.webp){kind=icon}
Finansijska budućnost Bosne i Hercegovine zavisi od modernizacije i konkurentnosti našeg tržišta. Ono što bi ojačalo finansijski sektor su svakako digitalizacija, investiranje i uvođenje ESG standarda. Upravo o tome su na Bloomberg Adria konferenciji u Sarajevu govorili vrhunski stručnjaci, direktori najvažnijih finansijskih institucija u BiH te direktori finansijskih državnih agencija.
Efikasniji zakonski okvir jedini može voditi ka digitalnoj transformaciji
U fokusu priče o digitalnoj transformaciji tržišta mora biti efikasniji pravni okvir i donošenje rješenja prilagođenih savremenom bankarskom tržištu i finansijskom okruženju uopće. Banke se trude digitalizirati svoj rad i ponudu, mnoge su u tome daleko otišle, ali u okviru onoga što im zakonodavstvo BiH dozvoljava.
Bloomberg Adria
Predsjednik Uprave ASA Banke Samir Mustafić potcrtava da su banke uradile mnogo, ali da bez zakona ne mogu napraviti veću transformaciju.
"Za kompletnu digitalizaciju nam treba pravni okvir, kod nas svaki dokument treba pečat, zato se bankarske usluge ne mogu digitalizirati bez pravnog okvira, mi smo daleko od toga... Također, treba posmatrati i rizike i biti svjestan da digitalizacija ne donosi samo prednosti", rekao je panelista Mustafić o temi "Digitalna transformacija finansijskih institucija" u okviru Bloombergove konferencije o budućnosti finansijskog tržišta.
Jedan od panelista bio je i savjetnik za digitalizaciju Aleksandar Mastilović, podsjetio je da su banke prije 10 godina imale pristup IDDEEA registru, što je olakšavalo dostavljanje ličnih dokumenata u elektronskoj formi, ali je Agencija za zaštitu ličnih podataka to zabranila. Zakon o zaštiti ličnih podataka se krši samo u slučaju digitalnog pristupa, stoga klijenti i dalje moraju dostavljati dokumente poput CIPS-a, rodnog lista, tri posljednje platne liste, ali na tradicionalan način.
"Banke bi voljele znati sve o nama kako bi znale jesmo li dobar klijent, ali je i Agencija reagovala na korištenje podataka IDDEEA-e samo da bi pokazala da nešto radi, jer mi svejedno te podatke moramo dostaviti, samo fizički. Zar ne bi bilo bolje da sve bude digitalizirano i da postoji digitalni otisak o tome šta je rađeno s mojim podacima i koji službenik im je pristupio?", kazao je Mastilović.
Samir Mustafić, Amir Salkanović i Mirko Antić
Član Uprave ATOS Bank Mirko Antić na primjeru digitalnog potpisa ukazuje na to kako se država može više uključiti u digitalnu transformaciju bankarskog sektora.
"Zakon o digitalnom potpisu postoji od 2006. godine, bila je priča da se napravi iskorak, ali ja ne vidim ozbiljnu upotrebu toga. Priča nije dovedena do kraja ni kada je riječ o digitalnom registru, kada bi poreska uprava otvorila svoj registar, ne bi bilo potrebno dostavljati bilo kakve dodatne finansijske podatke i dokumente bankama pri traženju usluga, npr. klijenti ne bi morali donositi tri platne liste u banku", rekao je on.
Salkanović pak predlaže ideju kakva postoji u Srbiji i podržava pritisak na donosioce odluke da poboljšaju zakonodavstvo u tom segmentu.
"Država kroz elektronski sistem dostavlja podatke bankama po vašem zahtjevu. Ona vam spakuje podatke u zavisnosti od toga za šta su vam dokumenti potrebni i pošalju ih banci. Potrebna vam je samo lična karta", kazao je on
Predsjednik Uprave ProCredit Amir Salkanović saglasan je s tim da je potrebna veća legislativna podrška digitalizacijskoj transformaciji i također vidi problem nemasovnosti digitalnog potpisa.
"Ne možemo napraviti značajan iskorak na tržištu dok digitalni potpis ne postane jednostavniji i masovniji. Sva digitalna rješenja moraju biti jednostavna, kako bi ih klijenti primijenili umjesto konvencionalnih rješenja", kazao je on objasnivši da zahtjevi za podacima online trebaju biti na bazi što manje klikova.
Eldar Dudo i Aleksandar Mastilović
Direktor Uniqa osiguranja Eldar Dudo poručio je kako je ovaj sektor odavno krenuo u digitalnu transformaciju, ali da čekanje na elektronski potpis 18 godina govori o tome koliko su dobili pomoći od države.
