.webp){kind=icon}
Budućnost farmaceutske industrije u BiH jedno je od najvažnijih pitanja s obzirom na pozitivne trendove i mogućnosti koje bh. kompanije pružaju u ovom sektoru. Zbog toga smo ispitali kako možemo poboljšati farmaceutsku industriju, unaprijediti domaće tržište i napraviti kvalitetan balans u odnosu na strane farmaceutske kompanije i strane lijekove koji su dostupni u BiH. Cilj nam je zajedno s predstavnicima vlasti i farmaceutskih kompanija napraviti kvalitetnije tržište lijekova.
Kroz dva održana panela konferencije "Budućnost farmaceutske i zdravstvene industrije" u organizaciji Bloomberg Adrije saznali smo s kojim se problemima suočavamo kada je riječ o cijenama lijekova te da BiH ima velike poteškoće s ujednačavanjem liste lijekova na cijeloj teritoriji. Ono na šta je posebno upozoreno je i predstojeća nestašica lijekova koja će pogoditi svijet, a što BiH može minimizirati saradnjom s domaćim kompanijama.
Panelisti o temi cijene lijekova bili su Aziz Šukalo iz Bosnalijeka, Benjamin Šahović iz FarmaVite i Saša Urošević iz Hemofarma. Oni su istaknuli nekoliko najvažnijih teza, a to je da farmaceutska industrija ima potrebu za podizanjem cijena najjeftinijih lijekova, u suprotnom bi moglo doći do probijanja stranih proizvođača na tržište s mnogo višim cijenama. Također, poručuju da se stiče utisak kako su cijene lijekova u BiH više nego u regionu zbog toga što imamo najvišu stopu PDV-a na lijekove od svih zemalja u regionu i šire. Naglašena je važnost podizanja kapaciteta u oblasti proizvodnje i razvoja novih lijekova kako ne bi došlo do nestašice, te važnost otvaranja mogućnosti domaćim proizvođačima da povećaju udio lijekova na tržištu.
"Mi, domaći proizvođači, spremni smo podmiriti 50 posto lijekova za tržište BiH. Sada držimo 19,6 posto, ostalo su sve uvozni lijekovi. Slovenija ima 80 posto domaćih lijekova, Hrvatska 50-60 posto, Srbija 50 posto, mi smo daleko ispod, a tvrdim i uime kolega da smo spremni podići to na 50 posto", kazao je Aziz Šukalo iz Bosnalijeka.
promo / Bloomberg Adria
Ova kompanija inače, prema analizi Bloombergovog analitičara Mattea Mošnje, ima najsnažniji rast prihoda u 2022. godini kada je riječ o farmaceutskim kompanijama u regionu. Ističe da je razlog njihovog snažnog rasta obiman izvoz na tržište CIS regiona, gdje je došlo do naglog povećanja tečaja rublje u prethodnoj godini.
promo / Bloomberg Adria
Ono što, pored Šukala, ističe i Benjamin Šahović iz Farmavite, jeste potreba za povećanjem cijene određenih domaćih lijekova čija proizvodnja je neisplativa.
"Mi smo tržište niskih cijena, generički lijek je u prosjeku 4 KM. Ne kažemo da lijekovi trebaju biti skuplji, ali cijene određenih proizvoda u masovnoj terapijskoj primjeni, cijene koje su po marku i po i slično, to više niko neće da proizvodi. Mi ako povučemo proizvodnju tih lijekova, doći će neko izvana i bit će mnogo skuplji, zato moramo uskladiti te maksimalne cijene lijekova", kazao je Šahović.
Šukalo naglašava da ne žele prestati proizvoditi lijekove koji im se ne isplate s obzirom na to da su im etika i pacijent na prvom mjestu.
"Imamo četiri lijeka koji nam godinama proizvode minus, što ih više proizvedemo, to više gubimo, međutim ja sam i ljekar pa je etički dio kod mene često jači od biznisa. Ja sam na jednom sastanku s bivšim federalnim ministrom Mandićem pokušao objasniti da neke lijekove proizvodimo samo radi pacijenata. Kada bismo mi prestali to raditi, došli bi strani lijekovi koji su mnogo skuplji. Jednostavnim pravilnikom se to može regulisati da se razdvoje veleprodajne cijene", kazao je on.
