.webp){kind=icon}
Srbija je prošle godine ostvarila najveći rast industrijske proizvodnje u Adria regionu, koji je - gledano u cijelosti, u prosjeku - stagnirao. Na drugom kraju spektra, sa najdubljim padom ovog puta našla se Slovenija. Ono što u principu ostaje ključno za unapređenje situacije na našem podneblju jeste ubrzanje industrija u okviru Evropske unije (EU), budući da se mnoge kompanije regiona uključuju u proizvodne procese tog bloka zemalja, navodi analitički tim Bloomberg Adrije.
U svom najnovijem izvještaju (koji možete preuzeti OVDJE), analitičari našeg medija ističu da je prerađivačka proizvodnja bila slaba tokom 2023. "Spoljna trgovina je nagnuta naniže, jer su i dalje prisutni efekti visoke baze iz 2022. (izraženiji na strani uvoza), a spoljna tražnja je prigušena, s obzirom na to da se EU nalazi na ivici recesije, što ometa jaču tražnju", kažu oni.
BiH pogođena slabijom industrijom metala
Bosna i Hercegovina (BiH) se prošle godine suočila s padom industrijske proizvodnje od 3,8 procenata, a negativne tendencije sektor je počeo da bilježi još sredinom 2022.
"Trend je uglavnom bio vođen smanjenjem proizvodnje osnovnih metala i gotovih metalnih proizvoda (zbog slabije potražnje glavnih izvoznih partnera), usko vezanih za rudarsku djelatnost (koja je takođe u padu). Ovaj trend preslikao se na izvoznu stranu, pa je tako izvoz gvožđa i čelika, kao i proizvoda od tih metala, opao za 15 odsto međugodišnje u 2023, dok su aluminijum i proizvodi od njega bili u minusu za 45,7 odsto", naglašava analitički tim.
Srbija jedina zabilježila rast
Srbija je u 2023. postigla godišnji rast od 2,3 odsto, čemu su doprinijele specifična geografska raznolikost izvoza i snažna podrška u pogledu velikih stranih direktnih investicija (SDI).
"Ključni pokretač bio je nagli skok proizvodnje od 12,6 odsto međugodišnje u sektoru električne energije, gasa, pare i klimatizacije", poručuju. Dodaju da je spoljna trgovina usporila poslije skoka u 2022. uslijed cjenovnih šokova, pri čemu je uvoz lani pao za 5,5 odsto, a izvoz je porastao za 3,7 procenata.
Sjeverna Makedonija se bori da se vrati na tempo prije covida
Kada je riječ o Sjevernoj Makedoniji, vidan je stagnirajući trend od 2020. godine, što ukazuje na poteškoće da zemlja vrati svoju industrijsku proizvodnju na nekadašnje nivoe. Nedostatak potrebnih reformi i visoka geografska koncentracija (polovina njihovog izvoza otpada na Njemačku) među glavnim su razlozima za takvo stanje.
U 2023. makedonska industrijska proizvodnja je porasla za 0,7 odsto u odnosu na godinu prije. Spoljnotrgovinska razmjena je usporena, izvoz stagnira (ostvaren je rast od svega 0,3 odsto), dok je uvoz bio za 8,1 procenat manji nego u 2022. Pri tome je izvoz mašina i transportne opreme (koji čini oko četvrtinu ukupnog izvoza) porastao za 16 odsto.
Kako tenzije u Crvenom moru utiču na veze s Kinom kao glavnim igračem
Sukobi u Crvenom moru ponovo su doveli do pritisaka na lance snabdijevanja, naročito na one na potezu Azija - Evropa. Sem rastućih troškova (koje će snositi uglavnom evropske zemlje), ključno pitanje su rokovi isporuke, koji će usporiti industrije, napominje analitički tim Bloomberg Adrije. Naši stručnjaci stoga su se u posebnoj temi najnovijeg izvještaja fokusirali na Kinu kao najrelevantnijeg trgovinskog partnera i pokušali da procjene implikacije za Adria region.