"Prije sedam-osam godina osiguravajuće kuće su započele procese digitalizacije poput provjere stanja polise ili online prijavljivanja štete, ali danas imamo jedan full service online. Većina osiguravajućih kuća danas izdvaja finansijska sredstva za online platforme", rekao je on.
Iz bankarskog sektora ističu da također rade na unapređenju digitalnog okvira rada, a Salkanović iz ProCredita te Antić iz Atosa naglašavaju da je njihov cilj da budu dostupni i tamo gdje nemaju poslovnice i nisu fizički prisutni.
"Mi radimo na tome da online plaćanje postane jedini i primarni kanal plaćanja, a da poslovnice postanu što više samouslužne, kako bi se radnici fokusirali na suštinu potrebnu klijentu", rekao je Salkanović.
"Voljeli bismo se staviti i tamo gdje nismo fizički prisutni, da svaki kontakt s bankom može biti digitalan. Zašto ne bismo poslovali tamo gdje nemamo poslovnicu. Dolazi i neka nova generacija koja uopće neće da dolazi u banku. Mi se fokusiramo na to da sve bude digitalno, ali sigurno", naveo je Antić.
Na kraju, temu panela zaključujemo s predsjednikom Uprave ASA Banke Samirom Mustafićem, koji naglašava da novi trendovi u ekonomiji i brzina života ne dozvoljavaju gubljenje vremena na stvari koje se mogu elektronski riješiti ili digitalno povezati. U tome imamo ekonomske i digitalne barijere, no put digitalizacije je za nas, kao i za ostatak svijeta – neminovan.
Analiza Andreja Kneza o kamatnim stopama u Evropi i regionu
Bloombergov glavni analitičar za Adria region Andrej Knez predstavio je analizu kreditnog tržišta ukazujući na to šta je utjecalo na trenutne procese te pretpostavlja buduća kretanja po pitanju kamatnih stopa.
"Rast kreditnih portfelja je znatno usporio u Adria regiji, a kod velikih evropskih zemalja vidimo i smanjenje stanja kredita. Razlog leži u poskupljenju kredita, ali treba naglasiti da su kamatne stope na kredite u regiji rasle znatno manje nego u ostatku Evrope. Osim slabljenja potražnje za kreditima, tome je kumovala i strukturno snažna likvidnost regionalnih bankovnih sistema", kazao je on.
Sve to u velikoj mjeri diktira kamatna stopa koju određuje ECB.
Andrej Knez
"U ovoj godini čeka nas početak smanjenja stopa centralnih banaka, koje bi šestomjesečni Euribor mogle spustiti prema tri posto do kraja 2024. godine. ECB cilja izbjeći značajno kvarenje kvaliteta kreditnog portfelja, a pogotovo problema koji bi mogli nastati kod banaka u velikim evropskim državama zbog njihove izloženosti u komercijalne nekretnine i to u vrijeme skupljeg finasiranja", zaključio je Knez.
Budućnost investiranja
Finansijske institucije su itekako likvidne, no nedostaje pravih projekata u koje bi se prelio nagomilani kapital. Kako doći do povećanja investicija i donijeti novo tržišno okruženje, bila je tema drugog panela Bloombergove konferencije o budućnosti finansijskog sistema. CEA direktor Raiffeisen Investa Ademir Osmanović za početak objašnjava gdje je BiH pozicionirana u kontekstu regiona.
"Pogledom na Hrvatsku i Sloveniju možda možemo vidjeti neku našu perspektivu u godinama ispred nas. Trideset posto finansijskog sistema Hrvatske čine nebankarske finansijske institucije, kod nas je to 88 posto. U tih 30 posto, 65 posto čine investicijski fondovi, dominantno penzioni. Komšije Hrvati se ne mogu pretjerano pohvaliti investicionim fondovima, ali treba biti pošten i reći da jesu ispred nas u tom dijelu. Ne možemo reći da posebno zaostajemo za Srbijom, možda smo malo bolji od Crne Gore", kazao je Osmanović.
Ognjen Mihajlović, Ademir Osmanović, Adnan Zukić I Željko Šain
On pritom ističe da bez jakog bankarskog sektora nije moguće praviti jakima ostale finansijske institucije. Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović saglasan je s tim da bi se do povećanja investicija moglo doći uz pomoć banaka.
