ESG dioničko tržište u 2024. godini za sada nadmašuje "plain vanilla" dionice, no minimalno. Potražnja za kompanijama koje zadovoljavaju ESG kriterije i rast imovine u ESG fondovima doprinose ovom trendu. S druge strane, cijene ESG obveznica su donedavno padale brže u odnosu na "plain vanilla" obveznice, ali u posljednjih mjesec dana bilježe oporavak i dostizanje cijena običnih obveznica. Snažna ponuda ESG obveznica i veća orijentiranost investitora na "plain vanilla" obveznice zbog mogućih većih zarada uslijed pojačane volatilnosti doprinijeli su ovom trendu.
Kada pogledamo valuaciju, MSCI World indeks je potcijenjen u odnosu na MSCI ESG indeks. Trenutni odnos cijene i zarade (P/E) za MSCI World indeks je 22 puta, dok je za ESG indeks preko 24 puta. Ovo je najveća razlika u valuaciji u posljednjih pet godina. Također, uspoređujući odnos cijene i knjigovodstvene vrijednosti (P/B) te odnos cijene i prihoda (P/S), vidimo da je obični equity potcijenjen u odnosu na ESG equity. Razlog tome je snažna agenda i potražnja za ESG "compliant" kompanijama. Prosječne neto marže za ESG svjetski dionički indeks su trenutno 10,1 posto, dok su za obični indeks 9,4 posto, što također objašnjava zašto su ESG dionice skuplje od običnih. Očekujem nastavak laganog outperformancea ESG equitya u ostatku godine, potaknut velikom potražnjom investitora, osobito na EU tržištu, gdje je ESG izrazito reguliran i očekuje se dodatna regulacija privatnih kompanija, ne samo burzovno listanih.
ESG dioničko tržište je već prilično razvijeno, ali očekujem daljnji priljev u UCITS i ETF-ove, s većim naglaskom na diverzifikaciju. Očekujem rast priljeva u specifične ESG fondove poput klimatskih fondova ili sektorskih ESG fondova koji prate kretanje cijena kompanija koje proizvode poluvodiče za daljnju elektrifikaciju gospodarstava. S druge strane, očekujem razvoj non-ESG fondova s obzirom na podijeljena mišljenja o koristima ESG-a, poput ultra konzervativnih fondova (npr. koji slijede katoličke principe ili samo desno orijentirane kompanije) ili onih koji ulažu isključivo u kompanije vezane za fosilna goriva.
Što se tiče ESG obveznica, izdavanje zelenih obveznica postalo je "must have" (cca 53 posto u 2024. su green obveznice od svih ESG obveznica), uz porast izdanja održivih obveznica (33 posto udjela). U narednim godinama očekujem nastavak njihovog rasta, ali također s diverzifikacijom poput izdanja s prefiksima "gender", "social", "water" ili "catastrophe". Posebno su zanimljiva izdanja "catastrophe" obveznica koje izdaju najčešće osiguranja i reosiguranja kako bi se zaštitila od rizika visokih šteta uslijed snažnih vremenskih nepogoda poput tajfuna, tsunamija, uragana i/ili potresa. Na primjer, postoji niz takvih izdanja za zaštitu od tajfuna u Japanu ili uragana na Karipskom otočju. "Catastrophe" obveznice daju u prosjeku puno više prinosa nego obične obveznice s obzirom na povišeni rizik. Na primjer, prinos na obveznicu koja štiti od posljedica potresa u Kaliforniji iznosi oko 13 posto, dok su prinosi na državne obveznice, ovisno o državi, između dva i šest posto. Naravno, iza tog višeg prinosa postoji viši rizik nego na državne obveznice, no većinom su u prospektima tih obveznica sadržane klauzule poput minimalnih šteta i uvjeta kada se aktivira isplata vlasnicima takvih obveznica.
.webp){kind=icon}