Veliki problem s cijenom lijekova je i visoka stopa PDV-a u BiH. U većini zemalja Evrope i svijeta postoji diferencirana stopa PDV-a, odnosno taj procenat se razlikuje u odnosu na to da li je riječ o osnovnim ili "luksuznim" namirnicama. Takav sistem u BiH još nije uspostavljen, vjerovatno zbog činjenice da je jedinstvena stopa PDV-a lakša za obračunavanje.
"Mi smo došli do nekog modela koji je iscrpljen svugdje. Enormni efekti bi se postigli kada bismo imali diferenciranu stopu PDV-a, u mnogim državama je to 0 ili pet posto, a kod nas je 17 posto", kazao je Šahović.
promo / Bloomberg Adria
Govoreći o PDV-u, Šukalo naglašava da su lijekovi u BiH skuplji u odnosu na region upravo zbog visoke stope PDV-a, ali da to za same proizvođače nije tako, odnosno da prodaju najjeftinije lijekove u regionu iako su za građane najskuplji.
Značajan dio panela je posvećen i razvoju farmaceutske industrije tokom pandemije, što je posebno izraženo u svijetu zbog trke za osmišljavanjem vakcine protiv koronavirusa, međutim razvoj se dogodio i na domaćem tržištu. Saša Urošević iz Hemofarma je kazao kako su i domaće kompanije bile primorane na pozitivne promjene, ali da one nemaju dovoljno povoljne uslove za proizvodnju novih lijekova.
"Vidjeli ste, nakon što je počela pandemija i kada je sve stalo, da je prvo na redu bilo pronalaženje lijeka, odnosno vakcine. Nastala je trka i to je dovelo do inovacija u smislu proizvodnje vakcina. Novo je bilo i to što su se počeli koristiti značajni informacioni sistemi. Koliko će to biti razvijeno kod nas zavisi koliko budemo spremni da prihvatimo inovacije. U to vrijeme smo imali destrukcije u lancu snabdijevanja, niste bili u mogućnosti da sve proizvedete kao i obično, zato smo ulagali u podizanje kapaciteta tableta. Robotizovali smo i automatizovali neke procese, sklonili ljude iz težih uslova. Najveći izazov je bio kako u tom trenutku sačuvati kontinuirani proces proizvodnje s obzirom na izolacije i ograničavanje socijalnih kontakata, mi smo to uspjeli striktnim pravilima mjera prevencije u pandemiji", kazao je Urošević.
Kako je izgledao razvoj tokom pandemije u Bosnalijeku objasnio je Šukalo, koji ističe i veliku ulogu domaće farmaceutske industrije u periodu koronavirusa.
"Pandemija ne samo da je izazvala probleme u zdravstvenom sistemu nego u čitavom društvu. Izazvani su i pozitivni i negativni trendovi. Imali smo zatvaranje na nacionalnoj osnovi, što nam je velika škola. Moramo znati da svi veliki problemi doprinose tome da iskoristimo iskustva koja smo stekli i da uvidimo kako se moramo osloniti na sebe. S pandemijom idu i popratne bolesti pa se moraju osigurati uobičajeni lijekovi, nije prepoznato koliko su domaće kompanije bile zaslužne da to funkcioniše. Mi imamo i taj razvojni sektor, naši lijekovi su 70 posto razvojni, a 30 posto su licence. Osnovali smo istraživački centar, oslanjano se na obrazovni sistem kako bismo razvijali nove lijekove", kazao je on.
Urošević potcrtava da je važno podići svijest o značaju domaće farmaceutske industrije te da ne smijemo zanemarivati hemijsku industriju i potrebu za njenim razvojem. Šahović kaže kako prostora za rast definitivno ima, ali da je to pitanje šireg društvenog konsenzusa.
"Ne treba objašnjavati koji su pozitivni efekti domaće industrije, pa i farmaceutske, ali s druge strane moramo biti dovoljno atraktivni da osiguramo adekvatne lijekove. Također nemamo robne rezerve lijekova i medicinskih sredstava, formirana je grupa o izradi prednacrta o robnim rezervama i to se sada čeka, a domaća farmaceutska industrija to može pratiti", kazao je.