"Za povećanje investicija u oba entiteta i pokretanje tržišta kapitala potrebno je da se bankarski sektor više uključi kroz savjetodavne i slične usluge. Mi imamo dvije kategorije potencijalnih investitora, to su građani BiH i drugi koji su spremni investirati novac, a taj novac je u banci… Naš narod je tradicionalno okrenut bankama, ukoliko bi se bankarski sektor više uključio, bilo bi više investiranja jer građani vjeruju u njihove proizvode", kazao je Mihajlović.
CEO Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda Gordana Drobnjak saglasna je da smo izrazito bankocentričan finansijski sistem.
"Ja dolazim iz penzionog fonda, koji dobro posluju u Hrvatskoj. U RS-u je to relativno rašireno, u FBiH ne, ali dugoročno bez podrške banaka, njihove infrastrukture, njihovog prepoznavanja, nije moguće održavati taj neki volumen investitora ni u penzijskim fondovima", kazala je.
Međutim, imaju problem jer ne mogu poslovati u oba entiteta. Predsjednik Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH Adnan Zukić ističe da je problem u zastarjelosti zakona, ali da nije bilo inicijative ni na tržištu.
"Nažalost, živimo u državi koja je organizirana na način kako jeste. Dvije komisije koje reguliraju tržište kapitala su određeni problem koji se nadam da ćemo prevazići u narednom periodu. Što se tiče zakonske regulative u Federaciji BiH, investicioni fondovi funkcionišu na zakonima iz 2008. Desile su se određene izmjene i dopune 2017. godine i one su tada odgovarale tržišnim uslovima, priznat ćemo da je prošlo puno vremena i da se ništa u tom dijelu nije dešavalo. S druge strane, imamo jedan paradoks da se ni na tržištu kapitala nije dešavalo ništa što bi pokrenulo inicijative", kazao je.
Profesor s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Željko Šain govorio je o potrebi za većom finansijskom pismenošću u društvu.
"Mi u BiH nemamo razumijevanja za to šta znači savremena država i šta ona treba da radi, te šta u toj državi znače znanje i finansijska pismenost... Za razumne ljude Dejton nije prepreka da ovo bude jedinstven ekonomski prostor", poručio je on.
Teške odluke govore o hrabrosti i efikasnosti
Direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić i direktor Agencije za bankarstvo RS-a Srđan Šuput donijeli su pogled iznutra na rad i djelovanje ovih regulatora u BiH. Ističu da su skoro potpuno usklađeni i da subjekti bankarskog tržišta ne osjete razliku u poslovanju.
"Mi smo 99,9 posto usklađeni, zakoni koji se donose u entitetima su 99,9 posto usaglašeni, podzakonski akti su usaglašeni 99,9 posto i subjekti koji rade ne poznaju razlike u dva entiteta. Banke koje posluju u BiH ne vide razliku u dvije agencije. Naravno da će banke kriviti regulatore, ali mi ne donosimo odluke sami, uvijek se konsultujemo i gledamo kakve su posljedice", kazao je Šuput.
Bloomberg Adria
Mahmuzić poručuje još i da nije posao agencija da ikome olakšavaju i da budu omiljene, nego da donose odluke kakve smatraju dugoročno ispravnim. Takav primjer je, kaže, odluka o kamatnim stopama, koja je u tom trenutku bila hrabra – na kraju će se ispostaviti uspješna.
"Najlakše je donositi odluke kakve donose svi jer onda nećete pogriješiti, jer svi rade isto, ali mi smo donijeli kapitalnu odluku u pogledu umjetne inteligencije, inflacije, očuvali smo finansiranje, spriječili povećanje loših kredita. Bila je to odluka suprotna svim drugim u svijetu, ali smo bili hrabri", kazao je.
Šuput se nadovezao kako su u tom trenutku pretrpjeli kritike zbog odluke suprotne onoj kakvu su donosili u Evropi i svijetu, ali da je na kraju odluka imala efekta.
"Trideset dana nakon odluke je bio MMF i ozbiljno nas kritikovao, ali kad smo nakon tri mjeseca pokazali efekte, više to nisu spominjali. Ušli smo u domen koji nam nije dat na upravljanje, ali smo mi u tome vidjeli rizike koje treba popraviti", rekao je Šuput.
Mahmuzić na kraju razgovora poručuje da je najveći izazov agencija u radu – napraviti odluke koje su provodive u BiH, a da se kreću ka EU standardima.
"Ono što je trend u svijetu i cilj jeste da razmjena finansijskih dobara bude u rangu s razmjenom informacija", poručio je.