Hrvatska se oporavlja
Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, čija privreda je više okrenuta uslužnim djelatnostima, lani je neznatno pala - za 0,1 odsto na godišnjem nivou, ali treba reći da je pokazivala tendencije oporavka kako je godina odmicala. Svijetla tačka je bio farmaceutski sektor (koji je inače ostvario dosta dobre rezultate u gotovo cijelom Adria regionu), gdje se vidi skok proizvodnje od 22,2 procenta, što je pokazatelj solidne ekspanzije u toj grani privrede.
"Spoljnotrgovinska razmjena je bila u crvenom tokom 2023. godine, i to na obje strane - i na uvozu i na izvozu. Prethodna 2022. je bila neuobičajena zbog skokova u cijenama, koji su obezbijedili visoku bazu i gurnuli stope rasta 2023. u crveno", pojašnjavaju analitičari.
Slovenija posljednja na listi
Depositphotos
Sem BiH, o kojoj je već bilo riječi, i Slovenija je zabilježila godišnji pad - od čak 5,3 odsto, prvenstveno zbog snažne povezanosti sa EU i osjetljivosti njihove izvozno orijentisane privrede na spoljnu potražnju. Slabljenje je u slučaju ove zemlje počelo još u posljednjem kvartalu 2022.
Proizvodnja visoke tehnologije je ojačala za 0,6 odsto međugodišnje, što će se odraziti na rast bruto domaćeg proizvoda, jer je riječ o segmentu s visokom dodatom vrijednošću, ocjenjuje se u izvještaju. Kada je riječ o spoljnoj trgovini, uvoz Slovenije je porastao za 0,6 odsto u poređenju sa 2022. godinom, dok je izvoz u istom periodu skočio za 4,4 odsto.
Šta donosi sutra?
Analitičari očekuju da će stope rasta industrija u Adria regionu tokom 2024. doći na jednocifrene vrijednosti na kraju godine. Prognoziraju da će poslije lijenog početka godine spoljna tražnja biti sve jača kako bude odmicalo vrijeme. Uz to, ocjenjuju da će doći do oporavka uvoza, kako proizvodnja i domaća potrošnja budu rasle (više o prognozama za maloprodaju pročitajte u posebnom izvještaju).
"Industrije u Adria regionu već primjećuju poboljšanja u svojim knjigama narudžbina od početka 2024. godine, iako ankete pokazuju da je raspoloženje i dalje u crvenom (većina učesnika smatra da su porudžbine ispod uobičajenih nivoa). Izvozna strana ostaje dublje u negativnoj zoni, što sugeriše da industrija vidi bolje izglede za domaću tražnju. Dok spoljna tražnja bude jačala i uvoz se poboljšavao, izvoz će slijediti istu tendenciju, oporavljajući se kako godina bude odmicala", navodi analitički tim.
Bloomberg
Dva su glavna faktora koja oblikuju njihovo rezonovanje:
-
Kretanje spoljne potražnje
Iako je raspoloženje industrije u EU trenutno slabo (Njemačka je u tom pogledu najkritičnija tačka), a privreda stabilna u smislu rasta, mogu se vidjeti određeni pozitivni znaci.
"Za razliku od pada uvoza intermedijarnih proizvoda u EU, uvoz kapitalnih dobara je ostao snažan - čak i raste - što sugeriše da je industrija spremna da ide naprijed, umjesto da pada. Očekivanja za proizvodnju u EU su slaba, ali u prosjeku pozitivna. Investicioni ciklus će imati dodatni podsticaj u srednjem roku, jer se očekuju niže kamatne stope od sredine 2024", ocjenjuju stručnjaci.
S buđenjem industrija EU i industrije u našem regionu biće povučene naprijed tokom 2024. godine, mada samo do nižih jednocifrenih međugodišnjih stopa rasta.
-
Strane investicije i nearshoring, uz izazove s radnom snagom
"Vidimo pozitivan doprinos industrijskoj proizvodnji i trgovinskim tokovima koji dolaze od SDI, koje su bile značajne i pokazale stabilan priliv tokom 2023. Jedan od strukturnih izazova je dostupnost radne snage zbog emigracije i starenja stanovništva. Ovo će predstavljati ograničenje za potencijalni rast i primorati industrije ka poboljšanju produktivnosti", zaključuje naš analitički tim.
