Sektor maloprodaje u Adria regionu se oporavlja ove godine, nakon slabijih rezultata u 2023. uslijed visoke inflacije i neizvjesnosti koje su narušile raspoloženje potrošača. Očekivanja analitičara u pogledu budućeg potencijala su optimistična, a razlog za to, između ostalog, daje i ulazak novih igrača na regionalno tržište, naročito na tržišta zemalja koje nisu članice Evropske unije (EU).
Kako inflacija usporava, poboljšava se raspoloženje potrošača, što pruža podršku rastu trgovine na malo. Pozitivan doprinos daju realni rast plata i veća stopa zaposlenosti. Nivoi potrošnje koji su i dalje niži u odnosu na EU sugerišu da postoji prostor za daljnje poboljšanje, ali će ono prije svega zavisiti od kupovne moći, odnosno rasta samih privreda i produktivnosti, napominje analitički tim Bloomberg Adrije u svom novom izvještaju.
Analizu o maloprodaji u cijelosti možete pročitati OVDJE.
BiH najviše odskočila
U Srbiji je 2024. godina donijela brz oporavak trgovine na malo. Plate su u prvih pet mjeseci 2024. realno porasle za oko 10 posto međugodišnje, a penzije za oko 16 posto (u periodu od 24. maja), dok je priliv doznaka ostao stabilan. Obim novoodobrenih gotovinskih kredita porastao je za 52 posto, što također ide u prilog sve većoj potrošnji.
Depositphotos
Analitičari BBA ističu da je Bosna i Hercegovina (BiH) imala najintenzivniju tendenciju rasta. Do toga je došlo nakon što je nivo potrošnje u zemlji u 2023. bio znatno manji u poređenju s ostatkom regiona - realna individualna potrošnja lani je iznosila 44 posto prosjeka EU, što je otprilike upola manje u poređenju sa slovenskih 87 posto.
"Osim niske baze i usporavanja inflacije, snažan realni rast zarada (za oko šest posto međugodišnje u 2023. i osam posto u periodu od januara do aprila 2024.) i doznaka (lični transferi su skočili za osam posto u prvom kvartalu 2024,) također su stvorili uslove za povećanje potrošnje", navode.
U Hrvatskoj, slično Srbiji, vidi se sporija uzlazna tendencija. Osim realnog rasta plata (za oko 11 posto međugodišnje u prvih pet mjeseci ove godine) i bolje situacije na tržištu rada (registrovana stopa nezaposlenosti u junu je dostigla historijski minimum na 4,7 posto), Hrvatskoj u prilog ide i jaka turistička sezona.
S druge strane, Slovenija i Sjeverna Makedonija znale su i za bolje dane. U Sloveniji je trgovina na malo nastavila realno padati, ali sporijim tempom u odnosu na 2023. "Iako plate rastu i u Sloveniji, tempo je znatno ispod ostatka regiona (realni rast je oko jedan posto međugodišnje za prvih pet mjeseci 2024). Ali Slovenija ima, uopšteno gledano, jaču polaznu tačku - stabilno i zategnuto tržište rada godinama, relativno veće plate i nivo potrošnje - tako da postoji uži prostor za poboljšanje."
U Sjevernoj Makedoniji se vidi rast maloprodaje, ali brojevi iz 2024. su i dalje slabi - tek malo bolji u odnosu na prošlu godinu. Kako navode analitičari BBA, država je zabilježila visok realan rast plata u periodu od januara do maja (11 posto u poređenju s istim periodom prošle godine), ali se potencijal potrošnje nije prelio na maloprodaju.
"Glavna prepreka bila je manja sklonost potrošača ka trošenju. Visoka inflacija je imala jak utjecaj na potrošače u Sjevernoj Makedoniji, budući da su cijene hrane porasle 2022. i 2023. godine, a oko 37 posto potrošačke korpe odnosi se na hranu", kaže se u izvještaju.
Predviđanja za maloprodaju u regionu
U narednom periodu analitičari očekuju daljnji napredak u trgovini na malo. "Zemlje Adria regiona će nastaviti rasti u pogledu bruto domaćeg proizvoda (BDP) i davat će podršku sveukupnim pokretačima maloprodaje. Vidimo da će fundamenti potrošnje nastaviti jačati i da će se raspoloženje dalje oporavljati. Tržišta trgovine na malo daju pozitivne signale i u pogledu planiranih ulazaka novih maloprodavaca."
Depositphotos
Također, predviđa se nastavak rasta plata do kraja godine, kao i njihov sporiji tempo rasta u 2025. Plate su, napominje se u izvještaju, glavni pokretač koji određuje dinamiku maloprodaje - direktno kroz usmjeravanje povećanog prihoda u veću potrošnju, ali i indirektno jer kako plate rastu, tako se povećava i potencijal za podizanje duga ili kupovinu na rate.
Kada je riječ o tržištu rada, analitički tim BBA podsjeća da rast broja zaposlenih povećava masu zarada i posljedično podržava potrošnju - posebno u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i BiH, gdje je i dalje viša stopa nezaposlenosti.
"Raspoloženje potrošača se oporavlja, što ukazuje na to da su oni spremni trošiti više. Smanjenje visokih inflatornih pritisaka (naročito u segmentu hrane) uz rastuće plate omogućava da raspoloženje nastavi rasti i podržavati daljnju trgovinu. Očekujemo da će se poboljšanje raspoloženja intenzivnije preslikati na diskrecione segmente potrošnje, imajući u vidu da su oni volatilniji i osjetljiviji na ponašanje potrošača", kažu analitičari.
Ulazak novih igrača u maloprodajni sektor podstiče potrošnju kroz ponudu šireg spektra proizvoda, ali i poboljšanjem cjenovne konkurentnosti. Lidl ulazi u BiH i Sjevernu Makedoniju (već su u procesu izgradnje logističkih centara), Conad je najavio ulazak u Sjevernu Makedoniju, dok se u Srbiji očekuje dolazak Carrefoura i Eurospina, podsjećaju analitičari.