Održivo finansiranje i ESG praksa imaju veliki potencijal u BiH
CEO Advantis brokera Branko Kecman je priču o ESG standardima u bh. privredi uveo kroz konstataciju da su održive investicije kod nas dominantno usmjerene u solarne elektrane, a da je potencijala mnogo u svim segmentima.
"Još uvijek nema ulaganja u neke druge tehnologije proizvodnje električne energije. Ono što je dosta neprepoznato u okviru ESG je ta S komponenta ulaganja, gdje postoji puno potencijala. Stotine hiljada domova će trebati novu izolaciju, kompanije će trebati drugačije tehnologije, znači dolazimo do ogromnog potencijala da dignemo privredu u potpunosti", naveo je.
Predsjednica Uprave Vienna osiguranje Sabina Mujanović, govoreći u globalnom kontekstu, kaže da su potencijali u velikoj mjeri limitirani okolnostima te da postoji bojazan od neravnomjernog pristupa ESG standardima.
"Imamo limitirane potencijale, ovih dana se i razvijenije zemlje suočavaju s izazovima, zbog čega se vraćaju na fosilnu energiju", kazala je ona.
Predsjednik Uprave Sparkasse Amir Softić saglasan je s Kecmanom kada kaže da BiH nije ni blizu iskoristila potencijale koje ima.
"Podaci ukazuju na to da finansijski sektor za sve projekte koje finansira omogućava 700 puta više utjecaja na zagađenje zemlje u prosjeku, u odnosu na proizvodnju koju mi radimo u svakodnevnom poslovanju, što znači da ima mjesta za progres, zato je ogromna važnost naše transformacije", poručuje.
On daje i nekoliko primjera iz Sparkasse banke, za koje kaže da su unikatni i da je sretan što imaju takve projekte.
Amir Softic i Sabina Mujanovic
"Jedna smo od rijetkih banaka koje su uspostavile koncept podrške startupima, banke inače bježe od toga, to je vrlo rizičan posao za njih. Osigurali smo sve od mentorisanja, procjene do realizacije ideje, a cilj je otvaranje novih radnih mjesta u konačnici. Nedavno smo uspostavili nagradu za najbolji rad u oblasti bankarstva, ne biste vjerovali koliko dobrih istraživačkih radova od mladih ljudi, čiji rezultati su itekako prilagodljivi i mogu se inkorporirati u ekonomiju ove zemlje", kazao je Softić ističući i važnost socijalnog bankarstva, koje pokreću u Sparkasse banci.
BiH ima problem s premalo zaposlenih u poljoprivredi, dok turizam, kojem se predviđa lijepa ekonomska budućnost u svijetu, još uvijek u BiH nije zasjao u punom sjaju. Zbog toga, kako Softić ističe, Sparkasse podržava upravo te grane ekonomije, koje se ujedno najviše i oslanjaju na održivost.
CEO MFK EKI Esad Uzunić je govorio o tome na koji način mikrokreditne organizacije implementiraju ESG standarde, ističući njihovu ulogu u kreditiranju onih koji nisu kreditno sposobni u bankama. Takvim aktivnostima, kaže, doprinose povećanju zaposlenja i finansijskoj inkluziji.
"Mi smo upravo u fazi usvajanja strateškog plana poslovanja za naredni period i odlučili smo prvo da provedemo projekt implementacije ESG standarda zato da bismo svoje strateške ciljeve naslonili i uskladili s ESG standardima", rekao je Uzunić.
Članica Uprave UniCredit banke Željka Zubčević objasnila je na koji način prate implementaciju ESG standarda kroz svoje projekte.
"Kod E - ekološke komponente pratimo volumen kreditiranja zelenih investicija, investicijske proizvode povezane sa zelenim investicijama, kao i održive obveznice. Kod komponente S pratimo nivo socijalnog kreditiranja i posebnu pažnju pridajemo razvoju svijesti i edukaciji naših klijenata o finansijskim pojmovima. Kod G komponente pratimo i već odavno imamo uspostavljeno praćenje broja žena u upravljačkim tijelima kompanija. Također pratimo i uspostavu inkluzije i različitosti u poslovanju preduzeća, kao i jednakost naknada za sve naše zaposlene bez obzira na spol", pojasnila je.
Tema uvođenja ESG standarda važna je za BiH i kako se budemo približavali EU, oni će zauzimati sve veći značaj u svim privrednim sektorima. Kod implementacije ESG standarda još uvijek smo u početnoj fazi, što bi moglo dovesti do ozbiljnih strukturalnih problema u ekonomiji. Međutim, panelisti Bloomberg Adria konferencije u Sarajevu pokazali su da postoji značajan trud na tom polju.
Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