Također se dotaknuo i činjenice da lijekovi u Federaciji BiH različito koštaju u zavisnosti od kantona te da nisu u svim kantonima podjednako dostupni.
"U FBiH su pacijenti diskriminisani zbog neujednačenih prava o lijekovima. Od adrese stanovanja vam zavisi dostupnost terapije, a svi isto plaćate doprinose", kazao je.
promo / Bloomberg Adria
Jedinstvena lista lijekova je upravo bila tema drugog panela na kojem su govorili Nataša Grubiša, direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva, Ana Petrović, direktorica Udruženja inovativnih proizvođača lijekova, Emina Budimlić, komercijalna direktorica BiH TAKEDA, i doktor Timur Cerić, šef dnevne onkološke bolnice Klinike za onkologiju KCUS-a.
Ono što je naglašeno jeste da na nivou FBiH postoje uređeni zakonski propisi po pitanju jedinstvene liste lijekova, ali da dolazi do "brutalne razlike" u kantonima koji ne provode federalne propise.
"Nejednakost po kantonima ugrožava pacijentu dostupnost lijekovima i najnovijim terapijama. Postoje problemi s uređenjem države, gdje rigidni sistem ne prepoznaje pacijenta. Pandemija je pokazala šta je inovativni lijek i značaj dostupnosti lijeka pacijentu", kazala je Ana Petrović.
promo / Bloomberg Adria
Komplikovan politički sistem u BiH, osim jedinstvene liste lijekova, komplikuje i rad Agencije za lijekove i medicinska sredstva, čija je direktorica Nataša Grubiša rekla da ih upravo politika najviše onemogućava, odnosno činjenica da je njihov rad naslonjen na Ministarstvo finansija BiH i Ministarstvo civilnih poslova BiH, a da je zdravstvo u velikoj mjeri u nadležnosti nižih nivoa vlasti.
"Dosta zavisimo od politike, Zakon o lijekovima je destruktivan, rigidan, strog i zastario. Mi pratimo direktive Evropske unije, ali moramo imati podršku onih koji odlučuju. Radit ćemo u skladu s našim mogućnostima, ali želimo da bude prepoznata naša uloga", kazala je Grubiša.
promo / Bloomberg Adria
Ona upozorava i da bismo se mogli susrsti s nestašicom lijekova, a na šta su ukazali i govornici prvog panela, kazavši da će taj problem biti izraženiji u svijetu nego u BiH, s obzirom na snagu domaćih farmaceutskih kompanija.
Doktor Timur Cerić je potvrdio tačnost stavova proizvođača lijekova kazavši da je jedan od načina ublažavanja problema nestašice - dogovor s domaćim proizvođačima u kojem smjeru ići i kako strateški graditi farmaceutski sektor. On se također osvrnuo na zakonske probleme u BiH kazavši da legislativa usporava razvoj zdravstvenog sistema.
"Naša legislativa ne može pratiti razvoj sistema i društva. Ono što mi pokušavamo dokazati je šta znači imati inovativne procedure u proizvodnji lijekova prilikom liječenja naših pacijenata. Inovacijama možemo poboljšati rezultate liječenja s obzirom na to da nemamo prevenciju. Mi znamo da je uvođenje medicinskih inovacija u svijetu već sada produžilo život općoj populaciji", kazao je on.
promo / Bloomberg Adria
Govoreći o jedinstvenoj listi lijekova, istaknuto je da posebno inovativni lijekovi nisu dostupni svim građanima jednako. Komercijalna direktorica za BiH kompanije TAKEDA Emina Budimlić poručila je da saradnja domaćih i stranih proizvođača može omogućiti dostupnost i kontinuiranost u opskrbi lijekova, ali da se i kantoni moraju natjerati da poštuju postojeća pravila.
"Država je napravila legislativu da bude jedinstvena, ali ne možemo natjerati kantone da to i sprovode. Građani bi imali mnogo bolje uslove da se to sprovodi", kazala je ona.
promo / Bloomberg Adria
Također upozorava da na opskrbu lijekovima znatno utječe to što je BiH nepovoljno i nesigurno tržište. Budimlić smatra da strani investitori zbog lošeg poslovnog ambijenta ne žele doći u BiH, što znatno utječe na dostupnost lijekova kod nas, a sa čim je saglasna i direktorica Agencije za lijekove.
