Strukturalne promjene na tržištu rada i veća pregovaračka moć radnika doprinijele su najbržem rastu prosječnih bruto plata u Adria regiji u posljednjih barem 10 godina. Slovenija je posljednja zemlja u regiji koja je počela od ove godine bilježiti dvocifreni godišnji rast plata, dok su ostale zemlje regije u takvom rastu još od drugog polugodišta 2022., pokazuje analiza tima analitičara Bloomberg Adrije. Prema projekcijama, očekuje se da će nominalni rast bruto plata još neko vrijeme ostati u niskom dvocifrenom području, dok bi se usporavanje stopa rasta na jednocifreni nivo moglo dogoditi u 2024. godini.
Analitičari Bloomberg Adrije ovako snažan tempo rasta bruto plata u regiji vide kao rezultat zahtjeva radnika za većim platama uslijed naglog rasta inflacije, u kombinaciji sa strukturalnim promjenama na tržištu rada, čime je ojačana pregovaračka moć radnika. Ovome treba dodati i prethodni rast produktivnosti rada koji je stvorio prostor za dijeljenje korporativnih profita.
''Štaviše, veličina rasta bruto plata u Adria regiji je tako izražena da je nadmašila učinke visoke inflacije – bruto plate su sada više nego krajem 2019., čak i kad se prilagode inflaciji u posmatranom periodu'', kažu analitičari Bloomberg Adrije u svojoj posljednjoj analizi koju u cijelosti možete pročitati OVDJE.
Kada je riječ o produktivnosti rada, ona je u periodu od 2019. do 2022. u Adria regiji zabilježila rast od više od 19 posto.
''Drugim riječima, bruto profit kompanije po radniku porastao je od 19 do 29 posto od kraja 2019. Također, produktivnost rada u zemljama Centralne i Istočne Evrope rasla je slično kao i u Adria zemljama od kraja 2019., međutim plate su više rasle u Mađarskoj i Poljskoj, što implicira određene gubitke konkurentnosti za te zemlje'', pojašnjavaju analitičari.
Drugi element koji objašnjava snažan rast plata je dugotrajno, ali postepeno restrukturiranje udjela radnika u različitim platnim razredima, uz rastući udio radnika zaposlenih u djelatnostima s bolje plaćenim poslovima i padajući udio radnika s ispodprosječno plaćenim poslovima.
Usporavanje rasta bruto plata na jednocifrene nivoe, koje se očekuje u 2024., bit će rezultat slabljenja ekonomskog rasta, što će uticati na usporavanje zapošljavanja, kao i usporavanja inflacije, što će umanjiti argumente radnika za traženje većih plata.
Uvoz radne snage
Nadalje, analitičari ukazuju na znakove smanjene potražnje za dodatnom radnom snagom, što je vidljivo kroz međugodišnji pad broja otvorenih radnih mjesta od drugog polugodišta 2022. Ovo je izraženo i u nekim modernim industrijama kao što je IT, što je rezultat globalnih trendova. Sve ovo će u konačnici smanjiti pregovaračku moć radnika u pogledu daljnjih povećanja plata.
Kompanije će također težiti odbrani profitabilnosti i/ili pokrivanju nedostatka kvalificirane radne snage uvozom stranih radnika - izvan Evropske unije. Iz tog razloga analitičari smatraju da će udio stranih radnika porasti. Taj rast u Hrvatskoj će ići nešto sporijim tempom nego u 2022. i 2023. i to zbog slabljenja ekonomske aktivnosti, ali će dosegnuti barem 15 posto stranih radnika u iduće dvije godine. U preostalom dijelu Adria regije, udio stranih radnika također će polako rasti, približavajući se pet do deset posto ukupno zaposlenih u naredne dvije godine.
''Demografske promjene u Adria regiji, kakve se događaju jednom u generaciji, dovele su do tolikog zatezanja tržišta rada da je gotovo nemoguće očekivati klasično povećanje nezaposlenosti u vremenima slabljenja ekonomske aktivnosti, barem do kraja decenije. To će podržati barem mali rast plata u budućnosti'', zaključuju analitičari Bloomberg Adrije.
.webp){kind=icon}
