Zahtjev Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da dođe do povećanja kamatnih stopa u Bosni i Hercegovini (BiH) otvorio je ponovo pitanje kako bi se to odrazilo na privredu i stanovništvo, kakav je stav regulatora i šta banke planiraju.
Direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH (FBiH) Jasmin Mahmuzić za Bloomberg Adriju kaže da u toj agenciji smatraju da i dalje nema razloga za dizanje kamatnih stopa.
"Kratkoročno bi znatno skočila profitabilnost banaka, a kasnije bi to bilo vrlo loše za banke, privredu i građane. Inflacija nije generisana u BiH i ne može se obuzdati tako jednostranim i ograničenim mjerama", ističe Mahmuzić.
Iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske (ABRS), povodom stava MMF-a da bi regulatori trebalo da ukinu mjere koje su donijeli, kažu da je to "isključivo mišljenje MMF-a".
Dodaju da je donesena Odluka o ograničenju rasta kamatnih stopa dala efekte i da se pokazala kao pravovremena, jer se teret rasta kamatnih stopa iz Evrope i SAD-a nije prelio na građane i privredu u BiH.
"Agencija za bankarstvo Republike Srpske ne može, ali i ne želi da se bavi preporukama MMF-a, jer cilj regulatora je da sačuva bankarski i finansijski sistem stabilnim, likvidnim i dobro kapitalizovanim, što je prema svim preliminarnim podacima na dan 31. mart 2023. godine i uradila", naveli su u pisanom odgovoru za Bloomberg Adriju.
Luburić: Banke u BiH nikada nisu bile likvidnije
Predsjednik Uprave MF banke Bojan Luburić za Bloomberg Adriju kaže da bankarski sektor prati i osjeti efekte i posljedice dešavanja u vezi s energetskom krizom, inflacijom i rastom kamata.
Bojan Luburić (MF banka)
"Ono što je dobro za bankarski sektor u BiH je što je i u vrijeme pandemije virusa korona, kao i u ovoj krizi, ostao likvidan i dobro kapitalizovan. Banke u BiH nikada nisu bile likvidnije i bolje kapitalizovane i daleko su otpornije na bilo kakve krize nego što je to bilo prije deset godina", poručuje on.
Međutim, dodaje, ono što nije dobro je trenutna inflacija koja utiče na sve, pa su i troškovi banaka veći.
"Imamo i rast kamatnih stopa, polako se rast Euribora prelijeva u BiH, sreća je u tome što se banke u BiH primarno više od 90 odsto finansiraju iz lokalnih depozita kod kojih je fiksna kamatna stopa, pa udar nje toliko dramatičan", navodi Luburić.
Rast kamata u drugoj polovini godine
Luburić smatra da će u drugoj polovini ove godine početi rasti i pasivne kamatne stope, a onda će se to reflektovati na dodatni rast kamatnih stopa na kredite.
"Već se desio jedan talas povećanja, mislim da će biti još jedan u nekom manjem omjeru do kraja ove godine i onda bi trebalo da se smiri situacija. Očekujemo stabilizaciju, smanjenje inflacije, da ne bude dvocifrena. Vjerovatno u drugoj polovini godine ni Fed, a ni ECB, neće povećavati kamatne stope, a onda krajem 2023. ili početkom 2024. očekujemo smirivanje, a možda i smanjenje varijabilnih kamatnih stopa", kaže Luburić.
MF banka je bila jedna od rijetkih banaka koje su početkom godine donijele odluku o smanjenju kamatnih stopa za svoje klijente.
Više: Banka u BiH, uprkos rastu Euribora, smanjuje kamate za klijente
Luburić kaže da su bili svjesni da bi povećanje kamata bilo značajno za klijente i da bi ih moglo ugroziti prilikom otplate obaveza, te da su postupili odgovorno i najveći dio rasta Euribora prebacili na teret banke.
"Rast Euribora smo neutralisali za sve naše klijente koji su imali promjenjive kamate na kraju 2022, mi smo se u prvoj fazi odrekli oko 2,5 miliona KM. U drugom dijelu godine planiramo smanjenje fiksnih kamatnih marži", poručio je Luburić.
III DDays konferencija
Poslovanje finansijskog sektora i sektora nekretnina u uslovima "polikrize" - samo je neizvjesnost izvjesna, naziv je III DDays konferencije koja se 30. maja 2023. godine održava u Banjaluci. Regulatori i bankari raspravljaće o izmjenama regulatornog okvira, problemima u implementaciji, inflaciji i kretanju kamata, povlačenju depozita u uslovima male pasivne kamatne stope, digitalizaciji bankarskog sektora, finansijskoj edukaciji građana …
Regulatorne mjere dale rezultate
Što se tiče regulatornih mjera koje su dvije agencije za bankarstvo donijele, Luburić kaže da mjere nisu išle u korist banaka, ali smatra da su agencije postupile ispravno kada su uvele to da banke koje budu povećavale kamate za više od dva odsto, u odnosu na jun prošle godine, moraju pretrpjeti dodatne troškove i dodatna rezervisanja.
Više: Agencija za bankarstvo RS: Usvojene mjere za ublažavanje rizika rasta kamata
Agencija za bankarstvo FBiH ograničava rast kamatnih stopa
Nove privremene mjere: Ograničava se izloženost banaka u BiH
"Agencije su imale namjeru da demotivišu banke, da ne idu u povećanje kamata i ta mjera je dala efekte", ističe Luburić.
Podsjećamo, Misija MMF-a, pod vođstvom Aline Iancu, održala je od 10. do 23. maja razgovore s predstavnicima vlasti u BiH i, između ostalog, pozvali su na manje ekspanzivnu fiskalnu politiku, veće kamatne stope i mjere koje će očuvati finansijsku stabilnost.
Fena
"Centralna banka bi odmah trebala smanjiti razliku u odnosu na kamatne stope u eurozoni tako što će dodatno povećati stope naknade na rezerve banaka. Agencije za bankarstvo trebale bi ukinuti mjere kojima se remete kamatne stope i osigurati da klasifikacija aktive banaka i rezervisanja za kreditne gubitke tačno odražavaju kreditni rizik i gubitke", navela je Iancu.
Više: MMF: Kamate moraju pratiti euro zonu, PDV ne treba dirati
Dodala je da bi vlasti trebale poboljšati pripravnost za krizne situacije i uspostaviti fond za finansijsku stabilnost koji bi mogao olakšati restrukturiranje banaka i osigurati likvidnost u izuzetnim okolnostima.
.webp){kind=icon}