"Mnogi odustaju od BiH zbog nemogućnosti dolaska na jedinstvene liste i na bh. tržište. Svjedočimo tome da su mnogi lijekovi povučeni na zahtjev proizvođača", kazala je Grubiša.
Na konferenciji o budućnosti tržišta su učestvovali i predstavnici institucija u BiH - sekretarka federalnog ministarstva zdravstva Snježana Bodnaruk i pomoćnik ministra u sektoru za zdravstvo, Odsjek za evropske integracije i međunarodnu saradnju Ministarstva civilnih poslova BiH Davor Peštović.
Bodnaruk je kazala kako u BiH postoje državni propisi u oblasti zdravstva i farmacije, no da je upravljanje zdravstvom u nadležnosti entiteta. Ističe kako su odavno doneseni potrebni entitetski zakoni u FBiH, ali da tu oblast mogu uređivati i kantoni za sebe.
"Farmaceutski sektor je jedna od najuređenijih oblasti u Evropi, a mi se trudimo da taj sektor stalno unapređujemo. S obzirom na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji smo potpisali, mi smo i u obavezi da harmonizujemo propise s EU", kazala je Bodnaruk.
promo / Bloomberg Adria
Međutim, kako bismo bili što uspješniji u farmaceutskoj industriji i zdravstvenom sektoru, ona ističe važnost saradnje javnog i privatnog sektora te jačanje domaćih kompanija. Također je kazala kako vlasti pripremaju izmjene zakona o PDV-u upravo kako bi ta stopa bila manja kada govorimo o lijekovima, a na što su ukazali iz farmaceutskih industrija kao značajnu manjkavost državnog sistema.
"Ja vjerujem da ministarstvo može dati podršku razvoju farmaceutskog sektora. Mi posredno učestvujemo u verifikaciji uvjeta za proizvodnju i promet lijekova, a konačnu dozvolu daje Agencija za lijekove. Potrebno je stalno raditi na popravci zakona u skladu sa stvarima koje se dešavaju na tržištu i to mora biti prepoznato u parlamentu", kazala je ona.
Peštović iz državnog ministarstva civilnih poslova kaže da su njihove nadležnosti ograničene jer je ova oblast u direktnoj nadležnosti entiteta i Brčko distrikta.
"Mi smo proteklih godina bili uključeni, neke aktivnosti su bile nove i za nas, neke su bile manje uspješne, neke više, ali koliko-toliko možemo biti zadovoljni... Uvijek imamo mnogo projekata. Kroz programe EU smo realizovali nekih 6-7 projekata, to smo radili zajedno s entitetskim ministarstvima. Naši projekti su bazirani i na prevenciji. Imali smo projekte koji su se ticali WHO-a, gdje smo pokušali unaprijediti međugraničnu saradnju kada je riječ o zaraznim bolestima. Zatim projekti povećanja dostupnosti vakcina građanima, povećanje pristupa zdravstvenim informacijama i slično", rekao je on.
promo / Bloomberg Adria
Naglašava da prostora za dodatnu saradnju s domaćim kompanijama uvijek ima, ali da je ona i sada na dobrom nivou.
"Ovakvi paneli su uvijek dobro iskustvo da čujemo šta zapinje pa da i mi pokušamo pomoći i naći najbolje rješenje da unaprijedimo to", smatra Peštović.
Bloombergov analitičar korporativnih finansija Matteo Mošnja je također dao svoju ocjenu stanja u farmaceutskoj industriji Adria regiona kazavši da je 2022. godina obilježena snažnom inflacijom, ali da je inflacija kod farmaceutskih proizvoda bila znatno niža od opće. Razlog za to vidi u unaprijed regulisanim cijenama lijekova na recept.
On ističe da su se farmaceutske kompanije suočile s jednim značajnim izazovom, a to je da su u proteklom periodu snažno rasle plate u tom sektoru što oni nisu bili u mogućnosti prenijeti i na prodaju.
promo / Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
promo / Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
promo / Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
promo / Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
promo / Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
promo / Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
promo / Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
promo / Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
promo / Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
promo / Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
promo / Bloomberg Adria
Pogledaj galeriju
