Iako je potrošnja u Bosni i Hercegovini do sada pokazivala rezistentnost, a građani nisu smanjivali potrošnju ni u periodu najviše inflacije, posljednji podaci o prometu u maloprodaji pokazuju da to više nije slučaj. Naime, u maju, a u poređenju s aprilom je zabilježen pad prometa u maloprodaji i to u svim stavkama izuzev trgovina na malo hranom i pićem u specijaliziranim prodavnicama i apotekama. Ovome treba dodati i da je prosječna mjesečna isplaćena neto plata za april iznosila 1.241 KM, te je u odnosu na mart nominalno pala za 1,5 posto, a realno za 1,6 posto.
Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, za Bloomberg Adria TV je kazao da se ekonomija u BiH bliže može opisati psihologijom.
"Ja sam iznio tezu, koja doduše još uvijek nije adekvatno dokazana, o postojanju jedne vrste bosanske rezistentnosti. Radi se o tome da svugdje u svijetu potrošnje govorimo o ličnoj potrošnji koja je pod utjecajem informacija. Međutim, kako su građani Bosne i Hercegovine decenijama izloženi raznim stresovima, oni su razvili jednu vrstu rezistentnosti na loše informacije i ne razlikuju informacije koje dolaze kao loše vijesti iz inostranstva od onih koje im serviraju domaći akteri", kazao je Đogo.
Pročitaj više: Maloprodajni lanci u BiH pred velikim izazovima u ovoj godini
Ipak posljednji podaci pokazuju o maloprodaji pokazuju da su bh. građani smanjili potrošnju, te da uglavnom kupuju samo ono osnovno. Tokom prethodnih mjeseci statistički podaci su pokazivali rast prometa u skoro svim maloprodajnim trgovinama, međutim podaci iz maja se značajno razlikuju.
Analitičari Bloomberg Adrije u toku ove godine očekuju stagnaciju potrošnje domaćinstava u regionu ili u najboljem slučaju niske jednocifrene stope rasta u nekim dijelovima regiona. Prema njihovoj analizi, to bi bila posljedica tri ključna faktora - opšteg ekonomskog usporavanja, slabog raspoloženja potrošača i jakih osnova za potrošnju domaćinstava.
Iako ekonomska aktivnost opada, analitičari naglašavaju da se smanjenje privrednog rasta ne materijalizuje u značajnom pogoršanju na tržištu rada. Ipak, raspoloženje potrošača je na nižem nivou i iako su neki znaci poboljšanja vidljivi, analitičari ne očekuju brzi oporavak raspoloženja potrošača jer su domaćinstva i dalje pod negativnim uticajem povećanja troškova života i nesigurnosti zbog geopolitičke situacije.
Treći faktor koji će uticati na maloprodaju su osnove koje podržavaju potrošnju domaćinstava, koje su u većini slučajeva jače nego na kraju 2019.
"Iako je to svakako pozitivno za potrošnju domaćinstava, vidimo da te osnove prije sprečavaju veliko smanjenje lične potrošnje nego što omogućavaju veću maloprodajnu potrošnju. Što se tiče plata, naše mišljenje je da će opšte usporavanje ekonomskog rasta dovesti do rasta profita preduzeća na isti način, što znači da će i dalje biti prostora za rast plata, ali mnogo sporijim tempom nego u posljednjih nekoliko kvartala", dodaju oni.
.webp){kind=icon}
