Sve duže živimo, ali jesmo li finansijski spremni za to?

Čovječanstvo očekuju velike promjene kada je riječ o produženju životnog vijeka i vitalnosti, zahvaljujući napretku u nauci i tehnologijama, što će otvoriti brojna pitanja, uključujući i to kako će ljudi planirati svoju finansijsku budućnost zbog dužeg i aktivnijeg načina života. U takvim okolnostima težište će biti na riješenjima koja objedinjavaju više sektora, poput osiguranja i zdravstva, i diverzifikaciji ulaganja, dok se kao rizici prepoznaju volatilnost, kontinuirana inflacija i održavanje novčanog toka.

Oblast dugovječnosti (engl. longevity) jedna je od najbrže rastućih naučnih i investicionih oblasti na svijetu koja se bavi produžavanjem zdravog i aktivnog života i podrazumijeva razvoj naprednih biotehnoloških riješenja. Međutim, zdrave navike i stav prema životu ostaju nerazdvojni dio ovog procesa, istakao je Peter Diamandis, američki investitor i stručnjak u oblasti dugovječnosti i inovacija, na skupu" Računamo na duge staze" o dugovječnosti kao globalnom trendu koji je Banca Intesa organizovala u Beogradu.

Diamandis, koji se uključio putem video-linka, naglasio je da nove tehnologije ubrzano mijenjaju svijet i da će čovječanstvo u narednih 10 godina proći kroz promjene za kakve mu je ranije bilo potrebno 100 godina. "Živimo u dobu u kome imamo pristup izuzetnim mogućnostima, a uzimamo ih zdravo za gotovo. Napredak tehnologije je izuzetan i ne usporava se", rekao je on i ukazao na značaj vještačke inteligencije (AI), biotehnologije, senzora, genomike i personalizovane medicine za rano prepoznavanje rizika i donošenje boljih odluka o zdravlju i budućnosti.

Foto:  Banca Intesa, Nikola Spasić

 

U sektoru dugojvečnosti susreću se ekonomija, nauka i tehnologija, a težište će se sa liječenja bolesti i produžavanja životnog vijeka premjestiti na očuvanje zdravlja, prevenciju i produženje perioda vitalnosti.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, broj ljudi starijih od 60 godina porašće sa 1,1 milijarde u 2023. na 1,4 milijarde do 2030, a do sredine vijeka njihov udio u populaciji nastaviće brzo da raste, što će snažno opteretiti zdravstvene i socijalne sisteme. Prema procjenama Bloomberga, ljudi bi širom svijeta mogli da žive u prosjeku 3,3 godine duže kada bi države bolje iskoristile svoje zdravstvene budžete. Globalne neefikasnosti smanjivale su se između 1995. i 2019. sve do pojave pandemije Covida 19, koja je taj napredak prekinula, navodi se u studiji časopisa "The Lancet Global Health". 

Divezifikacija ključna, izazovi volatilnost i inflacija 

Dugovječnost preoblikuje ekonomije, industrije i investicione strategije, i jedan je od najznačajnijih trendova modernog doba. Duži životni vijek zahtijevaće više resursa i veći rast našeg bogatstva, više prinose naših portfelja. Longevity, dakle, otvara kompleksna finansijska pitanja imajući u vidu da duže životni vijek znači i više vremena tokom kog smo izloženi volatilnosti tržišta i inflaciji.

Sa produženjem životnog vijeka, rizik više ne predstavljaju prerana smrt ili nedovoljno novca poslije odlaska u penziju, već kako održati priliv novca tokom dužeg vremenskog perioda za aktivniji život. Ključ će biti u kreiranju stalnog novčanog toka iz glavnice.

U eri dugovječnosti osnovni izazov nije samo kako ostvariti, nego kako i sačuvati vrijednost novca, kaže Željko Petrović, član Izvršnog odbora Banca Intesa i direktor Divizije za poslovanje sa stanovništvom i malim biznisom. On je kao druge izazove naveo volatilnost tržišta i kontinuiranu inflaciju.

Investicioni horizont se produžava

Prema njegovim riječima, finansijsko planiranje dobiće na značaju, a povezivanje osiguranja i upravljanja imovinom, kao i zdravstva, omogućiće da se veća pažnja posveti planiranju života, potrebama u različitim životnim etapama i očuvanju stečenog kapitala.

Ove tri oblasti će se spajati u jedno, sa integralnim i cjelovitim riješenjima i biće potreban integralni partner koji će pomoći u tom planiranju i dati riješenje, rekao je Petrović i dodao da će se granica između ove tri industrije mijenjati, ali i priroda finansijskog rizika.

Većina današnjih investicionih strategija zasniva se na pretpostavci da čovjek živi oko 80 godina. Međutim, ukoliko buduće generacije znatno više vremena budu u dobrom zdravstvenom stanju, investicioni horizont mogao bi da se produži za još nekoliko decenija. To bi značilo da bi struktura portfelja morala da se mijenja ne samo u zavisnosti od sklonosti ka riziku, već i u skladu sa novom realnošću dužeg životnog vijeka. 

Kako bi takav portfelj mogao da izgleda? 

Portfelj osobe od 20 godina koja investira za narednih 100 godina  

Ukoliko ste u ranim dvadesetim godinama i danas počinjete da ulažete u klasično finansijsko planiranje, vaš horizont bi bio oko 40 godina do penzije, pa onda još nekih 20 godina potrošnje u njoj. Uz pretpostavku dugovječnosti, taj horizont se mijenja dramatično i nije nemoguće da pred sobom doživite period od čak 100 pa i više godina investicionog horizonta umjesto samo trenutno planiranih 40.  

