.
Helena Pantić Paul iz Banke poštanske štedionice je objasnila da banci nije u cilju da gubi klijente. "Primorani smo da raskidamo ugovore jer, ako korespondentne banke ne prihvataju transakcije, dovodimo se u rizik da gubimo poslovanje. Izlažemo se riziku i moramo da se zaštitimo. Banka koja ostane bez SWIFT-a, nestaje", istakla je ona. Dodala je da do sada nisu radili devizni promet za klijente s OFAC liste, a da su radili unutrašnji platni promet, ali da su s novom situacijom morali da izmijene akta i da postupe drugačije.
Radnici Infinityja idu u osnivanje nove kompanije
Bojan Vujić, predsjednik Uprave Infinity International Group, poručio je da su imali u planu investicije u novi objekat i širenje na druga tržišta, a da je sankcijama sve to onemogućeno. "Pokušavamo da spasimo šta se spasiti može, da radnici nastave raditi. Sankcije imaju posljedice na sve, na naše saradnje, kooperante i ne tiču se samo nas, pogađaju i mnoge druge privrednike", rekao je Vujić.
Vujić je rekao da pokušavaju da izmire obaveze dok računi još nisu blokirani, dok imaju kolaterala. Dodao je da imaju obaveze od oko 15 miliona KM. "Treba nam sistemsko rješenje, ne samo nama, sutra nekom drugom, kako da prevaziđemo ovo. Nama je realno jedini problem račun, izgubim klijente, nađem nove, prodaću ono što realno mogu, ali džaba mi ugovor s Boingom, ako nemam računa, tu nam treba rješenje, danas nama, sutra nekom drugom", poručio je Vujić.
Vladimir Perišić, direktor kompanije Prointer ITSS, istakao je da su mnogo uložili u edukacije radnika te da je jedina opcija da pokušaju sačuvati ljude i održati poslovanje. "Osnivamo novu kompaniju da održimo biznis, biće izazova da zadržimo reference, da učestvujemo u projektima", poručio je Perišić.
Srđan Kevac, direktor Alternativne televizije (ATV), kazao je da su na listi OFAC-a od 2022. godine, ali da se tek ove godine pokrenulo pitanje zatvaranja računa, jer su banke pritisnute prijetnjama da će se i same naći na listi. Zatražio je da se svi uključe, a posebno apelovao na institucije, i da se nađe rješenje jer nastaje ogromna šteta gašenjem kompanija. "Koliko je zakonito provoditi sankcije stranih država", upitao je Kevac.
Advokat Infinity grupacije Dejana Đurić pojasnila je da propisi ne daju zaštitu pravnim licima po pitanju gašenja računa u bankama. "Po zakonu banke daju rok od 15 dana i gase račune, imamo situacije da i kada nije ugašen račun, ne žele da izvrše transakcije". Ona je istakla i da zakon propisuje da pravno lice mora da posluje preko računa, a da se onda bankama ostavlja na volju da odluče da li će neko imati račun. "Nikakav zakon ne štiti pravna lica od raskida ugovora i zatvaranja računa, treba da dođe do izmjene propisa, da zaštitimo pravne subjekte koji učestvuju u unutrašnjem platnom prometu, da se propišu realni uslovi za zatvaranje računa, a ne da nas ograničavaju sankcije drugih država, jer je ovo unutrašnji platni promet", kazala je ona.
Okrugli sto u Područnoj privrednoj komori Banja Luka (Bloomberg Adria)
Promet IKT sektora u prošloj godini iznosio 1,3 milijarde KM
Slobodan Dragičević iz Privredne komore rekao je da je promet IKT sektora u prošloj godini iznosio 1,3 milijarde KM, da su izuzetno profitabilno poslovali i prešli pet odsto ukupnog prometa u RS. "Ovaj sektor investira, povećava plate radnika, sve to podstiče i druge sektore. Takođe rade na digitalizaciji javne uprave i došli smo u situaciju da se to sve može zaustaviti, prekidi mogu da izazovu niz problema. Rješenja moraju biti jasna i kratka i dati mogućnost da očuvamo biznise", poručio je Dragičević.
Jedan od zaključaka koji bi mogao proizaći s okruglog stola je da se ide u izmjene zakona kako se ubuduće ne bi dešavali slični slučajevi onemogućavanja poslovanja privrednim društvima. Iz komore su poručili da trenutna situacija dovodi u pitanje i nastavak stranih investicija u zemlji koja ne može da osigura stabilnost poslovanja.
Aleksandar Ljuboja, generalni sekretar Područne privredne komore Banja Luka, rekao je da članice komore zanimaju posljedice uvođenja sankcija OFAC-a određenim firmama, jer je riječ o sistemu spojenih posuda.
"Neki poslovi su započeti, neki ne mogu da naplate potraživanja i postavljeno je pitanje uticaja na ukupan ekonomski ambijent. Pozvali smo relevantne institucije i kompanije da se sagleda situacija iz svih uglova i da se dođe do zaključaka koja bi bila osnova za prevazilaženje postojeće situacije i kako bi se našao model da se omogući neometan rad i razvoj", istakao je Ljuboja.