Šta to znači u praksi? Znači da volatilnost gotovo gubi na značaju, s obzirom na to da imate 100 godina pred sobom, pa drastični padovi berze od 40 odsto uslijed svjetskih kriza poput krize iz 2008. ne bi trebalo da vas zanimaju. Time možete preuzeti značajne rizike, što bi značilo da kompanije koje danas izgledaju skupo iz perspektive narednih pet godina mogu izgledati nevjerovatno povoljno u narednih 100 godina, jer vam njihova trenutna precijenjenost sugeriše koliko investitori smatraju da ta kompanija ima potencijala, iako investitori, uslijed praćenja trenda, nerijetko mogu promašiti poentu. 

Vaš portfelj izgledao bi ovako: 

Kada govorimo o konkretnim imenima, fokus ne bi trebalo da bude isključivo na kompanijama koje danas izgledaju najjeftinije prema tradicionalnim pokazateljima vrednovanja. Naprotiv, mnoge od kompanija koje predvode razvoj vještačke inteligencije, svemirske industrije i biotehnologije već se vrednuju po valuacijama koje su zahtjevne, ali nam donose revolucionarna riješenja koja će se tek pokazati u punom svjetlu. Među njima su OpenAI, Anthropic, SpaceX, Rocket Lab, Palantir, Tempus AI i Recursion Pharmaceuticals. 

Međutim, iz perspektive investitora koji razmišlja decenijama unaprijed, ključno pitanje treba da bude da li će ta kompanija za 30, 50 ili 100 godina imati značajniju ulogu u globalnoj ekonomiji nego što je ima danas, a ne to da li su one sada preskupe. Drugim riječima, investitor sa izrazito dugim horizontom treba da pokuša da identifikuje kompanije koje bi mogle da profitiraju od najvećih tehnoloških i društvenih promjena budućnosti. 

Upravo zbog toga kompanije koje danas djeluju skupo često privlače pažnju dugoročnih investitora. Njihove valuacije ne odražavaju samo trenutne rezultate, već i očekivanja da će vještačka inteligencija, biotehnologija, svemirska ekonomija i napredna medicina igrati znatno veću ulogu u narednim decenijama nego što je to danas. 

Portfelj osobe od 65 godina - kraj investicionog ciklusa više ne postoji  

Evo gdje tradicionalno finansijsko planiranje pravi trenutno promjenu kada je riječ o strukturi portfelja. Klasični savjet glasi da kada ste već zagazili u 65. godinu, prebacite se na konzervativne instrumente, smanjite akcije i povećajte obveznice. Logika je razumna, ali kada je u pitanju životni vijek od oko 80 godina, jer vam ostaje svega 10 do 15 godina, što nije veliki vremenski horizont za preuzimanje rizika.  

Ali šta ako osoba od 65 godina zapravo ima pred sobom još 40, 50 ili 60 aktivnih godina? Tada ta ista logika postaje recept za umanjivanje finansijskog potencijala portfelja, jer konzervativni portfelj koji zarađuje tri do četiri odsto godišnje ne može da prati inflaciju tokom šest decenija, nego služi da održi vrijednost kapitala za narednih jednu do dvije decenije koje će osoba provesti u penziji, što dovodi do toga da se kupovna moć polako ali sigurno smanjuje.  

Za osobu od 65 godina u svijetu dugovječnosti, razumna struktura portfelja izgledala bi nešto drugačije:

Ovakva struktura portfelja i dalje ostavlja dovoljno prostora za rast kapitala kroz izloženost tehnološkom sektoru, ali istovremeno uvodi veću stabilnost kroz defanzivne industrije, sirovine i obveznice. Cilj više nije maksimalizacija prinosa po svaku cijenu, već pronalaženje ravnoteže između rasta, očuvanja kapitala i zaštite od inflacije tokom potencijalno još nekoliko decenija aktivnog života. 

Portfelj osobe od 100 godina - gdje se dividende i TIPS susreću  

Ovo je dio koji najviše mijenja sve što znamo o penzijskom planiranju, jer je rijetko ko  planirao svoje investicije nakon jubilarne 100 godine. Osoba od jednog vijeka starosti u svijetu dugovječnosti nije na kraju puta jer potencijalno ima pred sobom još tri do četiri decenije.  

Za ovaj životni period, centralni dio portfelja postaju dvije stvari - stalan novčani tok i zaštita kupovne moći. Strukturu portfelja treba da čine 40 odsto akcije dividendnih kompanija koje smo već upoznali u tekstu o dividendnim kraljevima. Kupovina i držanje Coca-Cole obezbjeđuje stabilan prihod koji raste svake godine, bez potrebe da se akcije prodaju.  

Ostatak bi trebalo rasporediti između obveznica i instrumenata koji direktno štite od inflacije. Tu dolazimo do jedne zanimljive opcije - TIPS obveznica (Treasury Inflation-Protected Securities). Riječ je o državnim obveznicama SAD čija se glavnica automatski usklađuje sa inflacijom prema CPI indeksu. To znači da ukoliko inflacija tokom godine iznosi tri odsto, glavnica od 10.000 dolara raste približno na 10.300 dolara, dok se kamate obračunavaju na tako uvećanu osnovicu. Zbog toga TIPS obveznice predstavljaju jedan od rijetkih instrumenata koji investitorima nude direktnu zaštitu kupovne moći i mogu biti koristan dodatak portfelj namijenjenom očuvanju bogatstva u penziji.

Za nekoga ko mora da zaštiti kapital tokom još 30, 40 ili 50 godina, TIPS predstavljaju dobru opciju jer predstavljaju zaštitu od inflacije, odnosno gubitka kupovne moći sa protokom vremena.